DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 76     <-- 76 -->        PDF

tĐ. Raus. Ž. Spanjol, B. Španjol: ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA NASTAVNO POKUSNOM SUM.... Šumarski list br. II 12. CXX1 {1997). 645-656


istraživanja trebaju dati odgovore na mnoga pitanja koja
su izuzetno značajna kako za poznavanje biologije
pojedinih vrsta, tako i na problematiku lovnog gospodarenja
na jadranskim otocima u svezi svekolike proširene
gospodarske djelatnosti (racionalno poslovanje u
lovnom gospodarenju, lovni turizam, valorizacija u postojećoj
turističkoj ponudi i dr.).


Značajan doprinos znanstveno-istraživačkom radu
je izučavanje utjecaja divljači na šumski ekosustav, utjecaj
na vegetaciju kroz brst i ispašu, na tlo te na pomlađivanje
i razvoj sastojine.


Radi poboljšanja parenja planira se dopremiti nove
jedinke jelena aksisa (Axis axis), dok se muflon (Ovis
amnion musimon) i eventualno divlja svinja (Sus scrofa),
kojih u lovištu nema, trebaju dopremiti.


Vrlo važan zadatak je poboljšanje dodiplomske i poslijediplomske
nastave studenata Šumarskog fakulteta u
Zagrebu. Tu će se u sklopu terenske nastave osposobljavati
za praktičan rad u lovnom gospodarenju.


Slika 2. Trajna pokusna ploha br. 36 na NPŠO Rab na otoku Rabu
Photo 2. Permanent experimental plot No. 36 in the Teaching-ex


perimental facility on the island of Rab (Photo: Ž. Španjol)


Na NPŠO Rab postoji fakultetska kuća koja je nastala
od nekadašnje lugarnice izgrađene 1895. godine
iznad Uvale sv. Mare. Kuća je detaljno renovirana, malo
proširena i obnovljena tijekom 1976. godine, te detaljno
uređena 1994. godine kada je uređeno krovište,
fasada, poboljšan unutarnji komfor. Isto tako uređenje
bunar ispred zgrade s novom armiranobetonskom pločom.
Tijekom 1996. godine uređeni su vanjski sanitarni
čvorovi, te je nabavljen novi namještaj (kreveti, ormari)
iz donacije. U njoj su smješteni studenti šumarstva
kada se nalaze na terenskoj nastavi na otoku Rabu.


Kuća može primiti 54 studenata, nastavnika i ostalog
osoblja. Pored kuće se nalazi velika cisterna za vodu,
a izgrađen je ijedan novi bazen za vodu za potrebe
studenata. Struja se dobiva iz agregata.


Nastavni rad održava se u obliku terenske nastave
sa studentima II, III. i IV. godine Šumarskog fakulteta u


Zagrebu. Svake godine studenti po godinama proborave
na objektu 3 do 6 dana tijekom školske godine.
Osim toga objekt posjećuju i studenti šumarstva iz inozemstva
(Botanički institut u Grazu, Prirodoslovnomatematički
fakultet iz Kassela i dr.).


Znanstveni rad odvija se na pokusnim plohama za
potrebe šumarstva, a osnovana je ijedna (od ukupno 100
u R. Hrvatskoj) trajna ploha od 1 ha u sklopu međunarodnog
projekta »čovjek i biosfera« (UNESCO-MAB),
na koju dolaze stručnjaci različitih struka radi istraživanja
prirode. Posebno se znanstveni rad odvija u rasadniku.
Uz to NPŠO Rab posjećuju i različita prirodoznanstvena
društva (Hrvatsko ekološko društvo, Hrvatsko
biološko društvo i dr.), kao i strani znanstvenici i stručnjaci
kao službeni gosti Šumarskog fakulteta u Zagrebu.


U šumi NPŠO Rab dosada je postavljeno ukupno 13
pokusnih ploha na površini od 2,3 ha na kojima se obavljaju
istraživanja.


Slika 3. Trajna pokusna ploha br. 36 na NPŠO Rab na otoku Rabu
Photo 3. Permanent experimental plot No. 36 in the Teaching-experimental
facility on the island of Rab (Photo: Z. Španjol)


Znanstveno-istraživački rad u autoktonoj klimatskozonskoj
zajednici hrasta crnike i crnog jasena (Orno-
Quercetum ilicis H-ić 1958) obavlja se na površinama
degradacijskih stadija crnikove šume koje nalazimo na
NPŠO Rab (i cijelom predjeli Kalifront) i to u makiji,
šumama niskog uzgojnog oblika (panjači) i na manjem
dijelu objekta zastupljenom stadiju srednje šume.


Posebice je značajan znanstvenoistraživački rad profesora
šumarskog fakulteta na NPŠO Rab. Radovi nastali
istraživanjem na ovom objektu, kao i istraživanja
koja su u tijeku, značajan su doprinos poznavanja šumskog
ekosustava as. Orno-Quercetum ilicis, biološkoekološke
osobine pojedinih vrsta kao i pronalaženje rješenja
obnove i konverzije crnikovih šuma putem uzgojnih
zahvata (R a u š i Matić 1984, Rauš i dr. 1985,
Rauš 1986,Rauš i Vukelić 1994,Rauš idr. 1994,
Matić 1983, Matić i Rauš 1986, Pranjić 1986,
Pranjić i Lukić 1986,Tomašević 1993 i dr.).