DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 21 <-- 21 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 1-2, CXXI1( 1998), 19-30 UDK 630* 383 + 686 : 630* 432 RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOGA PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI IZGRADNJI ŠUMSKIH PROTUPOŽARNIH PROMETNICA RELATIVE OPENNESS OF THE FOREST AREA AND ITS USE IN THE CONSTRUCTION OF THE FOREST FIRE-PREVENTION ROADS Dragutin PIČMAN* i Tibor PENTEK** SAŽETAK: Otvorenost šuma na području Republike Hrvatske izražava se u m/ha ili km/1000 ha. Ovakav način određivanja stupnja otvorenosti daje numeričke podatke, ali ne govori nam ništa o stvarno otvorenoj šumskoj površini, odnosno o učinkovitosti položene mreže šumskih prometnica glede smanjenja srednje udaljenosti privlačenja. Podjednaka količina šumskih cesta na određenom šumskom području može dati značajno različite rezultate po pitanju smanjenja srednje udaljenosti privlačenja, ili još gore, često se izgradnjom novih kilometara šumskih cesta odgovarajuće ne smanjuje udaljenost privlačenja. Relativna otvorenost je veličina koja pruža dobar uvid u prostorni raspored, poglavito šumskih protupožarnih cesta, daje mogućnost utvrđivanja otvorenih i neotvorenih površina i nudi mogućnost odabira najpovoljnije inačice šumskih protupožarnih cesta. Relativna otvorenost predstavl ja odnos otvorene i ukupne šumske površine izražene u postotku za odabranu srednju optimalnu daljinu pristupa šumskoj površini. Ključne r ij e č i: otvorenost, relativna otvorenost, šumske protupožarne ceste, srednja geometrijska daljina pristupa površini, srednja stvarna daljina pristupa površini. 1. UVOD - Introduction Otvorenost određenog šumskog područja šumskim d - količina šumskih prometnica, m prometnicama (cestama i vlakama) izračunava se od P - ploština na kojoj se šumske prometnice nalaze, ha nosom ukupne količine šumskih prometnica prikazane S obzirom na osnovnu podjelu šumskih prometnica, u metrima s ploštinom na kojoj prometnice postoje, možemo govoriti o otvorenosti šumskog područja šum iskazanom u hektarima. Dakle, mjerna jedinica kojom skim cestama i otvorenosti šumskog područja trak izražavamo otvorenost nekoga šumskog područja je torskim vlakama. Za izračun otvorenosti šumskim ces m/ha ili km/l 000 ha. Matematički izraz kojim izraču tama imamo izraz: navamo otvorenost ima oblik: d, 0= —. m/ha 0= — m/ha P P Gdje je: za otvorenost traktorskim vlakama: O - otvorenost šumskog područja šumskim prometnicama, m/ha dv 0= —: m/ha *Doc. dr. se. Dragutin Pičman, Šumarski fakultet Zagreb **Tibor Pentck, dipl. inž., Šumarski fakultet Zagreb [9 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Pičman i T.Pcntek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1 2, CXXII (1998), 19-30 Gdje je: Oc - otvorenost šumskog područja šumskim cestama, m/ha Ov - otvorenost šumskog područja traktorskim vlakama, m/ha dc - količina šumskih cesta, m dv - količina vlaka, m P - ploština na kojoj se nalaze šumske prometnice, ha U daljnjem tijeku rada bavit ćemo se otvorenošću šumskoga područja šumskim cestama, pa nas zanima koji su to kriteriji koji se koriste za obračun otvorenosti šuma prema važećim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj. Za ocjenu stupnja otvorenosti ne postoje jedinstvena mjerila. Smatra se da cesta ili njeni dijelovi otvaraju šumsko područje samo ako imaju upliv na udaljenost privlačenja. Računa se da cesta ima utjecaj na udaljenost privlačenja ako prolazi do 300 m od ruba šume i na njoj je moguć utovar. Za jedinstveno utvrđivanje otvorenosti i usporedbu stupnja otvorenosti potrebito je primijeniti sljedeće kriterije (Tehnički uvjeti za gospodarske ceste, 1989): cesta koja prolazi kroz šumu uzimat će se u obračun sa cijelom duljinom cesta koja prolazi rubom šume ili na udaljenosti do 300 m od ruba i na njoj je moguć utovar, u obračun će ući s 50 % svoje duljine cesta koja dolazi okomito do ruba šume i tu završava uzimat će se s duljinom 500 m zemljani putevi koji ne otvaraju šumu tijekom cijele godine, već samo u sušnom razdoblju, neće ulaziti u obračun. Postavlja se pitanje do kolikog je stupnja otvorenosti potrebito otvarati pojedina šumska područja. Odgovor nije jednostavan, ali se generalno može reći da je konačni cilj otvaranja šuma postizanje optimalne otvo renosti (O0). Optimalna otvorenost izračunava se za svako šumsko područje posebno. Treba naglasiti da dva istovjetna šumska područja, s obzirom na mnoštvo čimbenika koji utječu na optimalnu otvorenost, ne postoje, ma kako ona bila slična (Pičman, 1994). Optimalna otvorenost ovisi o nizu čimbenika, te postoje razne metode za izračun ove veličine. Većina metoda polazi od pretpostavke da se ceste nalaze na jednakom međusobnom razmaku i da je drvna masa ravnomjerno raspoređena po ploštini za koju se izračun radi. Temelj svih metoda jest traženje minimalnih sveukupnih troškova i to: troškova privlačenja drva troškova prijevoza drva troškova izgradnje šumskih cesta troškova održavanja šumskih cesta troškova gubitka prizvodne površine radi izgradnje cesta ostalih troškova. Neizravne koristi koje lučimo preko mreže šumskih cesta često je nemoguće valorizirati i brojčano iskazati, tako da ovim obračunom optimalne otvorenosti dobivamo približne rezultate. Isto tako optimalan stupanj otvorenosti šuma vrijedi samo za konkretno područje za koje je izračun obavljen, i to u onom razdoblju dok ulazne veličine zadržavaju vrijednosti korištene u izračunu i dok je stanje ekonomskog, organizacijskog i tehničko-tehnološkog okruženja stalno. Minimalna otvorenost je prijelazni stupanj ka optimalnoj otvorenosti i može se shvatiti kao optimalna otvorenost u kraćem, ograničenom razdoblju, a služi radi orijentacije pri izradbi perspektivnih planova izgradnje mreže šumskih cesta. Za različita područja u Hrvatskoj, minimalna otvorenost (Tehnički uvjeti za gospodarske ceste, 1989) prikazana je u tablici 1. Tablica 1: Minimalna otvorenost za različita područja u Hrvatskoj Table 1: Minimum openness jor various regions oj Croatia Šumsko područje Republike Hrvatske Forest areas of Croatia Nizinsko područje Lovvland region Prigorsko-brdsko područje Hilly region Planinsko područje Mountainv region Minimalna otvorenost Minimum openness m/ha 7,00 12,00 15,00 Planom Javnog poduzeća Hrvatske šume (Izvješće o problematici gradnje i održavanja šumskih prometnica i stanju otvorenosti šuma 1997.) određena je minimalna potrebita otvorenost u Hrvatskoj koju treba postići do 2010. godine (tablica 2). 20 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Pičman i T.IVnlck: RH1.ATIVNA OTVORKNOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIM.IHNA PRI Šumarski list br. 1 2. C´XXII (1998). 19-30 Tablica 2: Planirana otvorenost Republike Hrvatske do 2010. godine Table 2: Estimated openness ofthe Republic ofCroatia by 2010 Šumsko područje Republike Hrvatske Forest areas ofCroatia Nizinsko područje Lowland region Prigorsko područje Hilly region Brdsko i gorsko područje Mountainv region Krško područje Karst region Podaci za minimalnu otvorenost prikazani u tablici 1. vrijede za gospodarske ceste, budući je 1989. godine, kao i danas, u Hrvatskoj vrijedila podjela u kojoj se spominju samo šumske gospodarske ceste. Od 1990. godine pa nadalje počelo se s intenzivnom gradnjom