DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 76 <-- 76 --> PDF |
tĐ. Raus. Ž. Spanjol, B. Španjol: ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA NASTAVNO POKUSNOM SUM.... Šumarski list br. II 12. CXX1 {1997). 645-656 istraživanja trebaju dati odgovore na mnoga pitanja koja su izuzetno značajna kako za poznavanje biologije pojedinih vrsta, tako i na problematiku lovnog gospodarenja na jadranskim otocima u svezi svekolike proširene gospodarske djelatnosti (racionalno poslovanje u lovnom gospodarenju, lovni turizam, valorizacija u postojećoj turističkoj ponudi i dr.). Značajan doprinos znanstveno-istraživačkom radu je izučavanje utjecaja divljači na šumski ekosustav, utjecaj na vegetaciju kroz brst i ispašu, na tlo te na pomlađivanje i razvoj sastojine. Radi poboljšanja parenja planira se dopremiti nove jedinke jelena aksisa (Axis axis), dok se muflon (Ovis amnion musimon) i eventualno divlja svinja (Sus scrofa), kojih u lovištu nema, trebaju dopremiti. Vrlo važan zadatak je poboljšanje dodiplomske i poslijediplomske nastave studenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Tu će se u sklopu terenske nastave osposobljavati za praktičan rad u lovnom gospodarenju. Slika 2. Trajna pokusna ploha br. 36 na NPŠO Rab na otoku Rabu Photo 2. Permanent experimental plot No. 36 in the Teaching-ex perimental facility on the island of Rab (Photo: Ž. Španjol) Na NPŠO Rab postoji fakultetska kuća koja je nastala od nekadašnje lugarnice izgrađene 1895. godine iznad Uvale sv. Mare. Kuća je detaljno renovirana, malo proširena i obnovljena tijekom 1976. godine, te detaljno uređena 1994. godine kada je uređeno krovište, fasada, poboljšan unutarnji komfor. Isto tako uređenje bunar ispred zgrade s novom armiranobetonskom pločom. Tijekom 1996. godine uređeni su vanjski sanitarni čvorovi, te je nabavljen novi namještaj (kreveti, ormari) iz donacije. U njoj su smješteni studenti šumarstva kada se nalaze na terenskoj nastavi na otoku Rabu. Kuća može primiti 54 studenata, nastavnika i ostalog osoblja. Pored kuće se nalazi velika cisterna za vodu, a izgrađen je ijedan novi bazen za vodu za potrebe studenata. Struja se dobiva iz agregata. Nastavni rad održava se u obliku terenske nastave sa studentima II, III. i IV. godine Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Svake godine studenti po godinama proborave na objektu 3 do 6 dana tijekom školske godine. Osim toga objekt posjećuju i studenti šumarstva iz inozemstva (Botanički institut u Grazu, Prirodoslovnomatematički fakultet iz Kassela i dr.). Znanstveni rad odvija se na pokusnim plohama za potrebe šumarstva, a osnovana je ijedna (od ukupno 100 u R. Hrvatskoj) trajna ploha od 1 ha u sklopu međunarodnog projekta »čovjek i biosfera« (UNESCO-MAB), na koju dolaze stručnjaci različitih struka radi istraživanja prirode. Posebno se znanstveni rad odvija u rasadniku. Uz to NPŠO Rab posjećuju i različita prirodoznanstvena društva (Hrvatsko ekološko društvo, Hrvatsko biološko društvo i dr.), kao i strani znanstvenici i stručnjaci kao službeni gosti Šumarskog fakulteta u Zagrebu. U šumi NPŠO Rab dosada je postavljeno ukupno 13 pokusnih ploha na površini od 2,3 ha na kojima se obavljaju istraživanja. Slika 3. Trajna pokusna ploha br. 36 na NPŠO Rab na otoku Rabu Photo 3. Permanent experimental plot No. 36 in the Teaching-experimental facility on the island of Rab (Photo: Z. Španjol) Znanstveno-istraživački rad u autoktonoj klimatskozonskoj zajednici hrasta crnike i crnog jasena (Orno- Quercetum ilicis H-ić 1958) obavlja se na površinama degradacijskih stadija crnikove šume koje nalazimo na NPŠO Rab (i cijelom predjeli Kalifront) i to u makiji, šumama niskog uzgojnog oblika (panjači) i na manjem dijelu objekta zastupljenom stadiju srednje šume. Posebice je značajan znanstvenoistraživački rad profesora šumarskog fakulteta na NPŠO Rab. Radovi nastali istraživanjem na ovom objektu, kao i istraživanja koja su u tijeku, značajan su doprinos poznavanja šumskog ekosustava as. Orno-Quercetum ilicis, biološkoekološke osobine pojedinih vrsta kao i pronalaženje rješenja obnove i konverzije crnikovih šuma putem uzgojnih zahvata (R a u š i Matić 1984, Rauš i dr. 1985, Rauš 1986,Rauš i Vukelić 1994,Rauš idr. 1994, Matić 1983, Matić i Rauš 1986, Pranjić 1986, Pranjić i Lukić 1986,Tomašević 1993 i dr.). |