DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 11     <-- 11 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRHLIMINARY COMMUN1CATION Šumarski list br. 1-2, CXXI1 (1998), 9-17
UDK 630* 272 + 230


VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU Sv. MARIJE NA MLJETU


THE GARDEN OF BENEDICTINE MONASTERY ON ST. MARY´S ISLET ON MLJET


Marija NODILO*


SAŽETAK: U12. stoljeću na otočiću Sv. Marije na Mljetu benediktinci pulsanskog
reda grade samostan. Dukljanski knez Desa daruje im 1151. godine
otok Mljet u isključivi posjed. U15. i 16. st. romanički samostan preuređen je i
dograđ.en u novi, renesansni. U17. st. radi velike opasnosti od napada gusara
(kandijski rat između Venecije i Turske) samostanu je dograđen obrambeni
zid, a na kuli je postavljena stalna straža.


U ovom radu prikazano je sadašnje stanje vegetacije u vrtu, te na otočiću
Sv. Marije. Na temelju istraživanja prikazan je prijedlog uređenja vrta i
zatečenog stanja, te prijedlog biljnih vrsta za njegovo uređenje. Dane su i
smjernice za uređenje cijelog otočića, koji je u prošlosti bio maslinik.


Ključne riječi: benediktinski samostan, vrt u klaustru, prijedlog uređenja,
maslinik, uređenje otočića.


UVOD


Umjesto uvoda, citirat ću tekst pisma Ignjata Đur svugdje
po dnu. Ovdje se love trlje od tri libre, a ondje
đe vica , mljetskog opata i pjesnika iz prve polovice veliki jastozi i riba, kojoj je raskoš drevnih gozba dala


18. stoljeća, koji pismo upućuje svom učeniku, u kojem
prednost. Kunem ti se prisno, daje ovdje ljupkost priroopisuje
ljepote otoka Mljeta.
de sve stvorila bolje od čovjekovog umijeća. Nek se drugi
raduju zadivljujućim i teško postignutim majstori


"Svomu Januariju Salinesu šaljem mnogo pozdrava.
jama, nama se u svojoj raskoši podaje prelijepa priroda.


Zastalno želiš znati što radim, pa ti evo ugađam.


Otok Mljet je u Jadranu udaljen deset milja od kopna. Sred zalivaje otočić pitom i kao daje šestarom ucrMnogi
misle da se ovdje nekoć spasio od brodoloma tan. Na njemu se ističe naš samostan, mnogo manji po
apostol Pavao. U ovom zatuišju je pjesnik Opijan u doveličini
od vašeg napuljskog, ali i ljepši po svom pri


ba Septimija Severa spjevao na grčkom svoj lijepi spjev kladnom položaju i po obilju užitaka, koje nam pruža.
"Halieutiku ", a veličanstvene ruševine i ostaci njegoSa
ćelijskih prozora možeš loviti ribu i gledati sluge
vih dvorova, koji odišu pobožnom starinom, svjedoče gdje je hvataju. Sviđa li ti se loviti ptice, na domaku je
još o tome. Sada boravim ovdje na preubavoj obali. šuma. Okićenom lađicom običavamo se voziti noću, pa
ljeti često večeramo uz glazbu i lahor noćnih vjetrića.


Upoznaj svojstvenost ovog kraja. Na zapadnom di


Prijatelji iz grada često nas posjećuju, igramo se, šali


jelu otoka tijesni prolaz zatvara zaliv, koji se odmah širi


mo, smijemo. Ukratko ći ti reći: bavim se pjesmom i sa


poput jezera, odasvud okružen brežuljcima i borovici


mim sobom. Kamoli sreće, kad bih svom uživanju mo


ma. Stabla se spuštaju od vrhova, pa sve do mora i zas


gao pridodati i nadu, da ću tebe, moj Januarije, i ostale


jenjuju obale: voziš li se naokolo lađicom, ploviš za


svoje drage učenike ipak ovdje jednom zagrliti i za neko


pravo šumom. V vodama im se natapaju prignute žile, a


vrijeme razveseliti umiljatošću ovoga kraja. Doista, ne


i krošnje, na kojima vidiš grozdove prelijepljenih školj


zna se, što nosi kasna večer, a drugi dan rađa mnogo to


ki, koje možeš ubrati kao voće s grana. Odasvud opko


ga neočekivanog. Da si zdravo. "


