DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 59 <-- 59 --> PDF |
O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. sine 20 m i starosti 380 godina. Za izradu dužice iskorištena je deblovina dužine 14 m, a ostatak stabla ostao je ležati u šumi. Prilikom obilaska šume u svibnju 1846. godine, našao je taj ostatak stabla s normalnim listovima pa i cvjetovima. U mjesecu lipnju žir je bio veličine zečaka, a u srpnju se lišće posušilo. Listanje i dvomjesečni život Kos tumači time, da su se iz debla prislonjenog na zemlju razvili korjenčići koji su taj dio stabla obskrbljivali vodom i hranom, a sušenje kao posljedica jake suše u ljetu 1846. godine. Druga dva Kosova priopćenja su iz lovstva. U prvom priopćuje kako je na vlastelinstvu T... prošle zime, dakle 1846/47. godine, u hrastovoj šumi smještenoj između triju sela, uz pomoć 100 pogoniča ustrijeljeno 10 jakih vukova i 8 lisica, koji su zbog jake zime i visokog snijega sišli iz planine u ravnicu. U prosincu pak 1846. godine u šumi Grabovica, ubijeno je šest jakih vukova, koji su se zbog poplava sklonili na jednu uzvišicu. Kameralni kotarski šumar Josip S z i 11 a pokazao je skupštinarima zanimivu smrekovu izraslinu i neobičnu stapku šparoge, uz komentar kako šumari prilikom obilaska šume moraju stalno promatrati oko sebe, te je naveo nekoliko primjera svojih zapažanja u "hrv.-slav. šumarstvu i lovstvu" a to su: 1. U šumi Gaj, vrbovečkog vlastelinstva, našao je na brijestu (ulmus campestri) izraslinu, koja je u suhom stanju težila 200 funti (oko 110 kg) vrlo lijepe čvoravosti za izradu pokućstva. 2. U pribrežju kameralnog vlastelinstva Rakovica, našao je dva hrasta, jedan do drugog. Grana stabla prerasla je deblo drugoga. Dodao je, da će pokušati utvrditi, da lije grana prekinula vezu s majčinskim stablom, i o tome svojedobno izvijestiti.8 3. U jednoj živici pronašao je glog s ružičastim cvjetovima. 4. U njegovom kućnom vrtu jedna šparga dosegla je visinu od 6 stopa (oko 2 m) i debljinu 1 cola (2,7 cm), ali je bila posebno pažljivo uzgajana. Slijedi i "nekoliko rezultata, što ih je otkrio izvan hrv.-slav, šumarstva i lovstva". Iz daljnjeg izlaganja proizlazi da je šumarstvo "prakticirao" u Češkoj, a u Mađarskoj na Karpatima u Marmaroškoj županiji, gdje je radio u bujičarstvu zaključio, daje u 35-godišnjoj šumarskoj službi u nebrojenim lovovima diljem pokrajina Monarhije odstrelio i bijele srne, zečeve, jarebice i vrapce, te jednog srndaća s 34 izrasline na glavi umjesto rogova. Šumarski inspektor Josip Panzer priopćuje, kako su minule jeseni i zime nebrojene množine miševa potpuno uništile četverogodišnji stari podmladak. °U sljedeće dvije knjige Trudova nema o tome daljnih podataka. oprema Killianu, str. 208., to je list Oekonomische Neuikeiten und Verhandlungen s podnaslovom Časopis za sve grane poljoprivrede i kućanstva, šumarstvo i lovstvo u austrijskom carstvu. Prag 181 1850. Šumarski list br. 11-12, CXX1 (1997). 631 -644 Dragutin K o s je na to dodao kako je prošle zime na dobru Setuš uslijed poplave stradalo mnoštvo miševa i tako spašen podmladak u poplavljenim dijelovima sastojine a stradao na gredama, kamo su se miševi povukli. Sumarnik Julije S chap er je priopćio, kako se na krševitim dijelovima Svetošimunske kaptolske šume nalazi crni grab {Carpinus ostria), kojeg narod naziva "černi graber", a koji do sada nije pronađen iznad Karlovca. Drvo crnog graba je izvanredne kakvoće, tvrdo je i teško, a upotrebljava se za zupce zupčanika. Dogodine će sakupiti sjeme i posijati ga po krševitim dijelovima šume. Na kraju je "prvi predstojnik", tj. Franjo Šporer pokazao u Slavoniji pronađenu trešnjinu granu poput ravnih rogova srndaća. Na zamolbu "drugog prestojnika" tj. Dragutina Kosa zaključeno je da se navedena smrekova i trešnjina izraslina te šparoga poklone "Muzeju hrv.-slav. muzejskog družtva". Ad druga tema O problematici pomlađivanja hrastovih sastojina na poplavljenim površinama obraslim bujnim travnim pokrovom rasprava je bila opširna, što dokazuje i osam stranica teksta u Trudovima. Na kraju rasprave "na molbu drugog pročelnika" tj. Dragutina Kosa zaključeno je: 1. Stare hrastove šume ne smiju se pomlađivati čistom već oplodnom sječom; 2. Na početku pripremnog sijeka treba za vlažnog vremena u šumu pustiti svinje da pojedu korjenje trava i tako smanje gustoću korova. 3. Na mjestima gdje nije uspjelo potpuno prirodno pomlađivanje, treba popuniti biljkama iste starosti. Ad treća tema Uvodno u treću temu, tj. temu da li je uputno ostavljati stara suhovrha hrastova stabla koja dobro rode žirom ili ne, D. Kos je pročitao mišljenje E. Andre-a saopćeno u njegovom pismu. Andre je najprije upozorio na svoj članak objavljen u listu "Neuen ökonomischen Zaitschriff iz 1846. godine.9 Naime o tome je pisao u br. 62.-64., nakon svog obilaska hrastovih šuma u slavonskoj Podravini, pa iz toga članka "ovdje izdvaja 11 konstatacija i prijedloga". Osnovno je da Andre s gospodarskoga stanovišta jednako vrijednim smatra i drvo i urod žira, pa na toj osnovi treba postupati s hrastovim šumama. Pomlađivanje 200 - 300 godina starih hrastovih sastojina suhovrhim stablima treba pomladiti metodom geometrijske podjele (razdjeljenja) šume na 200 sječina, dakle s 200-godišnjem pomlađivanju. Sječom starih stabala smanjit će se prihod žirovine, ali će biti nadomješten jačim prirastom mladih sastojina. |