DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Prof. dr. se. Nikola Ružinski , zamjenik ministra znanosti i tehnologije, oprostio se od tragično nastradalih znanstvenika u ime gospodina prof. dr. se. Ivice Kostovića , potpredsjednika Vlade i ministra znanosti i tehnologije i u svoje osobno ime. Obraćajući se obiteljima poginulih, njihovim brojnim prijateljima i kolegama, istakao je kako je smrt šestorice vrhunskih i uglednih znanstvenika nenadoknadiv gubitak za hrvatsku znanost i cijelu akademsku zajednicu Republike Hrvatske. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut u Jastrebarskom i hrvatska šumarska znanost i praksa, ostali su bez svojih vrijednih stručnjaka i znanstvenika koji su bili nositelji znanstveno-istraživačke djelatnosti i visoke naobrazbe, voditelji i učitelji mladih znanstvenika i suradnika, kao i vrsni predavači i sveučilišni profesori. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i tehnologije poduzet će mjere za ublažavanje posljedica ove tragedije. Prof. dr. se. Mladen Figurić , dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu: U povijesti šumarske struke malo je događaja tako tužnih i tako tragičnih. Teško je govoriti, teško je osmisliti što reći, teško je prosuditi što nam se to dogodilo, što to znači za obitelj, što to znači za šumarstvo, što to znači za šumarsku znanost? U današnjem trenutku nema pravog odgovora. Znamo samo sa smo gubitnici. Vrijeme će ocijeniti koliki je stvarni gubitak za šumarsku znanost tragična pogibija šumarskih znanstvenika: Krstinića, Komlenovića, Mavera, Rastovskog, Perića i Bušića. Na nama je da u ovom trenutku puni emocija, pokušamo im zahvaliti na svemu što su nesebično, samoprijegorno i samozajatno dali šumarskoj znanosti, objavljujući rezultate svojih istraživanja. Različiti po znanstvenim disciplinama, različiti po znanstvenim interesima, a jedinstveni u djelovanju u razvoju modernog šumarstva kao spoja znanosti i struke, kao umijeću gospodarenja i čuvanja šuma i s njima povezanog zemljišta - kao umijeću gospodarenja šumskim resursima. Svaki je istraživao sa svog gledišta, ali u jedinstvenoj spoznaji da šumarstvo nadilazi ograničenja fiskalne godine ili poslovnog ciklusa i ulazi u ciklus života planete, i daje ono zato nadgeneracijsko. U tim spoznajama nalazili su i poticaje. Svaki od njih uporno je slagao svoj djelić zajedničkog mozaika šumarske znanosti u nas: prof. dr. se. Krstinić, bavio se šumarskom genetikom i oplemenjivanjem šumskog drveća. Slovio je kao najveći poznavatelj oplemenjivanja bijele vrbe. Jedan je od rijetkih znanstvenika u svijetu koji je proizveo niz klonova vrba koje su u praksi provjerene. dr. se. Komlenović, po broju znanstvenih radova je najplodniji šumarski znanstvenik u nas. Bavio se fiziologijom i ishranom šumskog drveća. Može se slobodno reći daje utemeljitelj te znanstvene discipline u nas. Uz to, poznat je po svojim izrazito bogatim međunarodnim nastupima. dr. se. Mayer, vrhunski šumarski znanstvenik, pedolog i hidropedolog, poznat po istraživanjima hidrologije tla, dao je novi pristup šumarskoj pedologiji, a uz to značajniji radovi su mu u području istraživanja korelacija između vodnih režima i sušenja šuma. dr. se. Rastovski, izuzetno vrijedni znanstvenik i istraživač. Osnovni radovi su mu istraživanja plodnosti tla i supstrata u šumskim rasadnicima, šumskim kulturama i sastojinama. mr. se. Perić, mladi ambiciozni šumarski genetičar, pred završetkom doktorske disertacije, mentor mu je upravo prof. Krstinić. Glavna istraživanja obavljao je na europskom arišu. i mr. se. Bušić, mladi suradnik dr. Mavera. Talentiran i ambiciozan, izuzetno perspektivan. Posebno se bavio istraživanjima stanja bijele topole te utjecajem klimatoloških i ekoloških promjena na sušenje i propadanje šuma. Iako različiti po interesu istraživanja, iako u različitim životnim i radnim dobima, različito po znanstvenim i životnim iskustvima, često puta u odnosima učitelji učenici, mentori i kandidati, zajedništvo im je bilo u htijenjima, ambicijama, pristupu radu i samoodricanju, u potrazi za novim znanstvenim spoznajama. Iz tih, a i drugih razloga, bili su elitni dio naše šumarske znanosti i struke, onaj dio koji je stvarao određeni tip drukčijih znanja od ostalih struka. To je prvenstveno bilo pronalaženje novih realiteta u nesrazmjeru kratkoročnih koristi od obnovljivih prirodnih resursa i dugoročnih degradacijskih posljedica po svekoliki život. Zato je danas cijelo šumarstvo lijepe naše tužno, jer smo izgubili prijatelje i znanstvenike, a ostala je praznina u nama i u šumarskoj znanosti. Cijenimo njihove znanstvene spoznaje i radove. Dali su šumarskoj znanosti puno, neprocjenjivo, ali ujedno i premalo, jer ne znamo što bi još dali, a to nas zbunjuje i žalosti. Grubo smo oštećeni, ostali smo bez mnogo znanstvenih radova, ostali smo bez zrelih nositelja šumarskih znanstvenih disciplina i njihovih nasljednika, ali još više, ostali smo bez prijatelja. Dipl. inž. Damir Moćan , zamjenik direktora "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb: Odjednom je sve postalo drukčije za nas koji smo ostali. Svršetak života naših šest kolega šumara Nikice, Ante, Petra, Branimira, |