ljena voda, koju rijetko muti vjetar, odsijeva kao zrcalo,


otkrivajući svakojake igre riba i mnogovrsne školjke


Prijevod ovoga pisma s latinskog objavio je


*Mr. se. Marija Nodilo, dipl. inž. šum.


C. Fisković, 1958. godine.
20226 Govedari, Pristanište




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 12     <-- 12 -->        PDF

M. Nodilo: VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. 1 -2. CXXII (1998), 9-17
Vrt benediktinskog samostana Sv. Marije na Mljetu
prestankom rada hotela "Melita" 1991. godine potpuno
je zapušten. Tijekom restauratorskih radova oko 1960.
godine postojala je ideja o uređenju vrta, ali nikada nije
ostvarena. Krajnji cilj mojih istraživanja je i želja da se
vrt uredi.


Vrt se nalazi u klaustru benediktinskog samostana
Sv. Marije na otočiću u Velikom jezeru. U 16. st. osnovana
je Mljetska kongregacija (Congregatio Melitensem
ili Melitanam), kojoj je sjedište bilo na Mljetu. U
nju su bili uključeni benediktinski samostani na području
Dubrovačke Republike (osim Lokrumskog). Godi


,^*m^


Slika 1. Stara razglednica Sv. Marije na Mljetu
Izvor: Niko Hajdić Kuzma, Babino Polje


ne 1526. pozvan je pjesnik i opat Mavro Vetranović
Čavčić iz Rima da stane na čelo Kongregacije. Kongregacija
je osnovana u svrhu obnove benediktinskih
opatija, koje su stalno bile slabo napučene, jer su primale
samo plemićke sinove.


U ovom sam se članku osvrnula i na cijeli otočić popisom
dendroflore. Cijeli otočić Sv. Marije u osnovi je
maslinika, u koji su s vremenom ušli elementi makije, pa
su tako staze s vremenom dodane u parkovne vrste kao
npr. čempres, agava, pinija. Na cijelom otočiću veću pozornost
trebalo bi posvetiti uređenju staza i šetnica.


slika 2 0točić


-´ samostan Sv. Marije na Mljetu
POVIJESNI PRIKAZ OTOKA MLJETA I SAMOSTANA Sv. MARIJE


Otok Mljet kontinuirano je naseljen od prethistorije
do danas. O naseljenosti u doba Ilira svjedoče gradine na
Velikom Gracu, vrhu Bijeđ iznad Ivanjeg polja itd. Prve
konkretne podatke o ovom otoku nalazimo kod Appiana,
rimskog pisca iz prvog stoljeća pr. n. e. On u svom dijelu
"De rebus Illyricus " navodi kako je rimski car August


35. godine pr. n. e. pokorio Ilire na Mljetu i Korčuli. Pri
tome je razorio njihov grad Melitusu, koja do danas nije
točno locirana. Iz rimskog razdoblja potječe palača u luci
Polače, do sada neistražena, tako da joj tlocrt u potpunosti
nije poznat. Vidljivo je pročelje, ostaci dviju
osmerostranih kula i unutrašnjost koja je impozantna.
Autori se spore oko njezine starosti i namjene te vlasnika.
U neposrednoj blizini palače nalazi se izvor pitke vode,
a luka Polače zaštićena je od svih vjetrova. Osim palače,
postoje ostaci dviju bazilika, kaštela, termi, a sve to
govori o kontinuitetu života od 1. do 12. stoljeća.
Mljet spominje i car, pisac KonstantinPorfirogen
e t 949. godine u svom dijelu "De administrando imperio
", uz naziv Mljeta spominje i i drugi naziv Malozeatai.
Tijekom 9. i 10. stoljeća Neretljani dolaze na


