DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 118     <-- 118 -->        PDF

Dr. se. NIKOLA KOMLENOVIC - znanstveni savjetnik (10. 8. 1936. - 10. 2. 1998.)


IpMlii, *m W


Dr. se. Nikola Kom leno vic,
dipl. inž. šumarstva rođenje u Stupovači,
Kutina, 10. kolovoza 1937.
godine. Po nacionalnosti je Hrvat i
državljanin Republike Hrvatske.
Osnovnu školu završio je u Kutini
1948. godine, a IV mušku gimnaziju
u Zagrebu 1956. godine. Šumarstvo
je studirao na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirao
1961. godine. Već kao student
upoznao je temeljne metode
znanstveno-istraživačkog rada, sudjelujući
u istraživanjima iz oplemenjivanja
šumskoga drveća u istraživačkom
timu akademika Mirka
Vidakovića. Za vrijeme studija
primio je nagradu šumarskoga fakulteta
u znak priznanja za postignuti
uspjeh u radu. Tijekom 1960.
godine kao apsolvent šumarstva
proveo je 3 mjeseca na stručnoj praksi
u šumariji Hohenberg, u pokrajini
Baden-VViirtenberg u Njemačkoj.
Zaposlio se u bivšem Institutu
za četinjače u Jastrebarskom kao asistent
iz područja fiziologije bilja
1961. godine. Iste godine je završio
tečaj iz fiziologije šumskog drveća,
koji je organizirao poznati američki


fiziolog John Hevsckalo. Poslijediplomski
studij na Šumarskom fakultetu
upisao je 1962. godine, a magistarski
rad pod naslovom "Koncentracija
hraniva u iglicama američkog
borovca kao indikator
fertilizacije", obranio je 1965. godine.
Doktorat šumarskih znanosti
također je stekao na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu 1973. obranivši
disertaciju pod naslovom "Koncentracija
hraniva u iglicama kao
indikator stanja ishrane obične
smreke (Picea abies Karst.)".


Dr. se. Nikola Komlenović
bio je rukovoditelj Odjela za pedologiju
i ishranu od 1965. do 1974.
godine, a od 1974. do 31. prosinca
1997. godine bio je rukovoditelj
Odjela za ekologiju. Za pročelnika
Odjela za ekologiju i uzgajanje šuma
imenovanje 1. siječnja 1998. godine.
U obavljanju te dužnosti dao je
poseban prinos opremanju pedološko-
fiziološkog laboratorija u Šumarskom
institutu, Jastrebarsko.


Dr. se. Nikola Komlenović u
znanstveno zvanje znanstvenoga
savjetnika izabran je 1982. godine.
Postupak za ponovni izbor u isto
znanstveno zvanje je pri završetku.
Predmet "Prehrana bilja s osnovama
fertilizacije" predavao je studentima
poslijediplomskog studija
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
od 1986. godine. Govorio je i pisao
engleski, njemački i ruski jezik.


Na studijskim putovanjima, savjetovanjima
i skupovima boravio
je u mnogim stranim zemljama
(Njemačka 1960, 1968, 1969, 1970,
1984; Italija 1967, 1984; Danska
1970; Rumunjska 1972, 1977; Finska
1978; Švedska 1979; Grčka
1980; Rusija 1984; Nizozemska
1985; Španjolska 1987; Češka
1987, 1989 i dr.).


Znanstvena aktivnost dr. se. Nikole
Komlenovića ponajprije je
obuhvaćala istraživanja mineralne


prehrane šumskoga drveća u rasadnicima,
kulturama i prirodnim sastojinama.
Osnovna metoda rada u
tim istraživanjima su šumski pokusi
te njihova laboratorijska i statistička
obrada. Pri tome gaje posebno
zanimao odnos između sadržaja
hraniva u tlu, biljci i njen rast. Pokazao
je kako se reguliranjem mineralne
prehrane može utjecati ne samo
na rast drveća, već i na njegovu
otpornost prema nepovoljnim biotičkim
i abiotičkim čimbenicima, kao
i na cvatnju i plodonošenje.


Istraživanja dr. se. Nikole Ko mlenović
a predstavljaju značajan
prilog primjeni analize biljnog
materijala kod utvrđivanja stanja
prehrane šumskoga drveća. Dao je i
značajan prinos poznavanju genetičke
specifičnosti mineralne prehrane
šumskoga drveća.


Rezultate istraživanja u šumskim
rasadnicima nastojao je što
više primjenjivati u praksi kroz
kontrolu plodnosti tla, koju je provodio
u gotovo svim većim rasadnicima
u Hrvatskoj, a ranije i u Sloveniji
(Kočevje, Postojna, Maribor) i
Bosni i Hercegovini (Bosansko
Grahovo, Zavidovići). Istraživao je
ne samo problematiku klasične rasadničke
proizvodnje, već i druge
nove metode. Osim mineralne prehrane,
dr. se. Nikola Komlenov
i ć bavio se i iznalaženjem najpovoljnijih
supstrata i kontejnera te
drugim problemima rasadničke proizvodnje.
Rezultate mnogih pokusa
u kulturama koristio je kod izrade
projekata za pošumljavanja. U prirodnim
sastojinama najviše je istraživao
stanje prehrane obične smreke,
obične jele, hrasta lužnjaka,
poljskog jasena i hrasta kitnjaka.
Polazišta tih istraživanja su šumske
zajednice.


Dr. se. Nikola Komlenović
bavio se i metodama laboratorijskih
analiza tla i biljnog materijala za