DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 77 <-- 77 --> PDF |
tĐ. Raus, 2. Španjol. B. Španjol: ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA NASTAVNO POKUSNOM ŠUM.... Šumarski list br. 11-12. CXXI (1997), 645-656 Osnovni cilj je sve degradacijske stadije pravilnim uzgojnim zahvatima prevesti u viši uzgojni oblik, a konačni cilj kojem treba težiti svaki šumarski stručnjak i uzgajivačje regularna šuma visokog uzgojnog oblika. Dakle, šuma u kojoj crnika (Quercus ilex) nastala iz sjemena dominira, dok u podstojnoj etaži u vertikalnom profilu tih sastojina dolaze i ostale vrste: planika (Arbutus unedo), zelenika ili komorika (Phillyrea media, P. latifolia), veliki vrijes ili erica (Erica arborea), lemprika ili jabučica (Viburnum tinus), tršlja ili lantisk (Pistacia lentiscus) i dr. U svezi s tim provode se istraživanja posredne i neposredne konverzije u jedan od viših uzgojnih oblika. Osim toga, obavljaju se i strukturna istraživanja u crnikovim sastojinama, čime se želi što bolje spoznati ekološke zahtjeve i biološka svojstva vrsta ove fitocenoze. Slika 4. Šuma hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis typicum H-ić 1958)naNPŠO Photo 4. Forest of evergreen oak (Orno-Quercetum ilicis typicum H-ić 1958) in the Teaching-experimental facility of Rab (Photo: Ž. Španjol) Tako su u odjelu 8, gdje se nalazi makija hrasta crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis) postavljene su 1977. godine tri pokusne plohe (1-3), svaka površine 400 m2 (20 x 20). Cilj istraživanja na pokusnim plohama je određen s tim da se uzgojnim zahvatima i prirodnom regeneracijom potpomognutom s unošenjem žira obavi što je moguće prije konverzija iz makije u sastojinu visokog uzgojnog oblika. Na plohi broj 1 obavljeni su zahvati koji imaju zadatak pripreme sastojine (tla i stabala) za prirodnu obnovu. Intenzitet sječe po broju stabala iznosio je 27%, a kod crnike 45%. Na plohi broj 2 obavljeni su intenzivni zahvati s ciljem pripreme sastojine za prirodnu obnovu uz unašanje žira crnike pod motiku. Intenzitet sječe po broju stabala iznosio je 28%, a kod crnike 37%. U razdoblju od početka 1977. godine do kraja 1988. godine na obadvije plohe obavljene su tri sječe uz izmjeru prije i nakon zahvata svih stabala na plohama, izmjere ponika i pomlatka, izmjere relativno užitnog svjetla, njega ponika i pomlatka pod zastrom krošanja starijih stabala. Na pokusnoj plohi broj 2 obavljeno je unošenje 40 kg žira pod motiku. Na pokusnoj plohi broj 3 koja je s obzirom na sječu ostala netaknuta i služi kao kontrolna ploha, obavljene su izmjere stabala, ponika i pomlatka te izmjera relativnog užitnog svjetla. U odjelu 6 i 7 osnovane su 1978. godine tri pokusne plohe (4-6) veličine 300 m2 u šezdeset godišnjoj panjači hrasta crnike. Pored stabala crnike nastalih iz panja u sastojini se nalazi i veći broj stabala nastalih iz sjemena. Cilj gospodarenja s tim sastojinama je u tome da se zahvatima njege (prorede) sastojina potpuno konvenira u srednji, odnosno visoki uzgojni oblik. Slika 5. Izgradnja protupožarnih prosjeka i cesta na NPŠO Rab Photo 5. Constructing fire-protection ditches and roads in the Teaching-experimental facility of Rab. (Photo: Ž. Španjol) Ploha broj četiri ostala je netaknuta, dok je na plohama 5 i 6 obavljena proreda. Radovi na neposrednoj konverziji u viši uzgojni oblik sadnjom sadnica obavljeni su u dijelu odjela broj 8 u makiji s vrlo lošim izbojcima crnike iz panja, gdje je osnovana pokusna ploha. Površina je očišćena od svih pratilica crnike, a pod zastor rijetkih stabala crnike iz panja posađene su sadnice crnike proizvedene u kontejnerima. Sadnja je obavljena krajem svibnja 1983. godine tako da se na površini od 1000 m2 posadilo 250 sadnica. Pokus će biti zanimljiv i radi toga da bi se dobio uvid kakav je uspjeh kontejnerske sadnje obavljene u ljeto izuzetno tople i sušne 1983. godine (Rauš i Matić 1984). 651 |