Mljet, koristeći se slabljenjem Bizantske vlasti, te zauzimaju
najprije njegov istočni i središnji dio, dok su zapadni
držali Romani, koji su organizirali obranu zapadnog
dijela otoka na brdu Bijeđ, gdje se vjerojatno
odigrala odlučujuća bitka.


Godine 1151. Zahumski knez D e s a, daruje otok u
isključivi posjed benediktincima Apulijskog reda. Oni
grade vjerojatno crkvicu Sv. Mihovila pored sela Blato,
a zatim za svoje boravište odabiru otočić Sv. Marije u
Velikom jezeru, gdje grade romanički samostan i crkvu
Sv. Marije. U 15. i 16. st. nad romaničkim samostanom
uzdignut je novi, renesansni. U zidu samostana prilikom
preuređenja 1960. godine pronađena su zazidana
ulazna vrata stare zgrade. Pročelje samostana uzdiže se
iznad obale, a more je prije izgradnje rive dolazilo do
same zgrade. Unutrašnjost zgrade razdijeljena je prema
svojoj namjeni, tako da prizemlje, kat i podrumi imaju
različit raspored. Prostrani klaustar određenje visokim
i jednostavnim zidom, ugaonim kulama, crkvom i širokim
krilom samostana. Na kuli pored crkve nalazimo
grb obitelji Gundul ić.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 13     <-- 13 -->        PDF

M. Nodilo: VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETI) Šumarski lislbr. I 2, CXXH (1998), 9-17
Ovaj samostan imao je značajno mjesto u odvijanju
kulturnog života Dubrovačke Republike. U njemu su
se prepisivali važni dokumenti, a posjedovao je i veliku
biblioteku. Biblioteka i pismohrana je gotovo nestala,
samo se mali dio nalazi u Dubrovniku, pa je i to razlog
da se do povijesnih podataka teško dolazi.


S vremenom benediktinci gube vlast nad otokom,
veći dio otoka dolazi pod utjecaj Dubrovačke Republike.
Godine 1345. samostan oslobađa stanovnike
Mljeta rada na svojim imanjima uz plaćanje 300 perpera
ijednu kokoš iz svake kuće. Posrednik je bila Dubrovačka
Republika.


Otok je konačno pripao Republici 1410. godine, i
ona sama bira suce i kneza. Godine 1809. nakon ulaska
Napoleon a u Dubrovnik, benediktinski red je raspušten,
a samostan od tada mijenja vlasnike. Za vrijeme
vlasti Austrije (1815-1918), na otočiću bila je
smještena šumarija, a godine 1962. u prostorijama samostana
smješten je hotel "Melita."


Slika 3. Cisterna pod svodovima Sv. Marije


VRT U KLAUSTRU SAMOSTANA


Vrt u samostanu Sv. Marije na Mljetu danas se ne tvrte tu funkciju ima nadsvođen prostor u sklopu glavne
održava, jer hotel "Melita" ne radi već 6 godina. Možda zgrade. Uz šetnicu nalazimo kamene stupove koji su
u skoroj budućnosti dodc do poboljšanja situacije pravilvjerojatno
nosili odrinu. Na staroj razglednici na kojoj
nom valorizacijom objekta i njegovim temeljitim ureje
vrt snimljen između dva rata, jasno se vidi staza od
đenjem. Istražujući ove podatke saznala sam da je poopeke
koje prolazi uz stupove klaustra. Na razglednicastojala
indicija da se uredi vrt. Ta ideja bila je aktualna ma koje se čuvaju u Konzervatorskom zavodu u Splitu,
šezdesetih godina, kada je samostan preuređen u hotel. jedna staza ide po sredini uzdužne osi vrta, a od nje se


nižu gredice s povrćem.


