DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 73     <-- 73 -->        PDF

tĐ. Rauš, Ž. Spanjol, B. Spanjol: ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA NASTAVNO POKUSNOM ŠUM.... Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 645-656


Etat prethodnog prihoda u I/I polurazdoblju iznosi
90 m3, dok je ukupni prirast 107,8 m3, znači da se siječe
mnogo manje od prirasta.


5. Zaštitne šume
Ovaj uredajni razred tvore niske makije neposredno
uz more. To su dosta nagnuti tereni s pretežno plitkim i
ispranim tlima. Površina tih šuma iznosi 17,2 ha. Spomenute
šume imaju trajni zaštitni karakter i zaštićuju
obalno područje od erozije te daju krajoliku ugodni uvijek
zeleni izgled, a turistima dobar ugođaj i doživljalj
plavoga mora i zelenih šuma.


6. Rasadnik
Na zahtjev Šumarskog fakulteta, Skupština općine
Rab rješenjem 01/2-181/1-77 od 4. 4. 1977. odobrila je
krčenje šume na površini od 1 ha za potrebe osnivanja
eksperimentalnog rasadnika. Rasadnik je osnovan i
ograđen uz pomoć tadašnjega Republičkog SIZ-IV, a
služi za proizvodnju hortikulturnih i šumskih sadnica te
za obavljanje različitih eksperimenata u rasadničkoj i
sjemenarskoj proizvodnji.


Rasadnik nosi naslov Eksperimentalni Rasadnik
»Andrija Petračić« Rab. Rasadnik je podijeljen u XII
tabli, u kojima se na karti evidentira stanje proizvodnje
u proljeće i jesen svake godine. Uz rasadnik postoji
priručni bazen s terasom za skupljanje vode i ograđeno
komposište 10 x 10 m.


Pored rasadnika izgrađena je jedna montažna kuća
(do nedavno rasadničarev stan) i nova cisterna za vodu.


Prije početka znanstvenoistraživačkog rada i sadnje
biljaka u rasadniku na cjelokupnoj površini rasadnika
(1 ha) posađeno je 3000 kg sjemenskog krumpira nabavljenog
u Odjelu za krumpir Stara Sušica - Poljoprivrednog
instituta u Zagrebu. Sadnja je zbog kišnog razdoblja
obavljena 6. 4. 1978. godine. Krumpir je izvađen
od 15. 7. do 15. 8. 1978. godine.


Tijekom 1979. godine obavljene su pedološke analize
tla u rasadniku kao i analiza koncentracije hranjiva u
asimilacijskim organima (iglice, list) posađenih biljaka.


Analiza je pokazala da se na čitavoj rasadničkoj površini
radi o tlu kisele reakcije. Ono je ekstremno siromašno
fiziološki aktivnim fosforom, a dobro opskrbljeno
pristupačnim kalijem. Dobivene vrijednosti sadržaja
humusa induciraju slabo humusno tlo, dok ukupni dušik
ukazuje na umjerenu do dobru opskrbljenost ovim
hranjivom. Shodno tomu dana je i preporuka za gnojidbu
rasadnika.


Kroz proteklo razdoblje u rasadniku se eksperimentiralo
s velikim brojem autoktonih i aloktonih vrsta.
Vršeni su razni pokusi s različitim vremenom sadnje i
sjetve (proljeće, jesen), različitim vremenima presadnje
te obrade biljaka kod presadnje ili transporta (obrezivanje
nadzemnih i podzemnih organa). Posebno su se


pokusi obavljali glede načina sjetve i sadnje biljaka,
raznih tipova kontejnerske proizvodnje biljaka (Bel,
Bosnaplast i dr.). Uzgojene biljke korištene su za razna
pošumljavanja, pejsazna uređenja kako na Rabu tako i
diljem Hrvatske, dok je jedan dio korišten prilikom
znanstvenoistraživačkih radova u sadnjama na pokusnim
plohama. Od velikog broja vrsta s kojima se u rasadniku
eksperimentiralo, treba nabrojiti sljedeće:


Abies concolor koloradska ili


dugoigiličava jela


Abies grandis gorostasna jela


Cedrus atlantica atlaski cedar


Cedrus deodar a himalajski cedar


Chamaecyparis


lawsoniana Lawsonov pačempres


Chamaecyparis
lawsoniana "Alumii" Lawsonov pačempres
Chamaecyparis pisifera pjegavi pačempres
"Aurea" ili sovara


Cupressus arizonica arizonski čempres


Cupressus arizonica


"Glauca " arizonski čempres


Cupressus


sempervirens obični čempres


Juniperus chinensis kineska borovica


Juniperus chinensis


"Pfitzeriana" kineska borovica


Juniperus chinensis


"Aurea " kineska borovica


Juniperus chinensis


"Hetzii" kineska borovica


Juniperus


horizontalis puzava borovica


Juniperus sabina planinska somovina


Juniperus sabina


´Auerovariegata " planinska somovina


Juniperus sabina


"Hicksii" planinska somovina


Juniperus sabina


"Tamariscifolia " planinska somovina


Juniperius virginiana virginijska borovica


Picea abies obična smreka


Picea omorika Pančićeva omorika


Piceapungens bodljikava ili plava smreka


Pinus halepensis alepski bor


Pinus nigra crni bor