DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 121 <-- 121 --> PDF |
problematiku usko su vezana istraživanja proizvodnosti šumskih vrsta i staništa na području bujadara i vriština. - Od 1973. godine do danas kontinuirano se bavio istraživanjima ekološkog značenja vodnog režima za nizinske šume i šumske kulture u promijenjenim hidropedološkim uvjetima, osobito nakon opsežnih vodotehničkih zahvata. Rezultate je objavio na nekoliko simpozija te u većem broju znanstvenih edicija. Iz tog područja izrađen je magistarski rad 1974. godine pod naslovom: "Režim vlažnosti pseudogleja pod raznim načinima šumskog gospodarenja" i doktorska disertacija 1989. godine pod naslovom: "Ekološki značaj režima podzemnih voda i površinskih voda za nizinske šume pokupskog bazena". Oni se temelje na podacima trajnog motrenja dinamike vlažnosti tla, podzemne i površinske vode i drugih elemenata vodnog režima iz nekoliko nizinskih šumskih bazena. U ova je istraživanja uključio kompjutorsku tehnologiju s programima orijentiranim na Geografski informacijski sustav (GIS), kroz koji se obavlja organizacija i obradba opsežne baze podataka za uspostavljeni Hidropedološki informacijski sustav Hrvatskih šuma (CROFH1S). Vrlo aktivno radi na daljem širenju mreže motrenja dinamike podzemnih voda u nizinskim šumama Hrvatske. Predlagač je prihvaćene teme i voditelj istraživačke skupine Ministarstva znanosti i tehnologije pod naslovom "Trajno motrenje podzemnih i površinskih voda u nizinskim šumama Hrvatske". - Kroz proteklo jedno i pol desetljeće stjecao je dopunske spoznaje iz zaštite voda kroz aktivnosti u "Hrvatskom društvu za zaštitu voda i mora", osobito u svezi s unosom teških kovina onečišćenim poplavnim vodama u nizinske šume. - Veliki dio raspoloživih radnih kapaciteta uložio je u projekt Osnovne pedološke karte Republike Hrvatske mjerila 1:50000. Za ovu znanstvenu inventarizaciju tala izradio je 10 listova s tumačima i kartama u autorstvu i 15 u koautorstvu, a osobito se ističe Pedološka karta Istre koje je bio i urednik. - Tijekom rada u znanstveno-istraživačkoj instituciji aktivno je sudjelovao na kongresima, simpozijima, savjetovanjima u zemlji i inozemstvu s referatima, raspravama i dr. Svoje znanstveno i stručno usavršavanje proširivao je dr. se. Branimir Maye r kroz mnoge tematski koncipirane ekskurzije i kraće studijske boravke u zemlji i inozemstvu u mnogim europskim centrima za pedološku, hidropedološku i vodozaštitnu problematiku. Objavio je oko 70 znanstvenih i stručnih radova, studija, ekspertiza i elaborata. Održavanjem seminara, instruktaža i stručnih predavanja pridonio je promicanju primjene znanja u šumarskoj operativi. Odgoju mladih znanstvenih i stručnih kadrova daje svoj prinos u dijelu predavanja iz predmeta Ishrana bilja u okviru poslijediplomskog studija Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Voditelj je programa stručnog i znanstvenog osposobljavanja novaka iz područja šumarske pedologije u Šumarskom institutu. Bio je član šest povjerenstava Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. - Na poziv Državne uprave za zaštitu okoliša Republike Hrvatske sudjelovao je u radu Povjerenstva za ocjenu konačne studije na okoliš kanala Dunav-Sava i u dovršenju projekta Osnovne pedološke karte Republike Hrvatske. Dugogodišnji je aktivni član stručnih i znanstvenih udruga iz područja šumarstva, pedologije, zaštite voda i geokemije: Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskoga društva za proučavanje tla, Hrvatskoga ekološkog društva, Hrvatskoga društva za zaštitu voda i mora, Geokemijske sekcije HAZU. Ovaj kratki prikaz o kolegi Mayeru bio bi nepotpun ako ne bi spomenuli da je imao vrlo pozitivne ljudske osobine. U susretu s ljudima unosio je laganu i ugodnu atmosferu, tako da je uvijek bio dobrodošao i drag sugovornik. Bio je majstor u građenju odnosa među ljudima u kojima se osjećala određena prisnost, ali i autoritet njegove ličnosti. Od dr. se. Branimira Mavera opraštamo se s velikom tugom. Njegova smrt nenadoknadiv je gubitak za njegove najbliže, za Šumarski institut i za hrvatsko šumarstvo. Ostaju rezultati njegova neumornog rada kao trajno dobro naše znanstvene baštine. Neka mu je zato vječna slava i velika hvala. Neka mu je lahka hrvatska zemlja koju je neizmjerno volio. Dr. se. Stevo Orlić Dr. se. Joso Gračan |