Vrt je nastao vjerojatno u 16. stoljeću, jer je tek tada
samostan dobio svoj današnji izgled. Pismohrana Mljetske
kongregacije nestala je, a vjerojatno je u tom razdoblju
sagrađena renesansna zgrada i uređen kompleks.
Predpostavlja se ipak da su kula i obrambeni zid iz 17.
stoljeća.


Iz današnjega stanja dostaje teško zaključiti kako je
vrt bio uređen. U vrtu raste ljuta naranča (Citrus bigaradia
Lois.), za koju neki tvrde daje stara 200 godina.
Trenutno nema nikakvih znakova koji bi ukazivali
na uređenje šetnih staza koje vode prema središtu, kao
stoje to bio običaj u sličnim renesansnim vrtovima.


Glavna šetna staza ide oko glavne površine vrta i
preuzima ulogu glavne komunikacije u klaustru. Pro


Slika 4. Vrt Sv. Marije, stara razglednica


stor vrta omeđen je sa tri strane šetnom stazom, a sa če-


Izvor: Niko Hajdić "Kuzma"




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 14     <-- 14 -->        PDF

M. Nodilo: VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. 1-2, CXX11 (1998). 9-17
Moguće je daje stablo ljute naranče prije stajalo u
sredini jedne cjeline vrta. Sastavni dio svakog vrta obično
je i voda, ali ovdje nema izvorske vode. Na terasi
pod svodovima imamo otvor cisterne, ukrašen grbom
obitelji Sorkočević.


Dendroflora u vrtu:


1. Celtis australis L. - crni koprivić,
2. Citrus bigaradia Lois - ljuta naranča,
3. Citrus limonum Hock — limun,
4. Cupressus sempervirenspyramidalis
Nym. - čempres piramidalni,
5. Juglans regia L. - obični orah,
6. Laurus nobilis L. - lovor,
7. Malus sylvestris Mili. -jabuka,
8. Nerium oleander L. - oleandar,
9. Phoenix dactylifera L. - datula,
10. Pittosporum tobira Thunb. - pitospor,
11. Punica granatum L. - nar,
12. Sambucus nigra L. - crna bazga,
Penjačice:


13. Capparis spinosa L. - kapara,
14. Hedera helix L. -bršljan.
Slika 5. Šetnica u vrtu Sv. Marije


POLAZIŠTA ZA OBNOVU VRTA


Biljni materijal bez učinkovite njege vrlo brzo propada,
pa je danas na temelju opažanja teško zaključiti
kakav je uistinu vrt bio. Pouzdano se ipak zna da su
odrine bile od vinove loze (B. Š i š i ć : "O povijesnom
nasljeđu vrtne umjetnosti na jug. primorju od početka
XIXst. ").


Malo je vjerojatno daje vrt služio za uzgoj povrća,
jer je povrća bilo u izobilju na obližnjim poljima, npr. u
Pomijenti. Osim toga, benediktinci su se bavili intelektualnim
radom tako daje za njihov odmor bio potreban
ugodan i organiziran prostor vrta. Budući da i danas
nalazimo limun i naranče, možemo pretpostaviti da su
oni bili sastavni dio, vrlo vjerojatno, renesansnog vrta.


U Pismohrani mapa u Splitu, čuvaju se katastarski
podaci iz 1837. godine za Istru i Dalmaciju. U knjizi u
kojoj se nalazi k.o. Govedari za k.č. 359 (vrt u klaustru)
stoji bilješka "orto conj´rutta. "Vrt je površine 105m2,i
to vrt s voćem.


