DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Nodilo: VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. 1 -2. CXXII (1998), 9-17 Vrt benediktinskog samostana Sv. Marije na Mljetu prestankom rada hotela "Melita" 1991. godine potpuno je zapušten. Tijekom restauratorskih radova oko 1960. godine postojala je ideja o uređenju vrta, ali nikada nije ostvarena. Krajnji cilj mojih istraživanja je i želja da se vrt uredi. Vrt se nalazi u klaustru benediktinskog samostana Sv. Marije na otočiću u Velikom jezeru. U 16. st. osnovana je Mljetska kongregacija (Congregatio Melitensem ili Melitanam), kojoj je sjedište bilo na Mljetu. U nju su bili uključeni benediktinski samostani na području Dubrovačke Republike (osim Lokrumskog). Godi ,^*m^ Slika 1. Stara razglednica Sv. Marije na Mljetu Izvor: Niko Hajdić Kuzma, Babino Polje ne 1526. pozvan je pjesnik i opat Mavro Vetranović Čavčić iz Rima da stane na čelo Kongregacije. Kongregacija je osnovana u svrhu obnove benediktinskih opatija, koje su stalno bile slabo napučene, jer su primale samo plemićke sinove. U ovom sam se članku osvrnula i na cijeli otočić popisom dendroflore. Cijeli otočić Sv. Marije u osnovi je maslinika, u koji su s vremenom ušli elementi makije, pa su tako staze s vremenom dodane u parkovne vrste kao npr. čempres, agava, pinija. Na cijelom otočiću veću pozornost trebalo bi posvetiti uređenju staza i šetnica. slika 2 0točić -´ samostan Sv. Marije na Mljetu POVIJESNI PRIKAZ OTOKA MLJETA I SAMOSTANA Sv. MARIJE Otok Mljet kontinuirano je naseljen od prethistorije do danas. O naseljenosti u doba Ilira svjedoče gradine na Velikom Gracu, vrhu Bijeđ iznad Ivanjeg polja itd. Prve konkretne podatke o ovom otoku nalazimo kod Appiana, rimskog pisca iz prvog stoljeća pr. n. e. On u svom dijelu "De rebus Illyricus " navodi kako je rimski car August 35. godine pr. n. e. pokorio Ilire na Mljetu i Korčuli. Pri tome je razorio njihov grad Melitusu, koja do danas nije točno locirana. Iz rimskog razdoblja potječe palača u luci Polače, do sada neistražena, tako da joj tlocrt u potpunosti nije poznat. Vidljivo je pročelje, ostaci dviju osmerostranih kula i unutrašnjost koja je impozantna. Autori se spore oko njezine starosti i namjene te vlasnika. U neposrednoj blizini palače nalazi se izvor pitke vode, a luka Polače zaštićena je od svih vjetrova. Osim palače, postoje ostaci dviju bazilika, kaštela, termi, a sve to govori o kontinuitetu života od 1. do 12. stoljeća. Mljet spominje i car, pisac KonstantinPorfirogen e t 949. godine u svom dijelu "De administrando imperio ", uz naziv Mljeta spominje i i drugi naziv Malozeatai. Tijekom 9. i 10. stoljeća Neretljani dolaze na Mljet, koristeći se slabljenjem Bizantske vlasti, te zauzimaju najprije njegov istočni i središnji dio, dok su zapadni držali Romani, koji su organizirali obranu zapadnog dijela otoka na brdu Bijeđ, gdje se vjerojatno odigrala odlučujuća bitka. Godine 1151. Zahumski knez D e s a, daruje otok u isključivi posjed benediktincima Apulijskog reda. Oni grade vjerojatno crkvicu Sv. Mihovila pored sela Blato, a zatim za svoje boravište odabiru otočić Sv. Marije u Velikom jezeru, gdje grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. st. nad romaničkim samostanom uzdignut je novi, renesansni. U zidu samostana prilikom preuređenja 1960. godine pronađena su zazidana ulazna vrata stare zgrade. Pročelje samostana uzdiže se iznad obale, a more je prije izgradnje rive dolazilo do same zgrade. Unutrašnjost zgrade razdijeljena je prema svojoj namjeni, tako da prizemlje, kat i podrumi imaju različit raspored. Prostrani klaustar određenje visokim i jednostavnim zidom, ugaonim kulama, crkvom i širokim krilom samostana. Na kuli pored crkve nalazimo grb obitelji Gundul ić. |