DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. Nudilo: VRT BHNhDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. I 2. (XXII (1998). 9-1 7
SADAŠNJE STANJE UREĐENJA OTOČIĆA Sv. MARIJE


Cijeli otočić Sv. Marije treba tretirati kao poseban
prostor izdvojen iz prirodne okoline i kultiviran, a ipak
srastao u jedinstvenu cjelinu. U svojoj osnovi to je maslinik
s 86 komada maslina (Olea europaea), razasutih
po cijelom otočiću. Otočić je površine 15 000 nr, visine
15 m, a po njemu vodi kružna staza na vrh, te obalom do
zgrade samostana. Pored šetnica nalazimo čempres (oko
70 komada), piniju (Pinuspinea, 1 komad), agave (Agave
americana), velik broj, posebice uz stepenište. Velik


Slika 6. Šetnica po otočiću Sv. Marije


je broj raznih vrsta makije, od kojih je somina (Juniperusphoenicea)
najzastupljenija. Kod uređenja maslina,
vrsta makije slobodno se može odstraniti. Maslina je
vrlo korisna i vrlo dekorativna. Ima lijepu prozračnu
krošnju vazdazelenih listića, koja svojom bujnošću
osvaja ljepotom. Na staroj razglednici vidljivo je da su u
prošlosti pored samostana rasle samo masline. Sada postoje
i druge vrste kao tamariks, datulja, pitospor. Pitospor
je strana vrsta pogodna za oblikovanje novih modernih
vrtova, ali ne i za stare prostore i objekte.


Tamariks je isto vrsta novijeg datuma, a posađen u
vrijeme uređenja bivšeg hotela.


Na staroj razglednici od prije 100 godina, vidi se vidikovac
koji se nalazio na obali ispred zgrade i koji je s
vremenom porušen. Trebalo bi ga ponovno vratiti, jer bi
se time vratio i prijašnji izgled cijelog objekta. Čini se da
je služio kao sjenica za barke ispred samostanske zgrade,
u vrijeme kada je more dopiralo do samoga objekta.


Maslinik bi trebalo obnoviti i urediti, a ponajprije
šetnice i staze, a unošenje kojekakvih novih vrsta
smanjiti, jer su to prostori koji ne trpe takve zahvate.
Kamena stepeništa, također, treba obnoviti, kako bi cijeli
prostor dobio jedan novi ljepši izgled.


Slika 7. Stara razglednica Sv. Marije, stanje oko Drugog svjetskog
rata
Izvor: Niko Hajdić Kuzma, Babino Polje


ZAKLJUČAK


Proučavanjem povijesnih podataka došlo se do zaU
Pismohrani mapa u Splitu našla sam podatak koji
ključka daje romanički samostan iz 12. stoljeća preuregovori
daje tu bio "vrt s voćem" početkom 19. st., pa je
đen u 16. stoljeću u renesansni objekt, pa tada izvorno taj podatak bio temelj za početno proučavanje i prijednastaje
i vrt u klaustru. loge vrsta drveća koje bi trebalo poštivati u budućem


Pregledom sadašnjeg stanja ustanovljeno je da u vruređenju.
tu raste 12 vrsta drveća i dvije penjačice. Vrt je omeđen Prijedlog uređenja vrta sastoji se u sljedećem: uz
s tri strane šetnom stazom, uz koju nalazimo kamene stupove klaustra imamo stazu, kao na staroj razglednistupove
za odrinu. Neke stupove treba nadomjestiti, jer ci, prostor vrta podijeljen je na dvije kvadratne plohe,
su razneseni po otoku ili drugdje. koje se onda dijele na 4 polja.