Radila sam usporedbe s vrtom benediktinskog samostana
Sv. M are e 1 i n a u Napulju. Vjerojatno je to
vrt kojeg spominje Ignjat Đurđevi ć u pismu svojem
učeniku. Taj je vrt sačuvan, s izvjesnim preinakama, i
do danas. Budući da vrt Sv. Marij e ima pravokutan


tlocrt, gdje je manja stranica približno jednaka polovici
duže stranice, dolazimo do zaključka da je uz šetnicu
pored lukova postojala glavna poprečna šetnica, koja je
vrt dijelila na dva približno jednaka dijela. Svaka od tih
polovina bila je vjerojatno podijeljena na četiri dijela.
Vrt Sv. M a r c e 1 i n a (renesansni dio) također se većinom
sastoji od voćaka, te dvije četverokutne površine.


Palme su donesene u naše krajeve vrlo rano, u Dubrovnik
već u 13. i 14. stoljeću (Fisković, C. 1983.).
Jedna palma raste u vrtu samostana, ali je već razorila
obrubni zidić.


Prijedlog vrsta za uređenje vrta Sv. Marije


1. Amygdalus communis L. - bajam,
2. Citrus aurantium L. -naranča,
3. Citrus bigaradia Lois. - ljuta naranča,
4. Citrus Umornim Hook. - pravi limun,
5. Citrus medica L. - limun,
6. Ficus carica L. - smokva,
7. Malus sylvestris Mili. -jabuka,
8. Phoenix dactilifera L. - datula,
9. Prunuspersica (L.) Batsch. - breskva,


ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 15     <-- 15 -->        PDF

M. Nodilo: VRT BENED1K UNSKOG SAMOSTANA NA OTOČKU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. I 2,CXXII (1998), 9-17
10. Prunus armeniaca L. - kajsija,
11. Punica granatum L. - nar, šipak,
12. Vitis vini/era L. - vinova loza, za pergolu,
13. Buxus sempervirens L. - šimšir, za živicu,
Za arle i popunjavanje polja ispod drveća:


14. Dianthus arborescens L. - karanfil,
15. Hedera helix L. canaricnsis - bršljan,
16. Lavandula vera D. C. - lavanda,
17. Lonicera implexa Ait. - božje drvce,
18. Menthapiperita (L.) Huds. - paprena metvica,
19. Ocimum basilicum L. - bosiljak,
20. Pelargonium tomentosum Jacq. - pelargonija,
21. Ruta divaricata Ten. - rutvica,
22. Salvia officinalis L. - žalfija, kadulja,
23. Satureia montana L. -primorski vrisak,
24. Thymus vulgaris L. - majčina dušica,
25. Vinca minor L. - mala pavenka,
26. Viola odorata L. - mirisna ljubica.
Za živicu rubom polja partera predlažem šimšir (Buxus
sempervirens), jer se on koristio u nekim drugim vrtovima
(vrt klaustra Male braće), a i inače se upotrebljavao
u renesansnim vrtovima.


Vrste drveća za prijedlog uređenja uzete su prema
bilješci starog klaustra (vrt s voćem) te prema vrstama
koje su zatečene u vrtu, iako se izgubila koncepcija vrta.
Npr. ljuta naranča (Citrus bigardia), šipak (Punica
granatum), datula (Phoenix dactitifera).


Badem (Amvgdalus communis) se tradicionalno uzgaja
u vrtovima pored kuća, a pripada vrsti voća koja je
tipična za Dalmaciju. Dekorativan je, cvjeta u siječnju
prije listanja. Može biti dosta visoko drvo, crveno smeđe
je kore, duboko izbrazdane. Plod badema dozrijeva
podkraj kolovoza.


Vrste naranču, limun, ljutu naranču (Citrus) u dubrovačkom
kraju popularno zovu četruni. To su dekorativna,
vazdazelena stabalca, koja daju ukusne plodove,
a također su vrlo dekorativna, posebice sa zrelim plodovima
ujesen.