šumskih protupožarnih cesta (SPPC), kojima je otvarano krško područje ugroženo opasnošću od šumskih požara, pa se 1997. godine one navode i kao posebna kategorija šumskih cesta. Za područje u kojem one postoje po prvi puta se određuje minimalna potrebita otvorenost. Kod šumskih protupožarnih cesta ne može se govoriti o minimalnim sveukupnim troškovima kao modelu određivanja optimalne otvorenosti sve dok se ne iznađe mogućnost kvantifikacije općekorisnih funkcija šume i neizravnih koristi od mreže šumskih cesta. Nameće se pitanje, da li iskazivanje stupnja otvorenosti određenog područja u m/ha, poglavito prigorskog, brdskog, gorskog i krškog, uistinu pruža dobar uvid u razmještaj šumskih cesta, prostorni položaj mreže šumskih cesta i njenu učinkovitost, ili je to samo broj Planirana otvorenost 2010 godine Estimated openness in 2010 m/ha 15 20 25 10 kojem težimo i radi kojeg gradimo kilometre cesta ne vodeći računa o osnovnoj zadaći šumskih cesta, smanjivanju udaljenosti privlačenja? Polazeći od činjenice da se često puta grade šumske ceste koje ne utječu na smanjivanje udaljenosti privlačenja i da se u mnogim slučajevima boljim prostornim rasporedom mreže šumskih cesta moglo s manjom količinom cesta značajnije utjecati na smanjenje srednje udaljenosti privlačenja, ukazala se potreba za uvođenjem veličine relativne otvorenosti šuma. Relativna otvorenost daje dobar uvid u prostorni razmještaj šumskih cesta i njihovu stvarnu učinkovitost i pokazuje nam koliko je ploštine određenoga područja otvoreno, a iskazuje se u %. Područje primjene relativne otvorenosti posebice je vezano uz krško područje, gdje se grade SPPC, a cjelokupan postupak otvaranja je više-manje vezan samo uz ceste, budući vlake ne mogu na sebe preuzeti zadaće šumskih protupožarnih cesta (samo u iznimnim slučajevima kada zadovoljavaju tehničke karakteristike šumskih cesta). 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The Results of the Research 2.1. Definicija i osnovne zadaće šumskih protupožarnih cesta Definition and basic funetions ofthe forest fire-prevention roads Pičman i Pentek (1996) pišu: "šumske protupožarne ceste su takve šumske ceste koje su primarno projektirane i izgrađene s namjenom da obavljaju prevenciju od šumskog požara, a u slučaju nastanka požara moraju omogućiti što povoljnije uvjete za njegovo suzbijanje. To su šumske ceste koje ne nose naziv gospodarske šumske ceste, iz razloga stoje u vrijeme realizacije njihovog projekta sirovinska baza mediteranskih šuma bila neekonomična za eksploataciju, pa je osnovna zadaća izgrađenih cesta bila protupožarna ". Osnovne zadaće šumskih protupožarnih cesta su: obavljanje službe patroliranja prema planu zašti te šuma od požara u slučaju izbijanja požara šumska protupožarna cesta, ukoliko je propisno održavana, služi kao neprelazni vatrobrani pojas vrlo često predstavlja granicu odjela, te ukoliko je šumska protupožarna cesta izgrađena u kombinaciji s protupožarnim prosjekama koje se protežu okomito na nju, često čini vanjsku granicu područja izvan kojega se šumski požar ne može dalje širiti |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Pičman Pentek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIVIJENA PRI ... Šumarski lisl br. I 2, CXXI1 (1998), 19-30 => pruža mogućnost dolaska vatrogasnih interventnih vozila na mjesto začetka požara u kraćem vremenskom intervalu, kao i brže naknadno dovoženje vode ^> omogućuje prometovanje vozilima hitne pomoći te vozilima za prijevoz ljudi i opreme => služi kao idealno mjesto gdje će vatrogasne postrojbe sačekati nadolazeću vatrenu stihiju => predstavlja mjesta do kojih se vatra širi kod lokaliziranja