DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 11 <-- 11 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRHLIMINARY COMMUN1CATION Šumarski list br. 1-2, CXXI1 (1998), 9-17 UDK 630* 272 + 230 VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU Sv. MARIJE NA MLJETU THE GARDEN OF BENEDICTINE MONASTERY ON ST. MARY´S ISLET ON MLJET Marija NODILO* SAŽETAK: U12. stoljeću na otočiću Sv. Marije na Mljetu benediktinci pulsanskog reda grade samostan. Dukljanski knez Desa daruje im 1151. godine otok Mljet u isključivi posjed. U15. i 16. st. romanički samostan preuređen je i dograđ.en u novi, renesansni. U17. st. radi velike opasnosti od napada gusara (kandijski rat između Venecije i Turske) samostanu je dograđen obrambeni zid, a na kuli je postavljena stalna straža. U ovom radu prikazano je sadašnje stanje vegetacije u vrtu, te na otočiću Sv. Marije. Na temelju istraživanja prikazan je prijedlog uređenja vrta i zatečenog stanja, te prijedlog biljnih vrsta za njegovo uređenje. Dane su i smjernice za uređenje cijelog otočića, koji je u prošlosti bio maslinik. Ključne riječi: benediktinski samostan, vrt u klaustru, prijedlog uređenja, maslinik, uređenje otočića. UVOD Umjesto uvoda, citirat ću tekst pisma Ignjata Đur svugdje po dnu. Ovdje se love trlje od tri libre, a ondje đe vica , mljetskog opata i pjesnika iz prve polovice veliki jastozi i riba, kojoj je raskoš drevnih gozba dala 18. stoljeća, koji pismo upućuje svom učeniku, u kojem prednost. Kunem ti se prisno, daje ovdje ljupkost priroopisuje ljepote otoka Mljeta. de sve stvorila bolje od čovjekovog umijeća. Nek se drugi raduju zadivljujućim i teško postignutim majstori "Svomu Januariju Salinesu šaljem mnogo pozdrava. jama, nama se u svojoj raskoši podaje prelijepa priroda. Zastalno želiš znati što radim, pa ti evo ugađam. Otok Mljet je u Jadranu udaljen deset milja od kopna. Sred zalivaje otočić pitom i kao daje šestarom ucrMnogi misle da se ovdje nekoć spasio od brodoloma tan. Na njemu se ističe naš samostan, mnogo manji po apostol Pavao. U ovom zatuišju je pjesnik Opijan u doveličini od vašeg napuljskog, ali i ljepši po svom pri ba Septimija Severa spjevao na grčkom svoj lijepi spjev kladnom položaju i po obilju užitaka, koje nam pruža. "Halieutiku ", a veličanstvene ruševine i ostaci njegoSa ćelijskih prozora možeš loviti ribu i gledati sluge vih dvorova, koji odišu pobožnom starinom, svjedoče gdje je hvataju. Sviđa li ti se loviti ptice, na domaku je još o tome. Sada boravim ovdje na preubavoj obali. šuma. Okićenom lađicom običavamo se voziti noću, pa ljeti često večeramo uz glazbu i lahor noćnih vjetrića. Upoznaj svojstvenost ovog kraja. Na zapadnom di Prijatelji iz grada često nas posjećuju, igramo se, šali jelu otoka tijesni prolaz zatvara zaliv, koji se odmah širi mo, smijemo. Ukratko ći ti reći: bavim se pjesmom i sa poput jezera, odasvud okružen brežuljcima i borovici mim sobom. Kamoli sreće, kad bih svom uživanju mo ma. Stabla se spuštaju od vrhova, pa sve do mora i zas gao pridodati i nadu, da ću tebe, moj Januarije, i ostale jenjuju obale: voziš li se naokolo lađicom, ploviš za svoje drage učenike ipak ovdje jednom zagrliti i za neko pravo šumom. V vodama im se natapaju prignute žile, a vrijeme razveseliti umiljatošću ovoga kraja. Doista, ne i krošnje, na kojima vidiš grozdove prelijepljenih školj zna se, što nosi kasna večer, a drugi dan rađa mnogo to ki, koje možeš ubrati kao voće s grana. Odasvud opko ga neočekivanog. Da si zdravo. " ljena voda, koju rijetko muti vjetar, odsijeva kao zrcalo, otkrivajući svakojake igre riba i mnogovrsne školjke Prijevod ovoga pisma s latinskog objavio je *Mr. se. Marija Nodilo, dipl. inž. šum. C. Fisković, 1958. godine. 20226 Govedari, Pristanište |