Jabuka (Malus sylvestris), breskva (Prunus persica),
kajsija, koja u dubrovniku ima naziv kaiš (Prunus
armeniaca), šipak ili nar (Punica granatum), vrste su
voća koje se oduvijek uzgajaju na Mljetu, za razliku od
nekih vrsta koje su donesene tek u ovome stoljeću. Jedno
stablo jabuke i sada se nalazi u vrtu samostana. Trebalo
bi to biti stablo neke od starih vrsta. Kaiš se uzgaja
odprije na Mljetu, dekorativan je, a daje i vrlo ukusne
plodove. Sipak ili nar pripada ovom podneblju, vrlo je
dekorativan u proljeće kad se ospe crvenim cvjetovima,
te ujesen kada na sebi nosi crvenosmeđe plodove.


Datulja (Phoenix dactvlifera) je praktično domaća
vrsta, budući daje na dubrovačko područje donesena u


13. i 14. stoljeću (C. Fisković: "Još o palmi u našoj
hortikulturnoj baštini").
Za pergolu predlažem lozu (Vitis vinifera), koja je
služila i u prošlosti za zasjenjivanje šctnica u vrtovima.
Ima dvije prednosti, a to su: zasjenjuje dobro prostor
svojim listovima, a ujedno daje korisne i ukusne plodove
ujesen.


Za popunjavanje polja nabrojala sam ovdje nekoliko
vrsta, a predložila bih da se slože po bojama, iako u ovaj
vrt možda ne spadaju cvjetnice. Ipak bi popunjavanje
drugim vrstama bilo korisno, posebno dok se vrste voća
rastom ne prošire toliko da stvaraju prirodnu zasjenu.


Za arle predlažem vrste koje domaćice na Mljetu
tradicionalno uzgajaju pred kućama: karanfil (Dianthus),
pelargonije (Pelargonium), bosiljak (Ocimum
basilicum), mirisnu ljubicu (Viola odorata).


Dendroflora otočića Sv. Marije


1. Amygdalus communis L. - badem,
2. Agave americana L. - agava,
3. Ceratonia siliaua L. - rogač,
4. Coronilla emeroides Boiss. - šibika,
5. Cupressus sempervirens horiz. Gord.
-čempres hor.,
6. Cupressus sempervirenspyr. Nym.
-čempres pir,
7. Ficus carica L. - smokva,
8. Juniperusphoenica L. - somina,
9. Laurus nobilis L. - lovor,
10. Melia azedarach L. - očenašica,
11. Morus a/ba L. - bijeli dud,
12. Nerium oleandar L. - oleandar,
13. Olea europea L. - pitoma maslina,
14. Olea oleaster Hoff. et Ling. - divlja maslina,
15. Phillvrea latifolia L. - zelenika,
16. Phoenix dactvlifera L. - datulja,
17. Pinus halepensis Mili. - alepski bor,
18. Pinispinea L. - pinija,
19. Pistacia lentiscus L. - tršlja,
20. Pistacia terebinthus L. - smrdljika,
21. Pittosporum tobira Thunb. - pitospor,
22. Rhamnus alaternus L. - trišljaka,
23. Rosmarinus officinalis L. - ružmarin,
24. Ruta divaricata Ten. - rutvica,
25. Ouercus ilex L. - česvina,
26. Tamarix africama Poir. - tamaris,
27. Vitex agnus castus L. - konopljika,
Penjačice:


28. Capparis spinosa L. - kapara,
29. Hedera helix L. - bršljan,
30. Asparagus acutifolius L. - sparožina,
31. Lonicera implexa Ait. - božje drvce.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. Nudilo: VRT BHNhDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. I 2. (XXII (1998). 9-1 7
SADAŠNJE STANJE UREĐENJA OTOČIĆA Sv. MARIJE