požara metodom paljenja predvatre, odnosno mjesto odakle požare suzbijamo taktikom paljenja protuvatre. Protupožarna cesta, naravno, obnaša i ostale funkci je koje su propisane Osnovom gospodarenja za neko šumsko područje, a koje se pri gospodarenju šumama javljaju, tako da ove ceste s punim pravom možemo nazvati višefunkcionalnim šumskim cestama (Pičman i Pentek, 1996). Osim navedenih primarnih zadaća, šumske protupožarne ceste služe kao transportni sustav prijevoza drveta, za prijevoz ljudi do šumskih radilišta, za uzgojne, uređivačke, zaštitne, lovne i ostale radove u šumarstvu. Kod ŠPPC ne govorimo o srednjoj udaljenosti privlačenja, jer krške šume većim dijelom nisu gospodarski isplative, već uvodimo veličinu srednje udaljenosti pristupa ugroženoj površini (SP) koja može biti geometrijska, odnosno stvarna, ukoliko je korigirana s čimbenikom nagiba terena (fv) i čimbenikom horizontalnog zaobilaženja (f,,) 2.2. Primjena relativne otvorenosti pri planiranju, projektiranju i izgradnji ŠPPC The usc of relative openness in planning, designing and construetion of the forest fire-prevention roads Postupak određivanja relativne otvorenosti osobnim računalom sastoji se u sljedećem: nakon što su u šumsko- gospodarsku kartu 1:5 000 ucrtane sve postojeće šumske ceste, pristupa se njihovoj digitalizeiji (međe, slojnice, vodotoci, ceste, putevi i dr.). Digitalizirane karte se obrade pomoću odabranih kompjutorskih programa, te se svi sadržaji slože u zasebne slojeve. Oko postojećih cesta koje se mogu uporabiti kao protupožarne (uključujući i javne ceste) polože se tzv. "bujjeri"- omeđene površine koje su na svim svojim rubnim dijelovima jednako udaljene od ceste. Udaljenosti od ceste do ruba pripadajuće površine predstavljaju odabrane veličine srednje optimalne geometrijske daljine pristupa površini (SPG) ugroženoj šumskim požarima. Površine šumskog područja koje leže unutar omeđenih površina obojaju se jednom bojom (npr. crvenom), a one područja koja leže izvan omeđene površine drugom bojom (npr. žutom). Crveno obojane površine su dostupne s pripadajućih cesta za određenu odabranu veličinu srednje optimalne geometrijske daljine pristupa površini, dok su žute površine kritične i nisu dostupne s određenom veličinom SPG (Slika 1.) Za srednje optimalne geometrijske daljine pristupa površini potrebito je pronaći stvarne vrijednosti. Treba odrediti koeficijent nagiba terena i koeficijent horizontalnog zaobilaženja prepreka kojima se korigira SPG da bi dobili SPS (srednja stvarna optimalna daljina pristupa površini). 2.3. Određivanje čimbenika nagiba terena - Fixing the ground slope factor Površine oko ŠPPC potrebno je rasterizirati i položiti preko digitalnog modela terena (DTM-a) koji je prethodno napravljen. DTM nam daje prikaz nagiba terena za površinu odabrane veličine, a nagibi terena su podijeljeni u kategorije i obojani različitim bojama (idući od manjih ka većim nagibima boje su sve tamnijih nijansi). Za sve omeđene površine zajedno izračunat je srednji nagib na način daje vrijednost nagiba množena s brojem pojavljivanja te veličine nagiba, umnošci su zbrajani i njihov zbroj je podijeljen s ukupnim brojem površina unutar omeđenih površina za koje je izračunat nagib prema formuli: Gdje je: a - srednji nagib terena, ° ah a2, «?, , ctm - nagibi terena od l°do m° ii/, n2, n?, , n, - broj pojavljivanja određenog nagiba terena Izračunavanjem cos a i nalaženjem njegove recipročne vrijednosti izračunat je čimbenik nagiba terena: / ./;= cos a arn,i a2 a,„-n; a-(Slika 2.) N |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Pičman i T.Pentck: REEAT1VNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. I 