DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 15     <-- 15 -->        PDF

M. Nodilo: VRT BENED1K UNSKOG SAMOSTANA NA OTOČKU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. I 2,CXXII (1998), 9-17
10. Prunus armeniaca L. - kajsija,
11. Punica granatum L. - nar, šipak,
12. Vitis vini/era L. - vinova loza, za pergolu,
13. Buxus sempervirens L. - šimšir, za živicu,
Za arle i popunjavanje polja ispod drveća:


14. Dianthus arborescens L. - karanfil,
15. Hedera helix L. canaricnsis - bršljan,
16. Lavandula vera D. C. - lavanda,
17. Lonicera implexa Ait. - božje drvce,
18. Menthapiperita (L.) Huds. - paprena metvica,
19. Ocimum basilicum L. - bosiljak,
20. Pelargonium tomentosum Jacq. - pelargonija,
21. Ruta divaricata Ten. - rutvica,
22. Salvia officinalis L. - žalfija, kadulja,
23. Satureia montana L. -primorski vrisak,
24. Thymus vulgaris L. - majčina dušica,
25. Vinca minor L. - mala pavenka,
26. Viola odorata L. - mirisna ljubica.
Za živicu rubom polja partera predlažem šimšir (Buxus
sempervirens), jer se on koristio u nekim drugim vrtovima
(vrt klaustra Male braće), a i inače se upotrebljavao
u renesansnim vrtovima.


Vrste drveća za prijedlog uređenja uzete su prema
bilješci starog klaustra (vrt s voćem) te prema vrstama
koje su zatečene u vrtu, iako se izgubila koncepcija vrta.
Npr. ljuta naranča (Citrus bigardia), šipak (Punica
granatum), datula (Phoenix dactitifera).


Badem (Amvgdalus communis) se tradicionalno uzgaja
u vrtovima pored kuća, a pripada vrsti voća koja je
tipična za Dalmaciju. Dekorativan je, cvjeta u siječnju
prije listanja. Može biti dosta visoko drvo, crveno smeđe
je kore, duboko izbrazdane. Plod badema dozrijeva
podkraj kolovoza.


Vrste naranču, limun, ljutu naranču (Citrus) u dubrovačkom
kraju popularno zovu četruni. To su dekorativna,
vazdazelena stabalca, koja daju ukusne plodove,
a također su vrlo dekorativna, posebice sa zrelim plodovima
ujesen.


Jabuka (Malus sylvestris), breskva (Prunus persica),
kajsija, koja u dubrovniku ima naziv kaiš (Prunus
armeniaca), šipak ili nar (Punica granatum), vrste su
voća koje se oduvijek uzgajaju na Mljetu, za razliku od
nekih vrsta koje su donesene tek u ovome stoljeću. Jedno
stablo jabuke i sada se nalazi u vrtu samostana. Trebalo
bi to biti stablo neke od starih vrsta. Kaiš se uzgaja
odprije na Mljetu, dekorativan je, a daje i vrlo ukusne
plodove. Sipak ili nar pripada ovom podneblju, vrlo je
dekorativan u proljeće kad se ospe crvenim cvjetovima,
te ujesen kada na sebi nosi crvenosmeđe plodove.


Datulja (Phoenix dactvlifera) je praktično domaća
vrsta, budući daje na dubrovačko područje donesena u


13. i 14. stoljeću (C. Fisković: "Još o palmi u našoj
hortikulturnoj baštini").
Za pergolu predlažem lozu (Vitis vinifera), koja je
služila i u prošlosti za zasjenjivanje šctnica u vrtovima.
Ima dvije prednosti, a to su: zasjenjuje dobro prostor
svojim listovima, a ujedno daje korisne i ukusne plodove
ujesen.


Za popunjavanje polja nabrojala sam ovdje nekoliko
vrsta, a predložila bih da se slože po bojama, iako u ovaj
vrt možda ne spadaju cvjetnice. Ipak bi popunjavanje
drugim vrstama bilo korisno, posebno dok se vrste voća
rastom ne prošire toliko da stvaraju prirodnu zasjenu.


Za arle predlažem vrste koje domaćice na Mljetu
tradicionalno uzgajaju pred kućama: karanfil (Dianthus),
pelargonije (Pelargonium), bosiljak (Ocimum
basilicum), mirisnu ljubicu (Viola odorata).


Dendroflora otočića Sv. Marije


1. Amygdalus communis L. - badem,
2. Agave americana L. - agava,
3. Ceratonia siliaua L. - rogač,
4. Coronilla emeroides Boiss. - šibika,
5. Cupressus sempervirens horiz. Gord.
-čempres hor.,
6. Cupressus sempervirenspyr. Nym.
-čempres pir,
7. Ficus carica L. - smokva,
8. Juniperusphoenica L. - somina,
9. Laurus nobilis L. - lovor,
10. Melia azedarach L. - očenašica,
11. Morus a/ba L. - bijeli dud,
12. Nerium oleandar L. - oleandar,
13. Olea europea L. - pitoma maslina,
14. Olea oleaster Hoff. et Ling. - divlja maslina,
15. Phillvrea latifolia L. - zelenika,
16. Phoenix dactvlifera L. - datulja,
17. Pinus halepensis Mili. - alepski bor,
18. Pinispinea L. - pinija,
19. Pistacia lentiscus L. - tršlja,
20. Pistacia terebinthus L. - smrdljika,
21. Pittosporum tobira Thunb. - pitospor,
22. Rhamnus alaternus L. - trišljaka,
23. Rosmarinus officinalis L. - ružmarin,
24. Ruta divaricata Ten. - rutvica,
25. Ouercus ilex L. - česvina,
26. Tamarix africama Poir. - tamaris,
27. Vitex agnus castus L. - konopljika,
Penjačice:


28. Capparis spinosa L. - kapara,
29. Hedera helix L. - bršljan,
30. Asparagus acutifolius L. - sparožina,
31. Lonicera implexa Ait. - božje drvce.