Cijeli otočić Sv. Marije treba tretirati kao poseban
prostor izdvojen iz prirodne okoline i kultiviran, a ipak
srastao u jedinstvenu cjelinu. U svojoj osnovi to je maslinik
s 86 komada maslina (Olea europaea), razasutih
po cijelom otočiću. Otočić je površine 15 000 nr, visine
15 m, a po njemu vodi kružna staza na vrh, te obalom do
zgrade samostana. Pored šetnica nalazimo čempres (oko
70 komada), piniju (Pinuspinea, 1 komad), agave (Agave
americana), velik broj, posebice uz stepenište. Velik


Slika 6. Šetnica po otočiću Sv. Marije


je broj raznih vrsta makije, od kojih je somina (Juniperusphoenicea)
najzastupljenija. Kod uređenja maslina,
vrsta makije slobodno se može odstraniti. Maslina je
vrlo korisna i vrlo dekorativna. Ima lijepu prozračnu
krošnju vazdazelenih listića, koja svojom bujnošću
osvaja ljepotom. Na staroj razglednici vidljivo je da su u
prošlosti pored samostana rasle samo masline. Sada postoje
i druge vrste kao tamariks, datulja, pitospor. Pitospor
je strana vrsta pogodna za oblikovanje novih modernih
vrtova, ali ne i za stare prostore i objekte.


Tamariks je isto vrsta novijeg datuma, a posađen u
vrijeme uređenja bivšeg hotela.


Na staroj razglednici od prije 100 godina, vidi se vidikovac
koji se nalazio na obali ispred zgrade i koji je s
vremenom porušen. Trebalo bi ga ponovno vratiti, jer bi
se time vratio i prijašnji izgled cijelog objekta. Čini se da
je služio kao sjenica za barke ispred samostanske zgrade,
u vrijeme kada je more dopiralo do samoga objekta.


Maslinik bi trebalo obnoviti i urediti, a ponajprije
šetnice i staze, a unošenje kojekakvih novih vrsta
smanjiti, jer su to prostori koji ne trpe takve zahvate.
Kamena stepeništa, također, treba obnoviti, kako bi cijeli
prostor dobio jedan novi ljepši izgled.


Slika 7. Stara razglednica Sv. Marije, stanje oko Drugog svjetskog
rata
Izvor: Niko Hajdić Kuzma, Babino Polje


ZAKLJUČAK


Proučavanjem povijesnih podataka došlo se do zaU
Pismohrani mapa u Splitu našla sam podatak koji
ključka daje romanički samostan iz 12. stoljeća preuregovori
daje tu bio "vrt s voćem" početkom 19. st., pa je
đen u 16. stoljeću u renesansni objekt, pa tada izvorno taj podatak bio temelj za početno proučavanje i prijednastaje
i vrt u klaustru. loge vrsta drveća koje bi trebalo poštivati u budućem


Pregledom sadašnjeg stanja ustanovljeno je da u vruređenju.
tu raste 12 vrsta drveća i dvije penjačice. Vrt je omeđen Prijedlog uređenja vrta sastoji se u sljedećem: uz
s tri strane šetnom stazom, uz koju nalazimo kamene stupove klaustra imamo stazu, kao na staroj razglednistupove
za odrinu. Neke stupove treba nadomjestiti, jer ci, prostor vrta podijeljen je na dvije kvadratne plohe,
su razneseni po otoku ili drugdje. koje se onda dijele na 4 polja.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Nodilo: VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. 1 2, CXXI1 (1998). 9-1 7
Prijedlog vrsta sastoji se od 14 vrsta; 12 voćaka,
vinove loze za odrinu i šimšira za živice, te 13 vrsta
ukrasnog bilja za popunjavanje ploha, te za arle uza zid
i zgrade.