2,CXXII(1998), 19-30 M 1 : 50 000 LEGENDA: ——^— Granica gospodarske jedinice Obala —~— Ceste (javne i šumske) | | Buferi za srednju geometrijsku daljinu pristupa površini (250 m) | | Neotvorena površina za zadanu srednju geometrijsku daljinu pristupa Slika 1: Polaganje omeđenih površina oko postojećih ŠPPC za vrijednost SPG = 250 m Figure 1: Setting of the bordered areas around the existing forest fire-prevention roads for the value of SPC] = 250 m |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Pičman i T.Pentek: RKLAT1VNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJHNA PRI Šumarski list br. 1 2, CXX11 (1998), 19-30 M 1 : 50 000 LEGENDA: ^—^— Granica gospodarske jedinice Nagib terena 0° - 6° Obala Nagib terena 6° - 11 ° Ceste (javne i šumske) Nagib terena 11°- 18" Nagib terena 18°-27° Nagib terena preko 6° Slika 2: Određivanje čimbenika nagiba terena primjenom DTM-a Figure 2: Fixing the ground slope factor using DTM |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 27 <-- 27 --> PDF |
D. Pičman i T.Pcntck: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1 2,CXXII(1998), 19-30 2.4. Određivanje čimbenika horizontalnog zaobilaženja - Fixing the horizonfal bvpass factor Čimbenik horizontalnog zaobilaženja prepreka je gasnom cijevi. Stoga je vrijednost fM kod istih terenski! kod SPPC značajno različit nego kod gospodarskih cesuvjeta puno manja za vatrogasne intervencije. Na pota. Razlog tomu je činjenica da kod gospodarskih šumdručju krša radi spomenutih činjenica s jedne strane i skih cesta ovaj čimbenik vežemo uz traktore, forvardere morfologije krša s druge strane, uzima se vrijednost čim i skidere, dok je na području krša on povezan sa vatro-benika horizontalnog zaobilaženja prepreka od 1,10. 2.5. Izračun srednje stvarne optimalne daljine pristupa šumskoj površini Calculation of the average actual optimum distance of access to the forest area Za izračun srednje stvarne optimalne daljine pristu- čimbenika horizontalnog zaobilaženja prepreka, koristi pa površini iz srednje geometrijske optimalne daljine se sljedeća formula: pristupa površini, a preko čimbenika nagiba terena i SpGS PS ~ .m ./;> //, Gdjeje: SPS - srednja stvarna optimalna daljina pristupa površini, m SPG - srednja stvarna geometrijska daljina pristupa površini, m fv - čimbenik nagiba terena fH - čimbenik horizontalnog zaobilaženja prepreka (Slika 3.) 2.6. Utvrđivanje relativne otvorenosti šumske površine - Fixing the relative openness of the forest area Nakon utvrđivanja srednje stvarne optimalne dalji- Računaju se površine za svaku cestu, sve se površine ne pristupa površini ponavlja se postupak polaganja zbrajaju i ukupna suma dijeli se sa površinom čitavog omeđenih površina oko cesta, s time daje sada njihova šumskog područja koje se proračunom obuhvaća, širina, odnosno vanjski rub udaljen od pripadajuće ces- Dakle, stvarna je relativna otvorenost za odabranu inate za vrijednost SPS. Površine dostupne s odabranom čiču srednje geometrijske daljine pristupa površini odinačicoma srednje stvarne daljine pristupa površini bo- nos otvorene i ukupne površine iskazan u postocima. U jaju se crvenom bojom, a ostale površine žutom bojom. proračunu se koriste ove formule: P[jUK= PBI + Pf32+ PB3+ + PBII n PBUK= T.FB, m2 i-i PRIJK OR= »100 % PUK Gdjeje: PB1, PB2, PB3, , PBn - omeđena površina oko cesta, m2 PBUK - ukupna omeđena površina oko svih cesta na određenom području, m2 // - ukupan broj cesta koje se mogu uporabiti kao protupožarne PUK - površina čitavog šumskog područja za koje se radi proračun, m2 0R - relativna otvorenost, % |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 28 <-- 28 --> PDF |
