DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 14     <-- 14 -->        PDF

M. Nodilo: VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. 1-2, CXX11 (1998). 9-17
Moguće je daje stablo ljute naranče prije stajalo u
sredini jedne cjeline vrta. Sastavni dio svakog vrta obično
je i voda, ali ovdje nema izvorske vode. Na terasi
pod svodovima imamo otvor cisterne, ukrašen grbom
obitelji Sorkočević.


Dendroflora u vrtu:


1. Celtis australis L. - crni koprivić,
2. Citrus bigaradia Lois - ljuta naranča,
3. Citrus limonum Hock — limun,
4. Cupressus sempervirenspyramidalis
Nym. - čempres piramidalni,
5. Juglans regia L. - obični orah,
6. Laurus nobilis L. - lovor,
7. Malus sylvestris Mili. -jabuka,
8. Nerium oleander L. - oleandar,
9. Phoenix dactylifera L. - datula,
10. Pittosporum tobira Thunb. - pitospor,
11. Punica granatum L. - nar,
12. Sambucus nigra L. - crna bazga,
Penjačice:


13. Capparis spinosa L. - kapara,
14. Hedera helix L. -bršljan.
Slika 5. Šetnica u vrtu Sv. Marije


POLAZIŠTA ZA OBNOVU VRTA


Biljni materijal bez učinkovite njege vrlo brzo propada,
pa je danas na temelju opažanja teško zaključiti
kakav je uistinu vrt bio. Pouzdano se ipak zna da su
odrine bile od vinove loze (B. Š i š i ć : "O povijesnom
nasljeđu vrtne umjetnosti na jug. primorju od početka
XIXst. ").


Malo je vjerojatno daje vrt služio za uzgoj povrća,
jer je povrća bilo u izobilju na obližnjim poljima, npr. u
Pomijenti. Osim toga, benediktinci su se bavili intelektualnim
radom tako daje za njihov odmor bio potreban
ugodan i organiziran prostor vrta. Budući da i danas
nalazimo limun i naranče, možemo pretpostaviti da su
oni bili sastavni dio, vrlo vjerojatno, renesansnog vrta.


U Pismohrani mapa u Splitu, čuvaju se katastarski
podaci iz 1837. godine za Istru i Dalmaciju. U knjizi u
kojoj se nalazi k.o. Govedari za k.č. 359 (vrt u klaustru)
stoji bilješka "orto conj´rutta. "Vrt je površine 105m2,i
to vrt s voćem.


Radila sam usporedbe s vrtom benediktinskog samostana
Sv. M are e 1 i n a u Napulju. Vjerojatno je to
vrt kojeg spominje Ignjat Đurđevi ć u pismu svojem
učeniku. Taj je vrt sačuvan, s izvjesnim preinakama, i
do danas. Budući da vrt Sv. Marij e ima pravokutan


tlocrt, gdje je manja stranica približno jednaka polovici
duže stranice, dolazimo do zaključka da je uz šetnicu
pored lukova postojala glavna poprečna šetnica, koja je
vrt dijelila na dva približno jednaka dijela. Svaka od tih
polovina bila je vjerojatno podijeljena na četiri dijela.
Vrt Sv. M a r c e 1 i n a (renesansni dio) također se većinom
sastoji od voćaka, te dvije četverokutne površine.


Palme su donesene u naše krajeve vrlo rano, u Dubrovnik
već u 13. i 14. stoljeću (Fisković, C. 1983.).
Jedna palma raste u vrtu samostana, ali je već razorila
obrubni zidić.


Prijedlog vrsta za uređenje vrta Sv. Marije


1. Amygdalus communis L. - bajam,
2. Citrus aurantium L. -naranča,
3. Citrus bigaradia Lois. - ljuta naranča,
4. Citrus Umornim Hook. - pravi limun,
5. Citrus medica L. - limun,
6. Ficus carica L. - smokva,
7. Malus sylvestris Mili. -jabuka,
8. Phoenix dactilifera L. - datula,
9. Prunuspersica (L.) Batsch. - breskva,