DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 59     <-- 59 -->        PDF

O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852.
sine 20 m i starosti 380 godina. Za izradu dužice iskorištena
je deblovina dužine 14 m, a ostatak stabla ostao
je ležati u šumi. Prilikom obilaska šume u svibnju 1846.
godine, našao je taj ostatak stabla s normalnim listovima
pa i cvjetovima. U mjesecu lipnju žir je bio veličine
zečaka, a u srpnju se lišće posušilo. Listanje i dvomjesečni
život Kos tumači time, da su se iz debla prislonjenog
na zemlju razvili korjenčići koji su taj dio stabla
obskrbljivali vodom i hranom, a sušenje kao posljedica
jake suše u ljetu 1846. godine.


Druga dva Kosova priopćenja su iz lovstva. U prvom
priopćuje kako je na vlastelinstvu T... prošle zime,
dakle 1846/47. godine, u hrastovoj šumi smještenoj između
triju sela, uz pomoć 100 pogoniča ustrijeljeno 10
jakih vukova i 8 lisica, koji su zbog jake zime i visokog
snijega sišli iz planine u ravnicu. U prosincu pak 1846.
godine u šumi Grabovica, ubijeno je šest jakih vukova,
koji su se zbog poplava sklonili na jednu uzvišicu.


Kameralni kotarski šumar Josip S z i 11 a pokazao je
skupštinarima zanimivu smrekovu izraslinu i neobičnu
stapku šparoge, uz komentar kako šumari prilikom obilaska
šume moraju stalno promatrati oko sebe, te je
naveo nekoliko primjera svojih zapažanja u "hrv.-slav.
šumarstvu i lovstvu" a to su:


1. U šumi Gaj, vrbovečkog vlastelinstva, našao je na
brijestu (ulmus campestri) izraslinu, koja je u suhom
stanju težila 200 funti (oko 110 kg) vrlo lijepe čvoravosti
za izradu pokućstva.
2. U pribrežju kameralnog vlastelinstva Rakovica,
našao je dva hrasta, jedan do drugog. Grana stabla prerasla
je deblo drugoga. Dodao je, da će pokušati utvrditi,
da lije grana prekinula vezu s majčinskim stablom, i
o tome svojedobno izvijestiti.8
3. U jednoj živici pronašao je glog s ružičastim cvjetovima.
4. U njegovom kućnom vrtu jedna šparga dosegla je
visinu od 6 stopa (oko 2 m) i debljinu 1 cola (2,7 cm),
ali je bila posebno pažljivo uzgajana.
Slijedi i "nekoliko rezultata, što ih je otkrio izvan
hrv.-slav, šumarstva i lovstva".


Iz daljnjeg izlaganja proizlazi da je šumarstvo
"prakticirao" u Češkoj, a u Mađarskoj na Karpatima u
Marmaroškoj županiji, gdje je radio u bujičarstvu zaključio,
daje u 35-godišnjoj šumarskoj službi u nebrojenim
lovovima diljem pokrajina Monarhije odstrelio i
bijele srne, zečeve, jarebice i vrapce, te jednog srndaća
s 34 izrasline na glavi umjesto rogova.


Šumarski inspektor Josip Panzer priopćuje, kako
su minule jeseni i zime nebrojene množine miševa potpuno
uništile četverogodišnji stari podmladak.


°U sljedeće dvije knjige Trudova nema o tome daljnih podataka.
oprema Killianu, str. 208., to je list Oekonomische Neuikeiten und
Verhandlungen s podnaslovom Časopis za sve grane poljoprivrede i
kućanstva, šumarstvo i lovstvo u austrijskom carstvu. Prag 181


1850.


Šumarski list br. 11-12, CXX1 (1997). 631 -644


Dragutin K o s je na to dodao kako je prošle zime na
dobru Setuš uslijed poplave stradalo mnoštvo miševa i
tako spašen podmladak u poplavljenim dijelovima sastojine
a stradao na gredama, kamo su se miševi povukli.


Sumarnik Julije S chap er je priopćio, kako se na
krševitim dijelovima Svetošimunske kaptolske šume
nalazi crni grab {Carpinus ostria), kojeg narod naziva
"černi graber", a koji do sada nije pronađen iznad Karlovca.
Drvo crnog graba je izvanredne kakvoće, tvrdo
je i teško, a upotrebljava se za zupce zupčanika. Dogodine
će sakupiti sjeme i posijati ga po krševitim dijelovima
šume.


Na kraju je "prvi predstojnik", tj. Franjo Šporer
pokazao u Slavoniji pronađenu trešnjinu granu poput
ravnih rogova srndaća.


Na zamolbu "drugog prestojnika" tj. Dragutina Kosa
zaključeno je da se navedena smrekova i trešnjina izraslina
te šparoga poklone "Muzeju hrv.-slav. muzejskog
družtva".


Ad druga tema
O problematici pomlađivanja hrastovih sastojina na
poplavljenim površinama obraslim bujnim travnim
pokrovom rasprava je bila opširna, što dokazuje i osam
stranica teksta u Trudovima. Na kraju rasprave "na
molbu drugog pročelnika" tj. Dragutina Kosa
zaključeno je:


1. Stare hrastove šume ne smiju se pomlađivati čistom
već oplodnom sječom;
2. Na početku pripremnog sijeka treba za vlažnog
vremena u šumu pustiti svinje da pojedu korjenje trava i
tako smanje gustoću korova.
3. Na mjestima gdje nije uspjelo potpuno prirodno
pomlađivanje, treba popuniti biljkama iste starosti.
Ad treća tema
Uvodno u treću temu, tj. temu da li je uputno ostavljati
stara suhovrha hrastova stabla koja dobro rode
žirom ili ne, D. Kos je pročitao mišljenje E. Andre-a
saopćeno u njegovom pismu. Andre je najprije upozorio
na svoj članak objavljen u listu "Neuen ökonomischen
Zaitschriff iz 1846. godine.9 Naime o tome je
pisao u br. 62.-64., nakon svog obilaska hrastovih šuma
u slavonskoj Podravini, pa iz toga članka "ovdje izdvaja
11 konstatacija i prijedloga". Osnovno je da Andre s
gospodarskoga stanovišta jednako vrijednim smatra i
drvo i urod žira, pa na toj osnovi treba postupati s hrastovim
šumama. Pomlađivanje 200 - 300 godina starih
hrastovih sastojina suhovrhim stablima treba pomladiti
metodom geometrijske podjele (razdjeljenja) šume na
200 sječina, dakle s 200-godišnjem pomlađivanju.
Sječom starih stabala smanjit će se prihod žirovine, ali
će biti nadomješten jačim prirastom mladih sastojina.