DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Nodilo: VRT BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA NA OTOČIĆU SV. MARIJE NA MLJETU Šumarski list br. 1 2, CXXI1 (1998). 9-1 7 Prijedlog vrsta sastoji se od 14 vrsta; 12 voćaka, vinove loze za odrinu i šimšira za živice, te 13 vrsta ukrasnog bilja za popunjavanje ploha, te za arle uza zid i zgrade. Na otočiću je izbrojeno 86 komada maslina, neke još uvijek kao stabla, a druge u izdancima. Ovaj podatak nedvojbeno govori daje cijeli prostor bio kultiviran, jer su i njegovi gospodari bili ljudi koji su se bavili gospodarstvom. Kako su stabla maslina prepuštena nebrizi, u taj se prostor vraćaju elementi makije, iako samo mjestimično. Najagresivnija je somina (Juniperus phoenicea). Uz šetnicu unose se čempresi koje je tu vjerojatno posadila bivša šumarija, kao i na nekoliko drugih mjesta u Parku (Pristanište, šetnica prema Babinoj Kući). LITERATURA Crescenzio, R., Barba, M., Pezzulio, F. (1992.): "Park klaustra Sv. Marcelino," Ministeroprt i Beni Culturali eAmbientali, Monza, Villa Reale. Dabelić , I. (1995.): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas," u "Mljet" - priopćenje sa simpozija, Ekološke monografije 6, Zagreb, str. 617-628. Đurđe vi ć, I. (1971.): "Suze Marunkove," Pet stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, str. 226-235. Fisković , C. (1983.): "Još o palmi u našoj hortikulturnoj baštini," Hortikultura 1-2, Zagreb, str, 1-4. Fisković , C. (1947.): "Naši graditelji i kipari XV i XVI st. u Dubrovniku," Matica Hrvatska, Zagreb. Fisković , C. (1949.): "Popravak benediktinske crkve na otoku Mljetu," HAZU, Zagreb. Fisković , C. (1984.): "Stari vrtovi i ljetnikovci u Korčuli," Hortikultura br. 1-2, Zagreb. Fisković , C. (1991.): "Vrtovi orebićkih kapetana," Hortikultura br. 1, Zagreb. SUMMARY: Into the 12th century, the BenedictinesSt. Mary´s islet on Mljet. In 1151, the Island of Mljet Fugošić , V. (1995.): "Franjevački klaustri na hrvatskoj obali," Školska knjiga i Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zadar. Gušić, B., Fisković, C. (1980.): "Otok Mljet," Uprava nacionalnog parka "Mljet," Govedari, 101. str. Grujić , N. (1991.): "Ladanjska arhitektura Dubrovačkog područja," Zagreb. Obad-Sćitaroci, M. (1992.): "Hrvatska parkovna baština, zaštita i obnova," Školska knjiga, Zagreb. Os toj ić, C. (1963.): "Benediktinci u Hrvatskoj," Benediktinski priorat Tkon (kod Zadra), Split, str. 436-465. Rauš , Đ. (1977.): "Stari parkovi u Slavoniji i Baranji," Hortikultura, Split, 140. str. Sišić, B. (1991.): "Dubrovački renesansni vrt-nastajanje i obi. obilježja," Zavod za povij, znanosti HAZU, Dubrovnik, str. 135. built a monastery on became the exclusive property oj the Order by the decree oj´Deca, Duke ofDuklja. In the 15th and the 16th century the Romanesque monastery was rebuilt and transformed into a new, Renaissance one. In the 17th century, owing to threats j´rom pirates (Candiote war between Venice and Turkey), a defense wall was added, and a permanent sentryplaced on the tower. Thepaper discusses the present state ofvegetation in the garden and on St. Mary s islet. Based on the research, the garden is described in itspresent state, a proposals for its layout is put jbnvard and a list ofplant species to be used is presented. Guidelines are also given for the layout of the whole islet, which used to be an olive grove. Key words: Benedictine monastery, garden in the cloister, layout proposal, olive grove, lavout of the islet |