a Pičman i T.Pentck: RELATIVNA ()TVORENOS 1" ŠUMSKOG PODRUČJA I NJHNA PRIMJENA PRI ... Šumarski list br. I 2, CXXII (1998), 19-30 Granica gospodarske jedinice Obala Ceste (javne i šumske) Otvorena površina za srednju stvarnu daljinu pristupa (216,72 m) Otvorena površina za zadanu srednju geometrijsku daljinu pristupa (250 m) Neotvorena površina za zadanu srednju geometrijsku daljinu pristupa Slika 3: Otvorene i neotvorene šumske površine za vrijednost SPG = 250 m i SPS = 216,72 m Figure 3: Opcned and unopened forest areas for the value of SPG = 250 m and SPS = 216,72 m Da bi odredili je li relativna otvorenost određene terijima prikazanim u tablici 3. šumske površine zadovoljavajuća poslužit ćemo se kri |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 29 <-- 29 --> PDF |
LEGENDA: Granica bufera položenih oko cesta Granica mrtvih zona Šumske protupožarne ceste H Početak šumske protupožarne ceste Kraj šumske protupožarne ceste Slika 4: Uporaba metode "buffera" pri analizi postojeće mreže ŠPPC, a za zadanu SPG Figure 4: Using thc "buffcr" method for analisying the existing network of forest fire-prevcntion roads for the givcn SPG Tablica 3: Osnovne kategorija relativne otvorenosti (Jurik i dr., 1984) Table 3: Basic catcgories of relative opcnness (Jurik and others, 1984) Relativna otvorenost Komentar relativne otvorenosti Relative opcnness % Commentarv on thc relative openness do 65 nedovoljna otvorenost insufficient opcnness 65-70 slabo zadovoljavajuća otvorenost poorlv satisfving openness 70-75 zadovoljavajuća otvorenost satisfving openness 75-80 vrlo zadovoljavajuća otvorenost very satisfying openness više od 80 izvanredno zadovoljavajuća otvorenost cxtremely satisfying openness 27 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 30 <-- 30 --> PDF |
´ičman i I.Pentek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1 2, (XXII (1998), 19-30 Navedena metoda određivanja relativne otvorenosti vno dobiti sliku o učinkovitosti mreže šumskih protuodređenog šumskog područja daje nam uvid u stvarnu požarnih cesta. otvorenost, odnosno pokazuje nam dostupnost šumskih Pri daljnjem planiranju, projektiranju i gradnji SPPC površina. Odabirom određene veličine srednje geomeposebnu pozornost treba usmjeriti na neotvorena potrijske optimalne daljine pristupa površini, a prema zadručja, tj. područja izvan omeđene površine. Nužno je htjevima zaštite šuma od požara, ali u granicama gdje voditi računa da ne dolazi do preklapanja omeđenih po količina cesta neće imati značajniji upliv na remećenje vršina dviju ili više cesta, budući se na taj način ista ravnoteže ekosustava, moguće je vrlo brzo i jednostašumska površina otvara "više puta", odnosno gradnjom LEGENDA: Granica bufera položenih oko cesta Granica mrtvih zona Šumske protupožarne ceste Otvorene površine za zadanu srednju geometrijsku daljinu pristupa Površine otvorene sa dvije ili više cesta (tzv. mrtve zone) Početak šumske protupožarne ceste Kraj šumske protupožarne ceste Slika 5: Pojava tzv. mrtvih zona kod loše položenih šumskih protupožarnih cesta Figure 5: Phenomenon of the so called "dead" zones in badly set forest fire prcvention roads 2S |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 31 <-- 31 --> PDF |
