DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI XI. Svjetski šumarski kongres, 13 - 23. 10. 1997. Antalya, Turska SUGLASJE O ŠUMARSKOJ STRATEGIJI ZA NOVO TISUĆLJEĆE Svakih se šest godina istaknuti predstavnici šumarstva širom svijeta, značajne međunarodne šumarske organizacije (FAO, IUFRO), institucije, udruge i pojedinci okupljaju radi razmjene iskustava i usuglašavanja stavova o svim bitnim pitanjima šumarstva. Pozornice takvih rasprava i promišljanja su svjetski šumarski kongresi. Pritom su kongresne deklaracije s preporukama i uputama vladama, često glavna mjera značaja i uloge šumarstva u svjetskom okruženju. Ovogodišnji Kongres, jedanaesti po redu, održan od 13. do 22. listopada u Antalyi (Turska), uveo je svjetsko šumarstvo u sljedeće tisućljeće. Kratka povijest svjetskih šumarskih kongresa Početak sazivanja svjetskih šumarskih kongresa seže u dvadesete godine ovoga stoljeća. Tada je, davne 1926. godine Međunarodni šumarski institut (osnovan 1905. godine) organizirao u Rimu prvi svjetski šumarski kongres. Drugi kongres održanje 1936. u Budimpešti, a treći tek 1949. u Helsinkiju. Od četvrtog kongresa održanog 1954. u Dehra-Dunu, svaki je kongres popraćem naslovom kojim je izražena njegova svrha i glavna tema. Tako je naslov IV. kongresa bio "Uloga i mjesto šumskih područja u gospodarskome razvoju", a petoga održanog 1960. u Seattleu "Višestruke koristi šuma." Glavna je tema šestoga kongresa u Madridu (1966) bila "Uloga šumarstva u gospodarskim promjenama." Sedmi je kongres u Buenos Airesu (1972) raspravljao o "Šumama i sociogospodarskom razvoju", a osmi u Đakarti (1978) o temi "Šuma i narodi". Deveti kongres u Meksiku (1985) i deseti u Parizu (1991) raspravljali su o "Šumskom bogatstvu u društvu globalnih promjena", odnosno "Šumama kao nasljeđu budućih naraštaja". Glavna tema XI. svjetskog šumarskog kongresa Svrha i izbor glavne misli XI. Kongresa Sa šumarstvom održiva razvoja - prema 21. stoljeću potaknuti su životnom zadaćom čovječanstva - sprječavanju uništenja svjetskih šuma, tla i atmosfere. Vezano za šumarstvo to znači trajnu brigu za ukupni životni prostor, ponajprije očuvanjem i zaštitom onih okolišnih čimbenika koji su blisko povezani s gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem. O razumijevanju tih zadaća ovisit će u godinama pred nama zdravlje i kakvoća življenja ljudi i naroda Zemlje. Opći podaci i program kongresa Organizator Kongresa bilo je Ministarstvo šumarstva Republike Turske uz pomoć FAO organizacije, posebno njezina Odjela za šumarstvo. Kongresu je bilo nazočno preko 3500 sudionika iz 148 zemalja širom svijeta te predstavnici mnogih međunarodnih šumarskih i drugih državnih i nevladinih organizacija i skupina. U predkongresnim dogovorima sa šumarskim upravama zemalja sudionica, kao i s međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama zainteresiranima za šumarstvo, sastavljen je Program kongresa koji je u svom središnjem dijelu slijedio sedam temeljnih mjerila potrajnog gospodarenja šumama kao osnovnog koncepta globalne šumarske politike. Program Kongresa obuhvatio je: a) desetodnevni središnji stručni dio koji se odvijao u sedam plenarnih i 44 tematske sjednice te izložbu postera b) posebna kongresna događanja i svečanosti c) stručne ekskurzije. Najvažniji naglasci s Kongresa /. Ekonomski pristup šumarstvu u proturječnosti je s biološkom raznovrsnošću i očuvanjem okoliša Gospodarenje šumama s naglaskom na ekonomskom pristupu šumskim resursima u suprotnosti je s, u osam globalnih sporazuma prihvaćenim, konceptom obnove i poboljšanja okoliša, uključujući i šume. To je u mnogo čemu u suprotnosti s proklamiranom biološkom raznovrsnošću, očuvanjem prirode i prirodnom obnovom. Provedbom mjera koje obvezuju na uspostavljanje mnogostruke uporabljivosti i vrijednosti šuma, komercijalni pristup u šumarstvu bit će potisnut u drugi plan. Rastuće krčenje šuma i njihovo osiromašenje, kao i šumski požari i onečišćenje okoliša, ne dovode samo do smanjenja vrijednosti zemlje kao prirodnoga izvora novih dobara, nego i do gubitka biološke raznolikosti. Potrajno gospodarenje šumama osigurava ljudima, nacionalnom gospodarstvu i okolišu mnoge blagodati, sve od gradiva, ogrjevnoga drva, kisika, zaštite tla, vodnih izvora i čuvanja života. Neuspjeh pri provedbi koncepta potrajnoga gospodarenja šumom ima mnoge negativne učinke kao što su poplave, promjena klime, onečišćenja, kisele kiše, narušavanje krajolika i dr.. |