DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 61 <-- 61 --> PDF |
O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. Šumarski list br. 11 -12, CXX1 (1997), 631 -644 1. Priopćenje o novim ili manje poznatim pojavama i "Živa, ali kolebljiva rasprava" vođena je o mjestu zbivanjima u hrvatsko-slavonskom šumarstvu i lovstvu. buduće, 3., glavne skupštine, te je zaključeno da se o to2. Kako se može procijeniti očekivani urod šiške te me odluči na jednom proširenom sastanku Upravnog urod žira i bukvice za krmu? odbora. 3. Da li je racionalno nedostatak mekog građevnog drva nadoknaditi uzgojem četinjača na manje vrijednim hrastovim staništima? Slijedio je primitak redovitih i proglašenje začasnih članova. Primljeno je pet redovitih članova, te ih je ukupno u Šumarskom društvu bilo 22. Od pet novih članova jedan je šumar II. banske krajiške pukovnije, a četiri na privatnim posjedima. Za začasne članove proglašeni su Georg Winckler plemeniti von Brückenbrand, profesor šumarske matematike u Mariabrunnu, Leopold Grabner, profesor šumarstva u Mariabrunnu i Anton pl. Mateović, kameralni šumarnik u Fužinama. Na kraju su izabrani predstavnici Šumarskog društva za glavnu skupštinu Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, koja će se održati u prosincu iduće godine. Izabrani su šumarski inspektor Josip Panzner i kotarski šumar Josip Szitta. Na završetku skupštine, D. Kos je pozvao sve skupštinare u Civilni Caprag12 na "prijateljski ručak, nakon kojeg su se svi zeleni kaputi do sljedećeg sastanka rastali snažnim stiskom ruke". 12U Capra guje bila uprava šuma posjeda grofice Erdödy, a Kos je bio upravitelj šumarskog ureda. Trudovi 1851. godine -Works´ in 1851 Postavlja se pitanje, a stoje s Trudovima za 1848., 1849. i 1850. godinu? Odgovor je, da tih godina skupštine nisu održane, pa stoga nema ni Trudova. Doduše po Ugrenoviću13 3. skupština održana je u Zagrebu 1850. godine, ali "o njoj nismo mogli saznati ništa potonjega". Kako je na skupštini 1847. godine zaključeno da se između dvije skupštine održi jedan prošireni sastanak Upravnog odbora, te kako u Izvješću o skupštini održanoj 1851. godine stoji daje Upravni odbor "s nova sastavljen" (Trudovi 1851. str. 6), Ugrenovićeva skupština 1851. godine zapravo je taj prošireni sastanak. Daje skupština 1851. godine treća, potvrđuje i Dragutin Kos, jer je otvarajući skupštinu 1851. godine kaže da "ima tomu već dugo vremena, od kako je u techničkom poslovanju odseka šumarskoga hrvatskoslavonskoga nastala neka smetnja ... glavni su uzrok smetnji prekoredni događaji, koji su više manje zaustavili i družtva ostalih zemljah u radnji njihovoj". To su burni događaji 1848. godine kada u Hrvatskoj prestaju feudalno-vlastelinski odnosi ukidanjem kmetstva, i do tada staleški Hrvatski sabor zamjenjuje Sabor u kojem se uz plemstvo nalaze i zastupnici izabrani iz svih društvenih slojeva pa i seljaka po njihovim seoskim glavarima. Sabor potvrđuje Jelačićev raskid državnopravnih odnosa s Mađarima (koji je obnovljen Hrvatsko- ugarskom nagodbom 1868. godine), a Jelačić brani i Beč od napada Mađara i pobune u samom Beču. Ako skupštine i nisu održavane, Upravni odbor bio je djelotvoran. Na to upućuje činjenica, daje krajem 1851. godine bilo upisano 85 članova, dok je na Skupštini 1847. godine bilo upisano samo dvadeset i dvoje. Na proširenom sastanku izvršene su i neke promjene u Upravnom odboru. Umjesto Šporera, predsjedničku dužnost (načelnika) preuzeo je D. Kos, a Šporer je postao potpredsjednik (načelnikov namjesnik). Umjesto Julija Schapera, tajnicima su imenovani Ante Tomić i August Prokopp, kojeg nema u popisu članstva 1847. godine. Radovi za 1851. godinu opsega su 53 stranice, što znači s kraćim sadržajem nego Radovi za 1847. godinu (43 stranice). Sadržajno manji, jer su tiskani na hrvatskom (parne stranice) i na njemačkom (neparne stranice) jeziku, a za 1847. godinu samo na njemačkom jeziku. Sadržaj možemo podijeliti na: 1. Izvješće o radu skupštine, 2. Popis članova i 3. Dva članka - priopćenja. 1. Izvjestje o skupštini odseka šumarskoga hervatsko- slavonskoga, koja je bila u Zagrebu dne 3. prosinca 1851, izvorni je naslov Izvješća. Uvodno se navodi daje Skupština bila zakazana za 29. studenoga 1851. godine, ali se radi nastalih zapreka taj dan nije mogla održat pa se održala 3. prosinca. Mjesto održavanja je "stan družtva gospodarskoga hervatsko- slavonskoga". Skupštini je nazočan malen broj članova (nije navedeno koliko)," budući daje bilo preneugodno vreme, gdi su bili posvuda putevi zakerčeni snegom i poplavi". Skupština je započela u 9 sati, govorom društvenog predsjednika Dragutina Kosa. Nakon stoje naveo razloge, zašto od 1847. do 1851. godine nije održana skupština, nastavlja "dok sjedne strane poljodjelstvo, kao mati šumarstva, oskudjeva na radnoj snazi14, s druge strane šume padaju i nestaju pod udarcem pakosnih sjekira´5 izgledajući pomoć (šume) od stroge zakonite obrane". 13Ugrenović, A.: Iz istorije našeg šumarstva. Šumarski list 49, 1925.br. 1-3. l4Nakon ukidanja kmetstva vlastelinstva su, kako bilježi tadašnji tisak, doista oskudjevala u radnoj snazi. Naime, kmetovi su bili obvezni na rad na zemlji vlastelina (rabota), a kada su razriješeni feudalno-kmetski odnosi te radne snage više nije bilo. Bivši kmetovi nisu htjeli, štoviše, raditi ni za nadnicu, a posljedica toga je bio početni pad proizvodnje 15U ono doba pila je rjetkost, te se sav posao u šumi obavljao sjekirom i bradvom (za tesanje). |