DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 13     <-- 13 -->        PDF

M. Nodilo: VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETI) Šumarski lislbr. I 2, CXXH (1998), 9-17
Ovaj samostan imao je značajno mjesto u odvijanju
kulturnog života Dubrovačke Republike. U njemu su
se prepisivali važni dokumenti, a posjedovao je i veliku
biblioteku. Biblioteka i pismohrana je gotovo nestala,
samo se mali dio nalazi u Dubrovniku, pa je i to razlog
da se do povijesnih podataka teško dolazi.


S vremenom benediktinci gube vlast nad otokom,
veći dio otoka dolazi pod utjecaj Dubrovačke Republike.
Godine 1345. samostan oslobađa stanovnike
Mljeta rada na svojim imanjima uz plaćanje 300 perpera
ijednu kokoš iz svake kuće. Posrednik je bila Dubrovačka
Republika.


Otok je konačno pripao Republici 1410. godine, i
ona sama bira suce i kneza. Godine 1809. nakon ulaska
Napoleon a u Dubrovnik, benediktinski red je raspušten,
a samostan od tada mijenja vlasnike. Za vrijeme
vlasti Austrije (1815-1918), na otočiću bila je
smještena šumarija, a godine 1962. u prostorijama samostana
smješten je hotel "Melita."


Slika 3. Cisterna pod svodovima Sv. Marije


VRT U KLAUSTRU SAMOSTANA


Vrt u samostanu Sv. Marije na Mljetu danas se ne tvrte tu funkciju ima nadsvođen prostor u sklopu glavne
održava, jer hotel "Melita" ne radi već 6 godina. Možda zgrade. Uz šetnicu nalazimo kamene stupove koji su
u skoroj budućnosti dodc do poboljšanja situacije pravilvjerojatno
nosili odrinu. Na staroj razglednici na kojoj
nom valorizacijom objekta i njegovim temeljitim ureje
vrt snimljen između dva rata, jasno se vidi staza od
đenjem. Istražujući ove podatke saznala sam da je poopeke
koje prolazi uz stupove klaustra. Na razglednicastojala
indicija da se uredi vrt. Ta ideja bila je aktualna ma koje se čuvaju u Konzervatorskom zavodu u Splitu,
šezdesetih godina, kada je samostan preuređen u hotel. jedna staza ide po sredini uzdužne osi vrta, a od nje se


nižu gredice s povrćem.


Vrt je nastao vjerojatno u 16. stoljeću, jer je tek tada
samostan dobio svoj današnji izgled. Pismohrana Mljetske
kongregacije nestala je, a vjerojatno je u tom razdoblju
sagrađena renesansna zgrada i uređen kompleks.
Predpostavlja se ipak da su kula i obrambeni zid iz 17.
stoljeća.


Iz današnjega stanja dostaje teško zaključiti kako je
vrt bio uređen. U vrtu raste ljuta naranča (Citrus bigaradia
Lois.), za koju neki tvrde daje stara 200 godina.
Trenutno nema nikakvih znakova koji bi ukazivali
na uređenje šetnih staza koje vode prema središtu, kao
stoje to bio običaj u sličnim renesansnim vrtovima.


Glavna šetna staza ide oko glavne površine vrta i
preuzima ulogu glavne komunikacije u klaustru. Pro


Slika 4. Vrt Sv. Marije, stara razglednica


stor vrta omeđen je sa tri strane šetnom stazom, a sa če-


Izvor: Niko Hajdić "Kuzma"