Na otočiću je izbrojeno 86 komada maslina, neke
još uvijek kao stabla, a druge u izdancima. Ovaj podatak
nedvojbeno govori daje cijeli prostor bio kultiviran,
jer su i njegovi gospodari bili ljudi koji su se bavili


gospodarstvom. Kako su stabla maslina prepuštena nebrizi,
u taj se prostor vraćaju elementi makije, iako
samo mjestimično. Najagresivnija je somina (Juniperus
phoenicea). Uz šetnicu unose se čempresi koje je tu
vjerojatno posadila bivša šumarija, kao i na nekoliko
drugih mjesta u Parku (Pristanište, šetnica prema
Babinoj Kući).


LITERATURA


Crescenzio, R., Barba, M., Pezzulio, F.
(1992.): "Park klaustra Sv. Marcelino," Ministeroprt
i Beni Culturali eAmbientali, Monza, Villa
Reale.


Dabelić , I. (1995.): "Nastanak i razvoj otočnih naselja
od antike do danas," u "Mljet" - priopćenje
sa simpozija, Ekološke monografije 6, Zagreb,
str. 617-628.


Đurđe vi ć, I. (1971.): "Suze Marunkove," Pet stoljeća
hrvatske književnosti, Zagreb, str. 226-235.
Fisković , C. (1983.): "Još o palmi u našoj hortikulturnoj
baštini," Hortikultura 1-2, Zagreb, str, 1-4.


Fisković , C. (1947.): "Naši graditelji i kipari XV i
XVI st. u Dubrovniku," Matica Hrvatska,
Zagreb.


Fisković , C. (1949.): "Popravak benediktinske crkve
na otoku Mljetu," HAZU, Zagreb.
Fisković , C. (1984.): "Stari vrtovi i ljetnikovci u
Korčuli," Hortikultura br. 1-2, Zagreb.
Fisković , C. (1991.): "Vrtovi orebićkih kapetana,"
Hortikultura br. 1, Zagreb.


SUMMARY: Into the 12th century, the BenedictinesSt. Mary´s islet on Mljet. In 1151, the Island of Mljet


Fugošić , V. (1995.): "Franjevački klaustri na hrvatskoj
obali," Školska knjiga i Hrvatski institut za
liturgijski pastoral, Zadar.


Gušić, B., Fisković, C. (1980.): "Otok Mljet,"
Uprava nacionalnog parka "Mljet," Govedari,


101. str.
Grujić , N. (1991.): "Ladanjska arhitektura Dubrovačkog
područja," Zagreb.
Obad-Sćitaroci, M. (1992.): "Hrvatska parkovna
baština, zaštita i obnova," Školska knjiga, Zagreb.
Os toj ić, C. (1963.): "Benediktinci u Hrvatskoj," Benediktinski
priorat Tkon (kod Zadra), Split, str.
436-465.
Rauš , Đ. (1977.): "Stari parkovi u Slavoniji i Baranji,"
Hortikultura, Split, 140. str.
Sišić, B. (1991.): "Dubrovački renesansni vrt-nastajanje
i obi. obilježja," Zavod za povij, znanosti
HAZU, Dubrovnik, str. 135.


built a monastery on
became the exclusive


property oj the Order by the decree oj´Deca, Duke ofDuklja. In the 15th and
the 16th century the Romanesque monastery was rebuilt and transformed into
a new, Renaissance one. In the 17th century, owing to threats j´rom pirates
(Candiote war between Venice and Turkey), a defense wall was added, and a
permanent sentryplaced on the tower.


Thepaper discusses the present state ofvegetation in the garden and on St.
Mary s islet. Based on the research, the garden is described in itspresent state,
a proposals for its layout is put jbnvard and a list ofplant species to be used is
presented. Guidelines are also given for the layout of the whole islet, which
used to be an olive grove.


Key words: Benedictine monastery, garden in the cloister, layout proposal,
olive grove, lavout of the islet




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 20     <-- 20 -->        PDF

LOT07-39


Joker!


SRIJEDOM


%


NEDJELJOM


twtfi


B Instant m


LUTRIJA


IMI´INIS


LUTRIJA


Automat


c: _ u
Hrvatska Lutrija


CAsi)