DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 61     <-- 61 -->        PDF

O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. Šumarski list br. 11 -12, CXX1 (1997), 631 -644
1. Priopćenje o novim ili manje poznatim pojavama i "Živa, ali kolebljiva rasprava" vođena je o mjestu
zbivanjima u hrvatsko-slavonskom šumarstvu i lovstvu. buduće, 3., glavne skupštine, te je zaključeno da se o to2.
Kako se može procijeniti očekivani urod šiške te me odluči na jednom proširenom sastanku Upravnog
urod žira i bukvice za krmu? odbora.
3. Da li je racionalno nedostatak mekog građevnog
drva nadoknaditi uzgojem četinjača na manje vrijednim
hrastovim staništima?
Slijedio je primitak redovitih i proglašenje začasnih
članova. Primljeno je pet redovitih članova, te ih je
ukupno u Šumarskom društvu bilo 22. Od pet novih
članova jedan je šumar II. banske krajiške pukovnije, a
četiri na privatnim posjedima. Za začasne članove proglašeni
su Georg Winckler plemeniti von Brückenbrand,
profesor šumarske matematike u Mariabrunnu,
Leopold Grabner, profesor šumarstva u Mariabrunnu i
Anton pl. Mateović, kameralni šumarnik u Fužinama.


Na kraju su izabrani predstavnici Šumarskog društva
za glavnu skupštinu Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga
društva, koja će se održati u prosincu iduće
godine. Izabrani su šumarski inspektor Josip Panzner i
kotarski šumar Josip Szitta.


Na završetku skupštine, D. Kos je pozvao sve skupštinare
u Civilni Caprag12 na "prijateljski ručak, nakon
kojeg su se svi zeleni kaputi do sljedećeg sastanka rastali
snažnim stiskom ruke".


12U Capra guje bila uprava šuma posjeda grofice Erdödy, a Kos je


bio upravitelj šumarskog ureda.


Trudovi 1851. godine -Works´ in 1851


Postavlja se pitanje, a stoje s Trudovima za 1848.,
1849. i 1850. godinu? Odgovor je, da tih godina skupštine
nisu održane, pa stoga nema ni Trudova. Doduše
po Ugrenoviću13 3. skupština održana je u Zagrebu
1850. godine, ali "o njoj nismo mogli saznati ništa potonjega".
Kako je na skupštini 1847. godine zaključeno
da se između dvije skupštine održi jedan prošireni sastanak
Upravnog odbora, te kako u Izvješću o skupštini
održanoj 1851. godine stoji daje Upravni odbor "s nova
sastavljen" (Trudovi 1851. str. 6), Ugrenovićeva
skupština 1851. godine zapravo je taj prošireni sastanak.
Daje skupština 1851. godine treća, potvrđuje i
Dragutin Kos, jer je otvarajući skupštinu 1851. godine
kaže da "ima tomu već dugo vremena, od kako je u techničkom
poslovanju odseka šumarskoga hrvatskoslavonskoga
nastala neka smetnja ... glavni su uzrok
smetnji prekoredni događaji, koji su više manje zaustavili
i družtva ostalih zemljah u radnji njihovoj". To su
burni događaji 1848. godine kada u Hrvatskoj prestaju
feudalno-vlastelinski odnosi ukidanjem kmetstva, i do
tada staleški Hrvatski sabor zamjenjuje Sabor u kojem
se uz plemstvo nalaze i zastupnici izabrani iz svih društvenih
slojeva pa i seljaka po njihovim seoskim
glavarima. Sabor potvrđuje Jelačićev raskid državnopravnih
odnosa s Mađarima (koji je obnovljen Hrvatsko-
ugarskom nagodbom 1868. godine), a Jelačić brani
i Beč od napada Mađara i pobune u samom Beču.


Ako skupštine i nisu održavane, Upravni odbor bio je
djelotvoran. Na to upućuje činjenica, daje krajem 1851.
godine bilo upisano 85 članova, dok je na Skupštini
1847. godine bilo upisano samo dvadeset i dvoje. Na
proširenom sastanku izvršene su i neke promjene u
Upravnom odboru. Umjesto Šporera, predsjedničku dužnost
(načelnika) preuzeo je D. Kos, a Šporer je postao
potpredsjednik (načelnikov namjesnik). Umjesto Julija
Schapera, tajnicima su imenovani Ante Tomić i August
Prokopp, kojeg nema u popisu članstva 1847. godine.


Radovi za 1851. godinu opsega su 53 stranice, što
znači s kraćim sadržajem nego Radovi za 1847. godinu
(43 stranice). Sadržajno manji, jer su tiskani na hrvatskom
(parne stranice) i na njemačkom (neparne
stranice) jeziku, a za 1847. godinu samo na njemačkom
jeziku.


Sadržaj možemo podijeliti na:


1. Izvješće o radu skupštine,
2. Popis članova i
3. Dva članka - priopćenja.
1. Izvjestje o skupštini odseka šumarskoga hervatsko-
slavonskoga, koja je bila u Zagrebu dne 3. prosinca
1851, izvorni je naslov Izvješća.
Uvodno se navodi daje Skupština bila zakazana za


29. studenoga 1851. godine, ali se radi nastalih zapreka
taj dan nije mogla održat pa se održala 3. prosinca.
Mjesto održavanja je "stan družtva gospodarskoga hervatsko-
slavonskoga". Skupštini je nazočan malen broj
članova (nije navedeno koliko)," budući daje bilo preneugodno
vreme, gdi su bili posvuda putevi zakerčeni
snegom i poplavi".
Skupština je započela u 9 sati, govorom društvenog
predsjednika Dragutina Kosa. Nakon stoje naveo razloge,
zašto od 1847. do 1851. godine nije održana skupština,
nastavlja "dok sjedne strane poljodjelstvo, kao mati
šumarstva, oskudjeva na radnoj snazi14, s druge strane
šume padaju i nestaju pod udarcem pakosnih sjekira´5 izgledajući
pomoć (šume) od stroge zakonite obrane".


13Ugrenović, A.: Iz istorije našeg šumarstva. Šumarski list 49,
1925.br. 1-3.
l4Nakon ukidanja kmetstva vlastelinstva su, kako bilježi tadašnji tisak,
doista oskudjevala u radnoj snazi. Naime, kmetovi su bili
obvezni na rad na zemlji vlastelina (rabota), a kada su razriješeni
feudalno-kmetski odnosi te radne snage više nije bilo. Bivši kmetovi
nisu htjeli, štoviše, raditi ni za nadnicu, a posljedica toga je bio
početni pad proizvodnje


15U ono doba pila je rjetkost, te se sav posao u šumi obavljao
sjekirom i bradvom (za tesanje).