DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 112 <-- 112 --> PDF |
teta u Sarajevu. Udžbenik je koncipiran tako, da dio materije koja se odnosi na populacijsku genetiku te oplemenjivanje pojedinih vrsta drveća, koriste i studenti poslijediplomske nastave. Od dolaska na Šumarski fakultet, prof. Krstinić se uključio u znanstveno-istraživački rad putem tema koje su financirali bivši fondovi, tako da je svoje prve znanstvene radove objavio već 1964. godine tj. prije izbora za stalnog asistenta. Od tada do danas, objavio je samostalno ili kao koautor više od stotinu naslova, najviše znanstvenih radova. Od izbora za redovitog profesora, Ante Krstinić je bio koordinator jednog međunarodnog potprojekta, jednog projekta, te više zadataka u okviru pojedinih projekata, koji su bili financirale SAD, bivši SlZ-ovi, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Od izbora za redovitog profesora, Ante Krstinić je sudjelovao s referatima na šest međunarodnih znanstvenih skupova, gdje je samostalno ili u koautorstvu prezentirao svoje radove. Radovi su bili prezentirani na IUFRO kongresima, Simpozijima u okviru IUFRO sekcija te u okviru FAO sastanaka, koji su se odnosili na problematiku oplemenjivanja topola i stablastih vrba. Na domaćim znanstvenim skupovima sudjelovao je s referatima koji su se odnosili na problematiku oplemenjivanja topola i vrba, crne johe te hrasta lužnjaka. Pisao je godišnja izvješća o stručnim i znanstvenim istraživanjima po projektima i zadacima Ministarstva znanosti i tehnologije i "Hrvatskih šuma", a ta su izvješća zajedno s izvješćima drugih istraživača publicirana u internim izdanjima "Hrvatskih šuma". Ante Krstinić sudjelovao je u programu stvaranja novih i priznatih klonova stablastih vrba, te je samostalno i u okviru timskog rada, selekcionirao veći broj novih klo nova vrba. Osim šest priznatih klonova za područje bivše Jugoslavije, dva klona su također priznata u Kanadi, dok se dva klona koriste u terenskim ispitivanjima u svijetu, kao standardi. Može se reći da je Ante Krstini ć kao znanstvenik bio vrlo uspješan u transferu znanosti i prakse. Danas se klonski uzgoj stablastih vrba u Republici Hrvatskoj rutinski provodi, a klonske kulture stablastih vrba u Republici Hrvatskoj zauzimaju površinu od oko 5000 ha. Prirast osnovanih kultura je veći od prirasta bijele vrbe (Salix alba L.) na prvom bonitetu Podunavlja. Za svoj znanstveni i stručni prinos unapređenju uzgoja mekih listača, posebno stablastih vrba, prof. Krstinićje nagrađen zlatnom medaljom Nacionalne komisije za topolu bivše Jugoslavije. Prof. dr. se. Ante Krstinić bio je uspješan predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju od 1990. godine. Tajnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu bio je tijekom 4 godine. Od 1985. do 1988. bio je prodekan Šumarskog odsjeka na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni rad Ante K r s t i n i ća, od 1962. godine može se podijeliti u nekoliko tematskih područja: - Istraživanja genetskog varijabiliteta u prirodnim populacijama bijele vrbe, crne johe, crne topole, hrasta lužnjaka te alepskog i brucijskog bora; - Istraživanja aditivnih i neaditivnih učinaka za svojstva, koja se odnose na produkciju drvne mase, kod unutarvrsne i međuvrsne hibridizacije vrsta roda Salix; - Istraživanje pojave monoecije i hermafroditizma kod udaljene hibridizacije vrsta roda Salix, te mogućnosti korištenja ove pojave u oplemenjivanju stablastih vrba; - Istraživanja mogućnosti oplemenjivanja stablastih vrba hibridizacijom sa zračenim polenom; - Multiklonski pristup uzgoja stablastih vrba, fenotipske stabilnosti, adaptabilnosti te interakcije klon x stanište; - Utjecaj crne johe na uspijevanje klonova stablastih vrba; - Selekcija klonova stablastih vrba za namjensku proizvodnju biomase u kratkim ophodnjama; - Očuvanje genofonda autoktonih vrsta šumskog drveća, posebno europske crne topole. Prof. Krstinić prvi je u svijetu proizveo hibride između uskolisnih i širokolisnih stablastih vrba, koji su morfološki i citološki verificirani. U okviru spomenutih znanstvenih aktivnosti prof. Krstinić je prezentirao velik broj radova ne samo domaćoj, već i međunarodnoj znanstvenoj i stručnoj javnosti. Njegovi radovi koji se odnose na navedenu problematiku, nisu samo dobro prihvaćeni u domaćoj stručnoj javnosti, već i u međunarodnoj, o čemu svjedoči citiranost radova Ante Krstinić a u brojnim stranim publikacijama. Boravio je na studijskim putovanjima u mnogim zemljama Europe u Čehoslovačkoj, Švedskoj, Danskoj, Italiji nekoliko puta, Francuskoj, Mađarskoj, Grčkoj i Njemačkoj. Aktivno je sudjelovao s pozivnim referatima na savjetovanjima i kongresima u okviru FAO i IUFRO organizacija u Bukureštu (1971), Oslu (1976), Lisabonu (1979), Ljubljani (1986 i 1997) i Montrealu (1990). Možemo reći, daje prof. dr. se. Ante Krstinić svojim radom na oplemenjivanju stablastih vrba stekao reputaciju priznatog salicologa kod nas i u svijetu, a kroz primjenu znanstvenih istraživanja u operativno šumarstvu, doprinjeo je povećanju materijalne osnove republike Hrvatske. Tijekom rada na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. se. Ante Krstini ć obnašao je različite funkcije na Fakultetu i izvan Fakulteta. |