DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 119 <-- 119 --> PDF |
potrebe šumarstva, biološkim metodama sanacije erozija, produktivnošću šumskih tala, odnosno prehrane i pomlađivanja. U novije vrijeme dr. se. Nikola Komlenović intenzivnije je proučavao problem sušenja šuma. U velikom broju istraživanja doveo je u svezu zdravstveno stanje šuma s utjecajem nepovoljnih čimbenika. Posebno se bavio utjecajem sumpornog dioksida (S02), imisijske acidifikacije i teških metala na stanje šumskoga drveća. Zajedno s prof. dr. se. Branimirom Prpi čem i prof. dr. se. Zvonkom Seletkovićem organizirao je provođenje inventure o stanju šuma na čitavom području Hrvatske 1987., 1988., 1990., te od 1992. do 1997. godine. Sudjelovao je na izradbi metodologije za utvrđivanje onečišćenosti mediteranske vegetacije u Morelli 1987., Fircnzi 1988., 1991. i 1992. godine. Jedan od tih rezultata bio je rukopis posebnog priručnika. Dr. se. Nikola Komlenović svoje rezultate istraživanja objavljivao je u Šumarskom listu, Analima za šumarstvo HAZU, Radovima Šumarskog instituta, Jastrebarsko, te u stranim časopisima i zbornicima domaćih i stranih znanstvenih skupova. Objavio je 192, ponajprije znanstvena rada. Putem znanstvenih i stručnih radova te mnogobrojnih studija i elaborata, prenosio je rezultate istraživanja u praksu te tako neposredno sudjelovao u rješavanju mnogih praktičnih problema šumarske struke. Dr. se. Nikola Komlenović aktivno je sudjelovao u radu svjetskih šumarskih IUFRO-kongresa u Kvotu 1981., Ljubljani 1986., Montrealu 1990 i Tampereu 1995. godine. Bio je voditelj Prve ekskurzije 18. IUFRO kongresa, aktivan član IUFRO-radne grupe koja se bavi utjecajem onečišćenja na propadanje šuma, radne grupe za rasadničku proizvodnju i radne grupe za kemijske analize lišća. Također je aktivno surađivao sa Savezom znanstvenih šumarskih organizacija Njemačke. Dr. se. Nikola Komlenović bio je predstavnik Hrvatske na sastancima europskih i američkih eksperata u Bruxellesu 1991., 1993. i 1997., na kojima su utvrđene laboratorijske metode analize uzoraka lišća i biljnog materijala u okviru "International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Polution Effects of Forests", koji su pokrenuli UN/ECE i EU. U svezi s time, organizirao je provođenje analiza kontrolnih uzoraka tla kao i analize kontrolnih uzoraka biljnog materijala unutar aktivnosti IUFRO i EU. Bio je i član koordinacijske grupe toga projekta koja je 1994. u Hamburgu te 1996. i 1997. u Wagcningcnu izradila program rada za razinu II. istraživanja. Zastupao je Republiku Hrvatsku u Avignonu 1992., u Budimpešti 1993., u Lillehammeru 1994., u Pragu 1995., u Wagcningenu 1996., i u Farnhamu 1997. godine na sastancima europskih i američkih eksperata koji se bave utjecajem onečišćenja zraka na šume. Bio je nacionalni koordinator projekta ICP-Forests (EU, UN/ECE) te predstavnik šumara u radnoj grupi Alpe- Adria za zaštitu tla. Dr. se. Nikola Komlenović bio je član Hrvatskoga šumarskog društva od 1961., član Društva za tloznanstvo Hrvatske, Zagreb, od 1965., Društva za biljnu fiziologiju Hrvatske, Zagreb, od 1967., Hrvatskoga ekološkoga društva, Zagreb, od 1969. i Hrvatskoga društva za geokemiju, Zagreb, od 1991. godine. Također je bio dugogodišnji član Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskoga društva, te njegov tajnik i predsjednik. Bio je član Redakcijskog odbora Šumarskoga lista i Radova šumarskoga instituta. U jednogodišnjem mandatu bio je predsjednik SIZ-IV za znanost (1981/82). Primio je plaketu SlZ-a za znanost. Od osnutka Akademije šumarskih znanosti (9. 5. 1997.) bio je njezin redoviti član. U ime svih zaposlenika Šumarskoga instituta, Jastrebarsko, Šumarskoga Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatskoga šumarskog društva, Akademije šumarskih znanosti, Hrvatskoga ekološkog društva, u ime svih brojnih kolega i prijatelja koji su ga poznavali, izražavamo veliku zahvalnost za znanstveno i stručno djelo dr. se. Nikole Komlcnovića. Joso Gračan Dopustite mi izreći nekoliko riječi Nikici i to ponajprije kao prijatelju, zatim kao dugogodišnjemu vrijednom članu Hrvatskoga šumarskog društva te redovitome članu Akademije šumarskih znanosti. O razini koju je postigao kao šumar znanstvenik, dovoljno je napomenuti kako se u svojemu području prehrane i fiziologije šumskoga drveća uzdigao u sam svjetski vrh. To dokazuje i broj njegovih znanstvenih radova i funkcije koje je zauzimao na međunarodnoj šumarskoj znanstvenoj sceni. Naše prijateljstvo započinje prije 35 godina na seminaru profesora Haeskaylo-a, u laboratoriju nekadašnjega Poljoprivrcdno-šumarskoga fakulteta u Zagrebu. Od tada do danas, do ovoga tragičnog Nikičinog odlaska na posljednji put, u životu nas veže mnoštvo zajedničkoga: ekologija šuma, propadanje šuma, akcija pošumljavanja, zajednički članci, zajednički nastupi u Zajednici Alpe-Jadran, uredništvo Šumarskog lista, Hrvatsko šumarsko društvo, osnivanje Akademije šumarskih znanosti, i na kraju naš dogovor prije nekoliko dana o potrebi tiskanja izvješća o stanju oštećenosti šuma u Hrvatskoj. Pokojni Nikica je, uz svoj nadasve plodan znanstveni rad, našao vremena i za svoju stručnu udrugu. On je tajnik Hrvatskoga šumarskog |