DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 60 <-- 60 --> PDF |
O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 63 1 -644 Otvarajući raspravu Dragutin Kos je uz ostalo istakao, da je 200 godina predugo vrijeme za obnovu starih sastojina, jer će u međuvremenu biti i sušaca koji će se moći iskoristiti samo za ogrjev, te zbog toga predlaže vrijeme od 100 a najviše 200 godina. Ante Tomić je upozorio da su šume u Hrvatskoj opterećene služnošću, osobito paše, te smatra, da bi ih se trebalo uređivati po austrijskoj kameralnoj taksi. To je, u "kroat.-slav. Monatsblat 1843. godine, strana 178. jasno i temeljito obrazložio".10 Julio Schaper je izložio, da on pored sekcijskog gospodarenja gospodari i preborom, naglasivši da treba imati u vidu i potrebe za drvom budućih generacija. Josip Szitta predlaže grupimično-preborno gospodarenje, jer je debljinski prirast starih suhovrhih stabala slab, stablo i fiziološki slabi, a bolesno stablo slabije rodi žirom, koji nije kvalitetan kao zdravi žir. Osušeni pak skeleti stabala znatno smanjuju šumsku rentu. Sa Szittom se slaže i Nikola Lovrenčić, kao i Josip Panzer -"drvo bez priraštaje mrtvi kapital", istakao je. Rasprava je pokazala da su govornici suglasni što se tiče potrebe zamjene starih suhovrhih hrastovih sastojina mladima, ali o vremenu i načinu obnove nije zabilježen zaključak. Indirektno je to možda naznačio Dragutin Kos priopćenjem o svom pokusu sjetve žira po Birmannu." Kos je, naime, na sječini Zalukina 23. ožujka 1847. godine, pokusno, na nekoliko kvadratnih metara, po Birmannovoj metodi, posadio žir lužnjaka, a biljke su 1. lipnja iste godine dostigle visinu oko 20 cm. Ohrabren tim uspjehom ponovit će pokus na većim površinamai sa žirom i sjetvom četinjača. Na godišnjoj skupštini Dragutin Kos je predložio sakupljanje statističkih podataka o šumskom gospodarstvu pojedinih vlastelinstva, pa je stoga na ovoj skupštini Josip Szitta izložio podatke o Kraljevskom fiskalnom gospodarstvu Vrbovec i Rakovec. Sažeti prikaz ovih dvaju gospodarstva, koja se dijelom nalaze u Križevačkoj a dijelom u Zagrebačkoj županiji, glasi: Granica obaju dobara na istoku je potok Črnec i biskupijska dobra Gradec i Dubrava, na istoku graniči s Vojnom krajinom (Ivanić-grad) i biskupijskim selom Lupoglava, na zapadnoj je rijeka Lonja i dobra grofice Draskovic, Božjakovina, Gračec i Stančić su u zagrebačkoj županiji, te dobra grofice Elizabete Erdödy Negovec i Novo Mesto, a sa sjevera graniči dobro Bisag i posjedi više plemenitaša od Zajstovca, zatim zakladnog dobra Preseka i dobra Lovrečina u Križevačkoj županiji. l0Prema J. Horvatu (Povijest novinstva Hrvatske. Zagreb, 1962.) Takav list nije izlazio u Hrvatskoj pa se Tomić vjerojatno poziva na svoj članak objavljen u Listu mesečnom hrv.-slav. Gospodarskog družtva. (V. Šum. list 1994. br. 11-12) 1 ´O Birmannovom načinu uzgoja sadnica vidi prikaz Skupština za 1846. godinu u dodatku na kraju ovog članka. Unutar tih granica, kralj evsko-fiskalne šume zauzimale su 14,100 jutara, od čega je 2200 jutara hrastovih nizinskih šuma, 7000 jutara bukovih šuma i 900 jutara hrastovih niskih šuma. Uz hrast i bukvu nalaze se tu i površine sa cerom, grabom i borom dok je, na žalost, za sječu sposobnih stabala brijesta, jasena, javora, breze i topole malo. Tu i tamo nalazi se i jarebika, brekinja i oskoruša, a kao rijetkost u močvarnim dijelovima nalazi se joha. Uprava brižno uzgaja i dud, ali nije navedeno u koju svrhu, tj. da li za uzgoj svilene bube. Gospodarenje je ovdje tek u začecima, a od 1839. godine godišnje se siječe 50-60 jutara uz obnovu manjim dijelom prirodno, a većim dijelom umjetnim pošumljavanjem. Kako slobodnjaci, tako i podložnici (kmetovi) smiju u skladu s urbanim odredbana uzimati samo leževinu. Ukoliko je pojedincu potrebno građevno drvo, doznaku stabala obavi šumar. Nadalje, u sredini dobra ima nekoliko suposjednika, koji građevno i ogrjevno drvo mogu dobiti na temelju pismenog zahtjeva. Prihod od prodaje drva kreće se od 3-4 do 500 forinti godišnje, a kupci - privatnici drvo prerade u pragove 3-4 cola, grede, planke, letve, šindru i ogrjevno drvo. Manje vrijedno drvo koristi se kao deputat, tj. za službenike. Od nusproizvoda koristi se samo žir i bukvica za tovljenje. Šiške ovdje uopće nema. Za štete Szitta najprije navodi daje 1841. i 1842. godine bilo nešto gusjenica, a da ima pustošenja šuma, a neuređeni potoci pune močvare i tako šumama pričinjaju znatne štete. Lov: Od 1. siječnja 1847. godine uveden je lovostaj. Osoblje: 1 stručni šumar i 11 podčinjenih čuvara šuma, od kojih dvojicu plaća država a devet su "takozvani lugari". Nakon govora Szitte, Tomić je pročitao pismo "našeg dostojnog gospodina začasnoga predsjednika šumarskog i gospodarskog savjetnika Emila An dre-a". Šumarsko društvo, piše Andre, mora ponajprije pokazati praktične rezultate svoga rada. Stoga treba uz godišnje skupštine odlaziti u pojedina šumarska gospodarstva radi ocjene gospodarenja te pružanja stručne pomoći vlasnicima šuma i njihovim šumarskim službenicima. "Nakon stoje skupština ovo valjano mišljenje nepodijeljena prihvatila", Tomić je predložio da takve "inspekcije" obave šumari društveni članovi, a svoje zaključke dostave Šumarskom društvu. Ovaj prijedlog prihvatili su, kako stoji u tekstu, i Šporer, i Kos, Panzer, Schaper i drugi. Slijedila je rasprava o temama za sljedeću godišnju skupštinu, te je na prijedlog D. Kosa zaključeno da to budu (u skraćenom tekstu): |