D. Pičman i T.Pcntek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1-2, CXXII (1998), 19-30 ŠPPC se ne ispunjava osnovni zahtjev - smanjenje srednje udaljenosti pristupa površini. Nastajanje tzv. mrtvih zona povećava količinu ŠPPC i samim time ukupnu cijenu izgradnje, a da se istovremeno ne polučuju maksimalni korisni učinci. Ponekad je taj učinak mrtvih zona nemoguće izbjeći (križanja cesta, serpentine i si.) zbog čimbenika terena (brdo, planina, krški reljef), ali ih je promišljenim planiranjem i projektiranjem potrebito svesti na najmanju moguću mjeru. (li U= 100 Učinkovitost šumske protupožarne ceste odredit ćemo kao odnos duljine šumske protupožarne ceste koja otvara neotvorenu površinu i ukupne duljine šumske protupožarne ceste. Duljina ŠPPC koja otvara neotvorenu površinu jednaka je ukupnoj duljini ŠPPC, umanjenoj za duljine ceste koja uzrokuje nastajanje mrtvih zona, odnosno koja nema upliv na smanjenje srednje daljine pristupa površini. Dobivenu odnosnu veličinu pomnožimo sa 100, te imamo učinkovitost ŠPPC izraženu u postocima. dE = dt,-d m Gdjeje: U - učinkovitost šumske protupožarne ceste, m dE - efektivna duljina ŠPPC (duljina koja smanjuje srednju daljinu pristupa), m dM - neisplativa duljina ŠPPC (uzrokuje nastajanje mrtvih zona), m d|j - ukupna duljina ŠPPC, m Učinkovitost čitave mreže protupožarnih cesta izračunat ćemo kao odnos sume efektivnih duljina za svaku ces tu i sume ukupnih duljina svih cesta. 3. ZAKLJUČAK - Conclusion Relativna otvorenost šumskog područja daje dobar uvid u stvarnu učinkovitost mreže šumskih cesta. Primjena osobnih računala i obradba digitaliziranih šumsko- gospodarskih karata u svrhu dobivanja kvalitetnih podloga za analizu postojećeg stanja i planiranja buduće mreže cesta, sigurno će doprinijeti većoj uporabi veličine relativne otvorenosti. Kod utvrđivanja relativne otvorenosti nema nejasnoća u pogledu kriterija koje treba uzeti u obzir pri obračunu (koje se ceste uzimaju u obračun, a koje ne), kao što je to slučaj kod izračuna klasične otvorenosti izražene u m/ha. Sve ceste koje imaju utjecaj na smanjenje srednje daljine pristupa površini, odnosno sve ceste čiji se "bufferi"- omeđene površine nalaze na promatranom području, uzimaju se u obračun s pripadajućom utjecajnom duljinom. ŠPPC su posebno pogodne za obradbu i analizu primjenom relativne otvorenosti, budući se ne mora voditi računa o koncentraciji sječive drvne mase, jer je primarna zadaća ovih cesta protupožarna preventiva. Planiranje budućih protupožarnih cesta kao dijela postojeće mreže, izvodi se na temelju najveće učinkovitosti, najvećeg područja koje se otvara i najmanjeg učešća tzv mrtvih zona. DTM je vrlo dobar "alat" pomoću kojeg se može vrlo brzo, jednostavno i dovoljno točno odrediti čimbenik nagiba terena. Rasterizacija "buffera" i polaganje preko digitalnog modela terena daje mogućnost izračuna dis tribucije nagiba terena, te izračuna srednjeg, minimalnog i maksimalnog nagiba terena i standardne devijacije. Stoje mjerilo karte krupnije, a slojnice točnije ucrtane, to će i točnost određenog čimbenika nagiba terena biti veća. Srednje stvarne optimalne daljine pristupa površini moraju se odrediti za svako pojedino šumsko područje, vodeći računa o zahtjevima vatrogasnih postrojbi pri gašenju eventualnog požara, usaglašavanju vatrogasnih zahtjeva sa šumarskim spoznajama o maksimalnoj gustoći šumskih cesta, i površini pod cestama, kako se ne bi narušila stabilnost šumskog ekosustava, stupnju opasnosti od pojave šumskog požara. Uporabom DTM-a i primjenom tzv. metode omeđenih površina koja se bazira na relativnoj otvorenosti, izbjegava se izgradnja neekonomičnih šumskih cesta koje ne utječu bitno na smanjenje srednje udaljenosti pristupa površini, izbjegava se gomilanje kilometara i fiktivno velika otvorenost izražena u m/ha. Učinkovitost pojedine ceste kao i cjelokupne mreže ŠPPC na nekom području je pokazatelj prostorno dobro položenih cesta, jer nam daje uvid u stvarnu duljinu ceste koja utječe na smanjenje srednje daljine pristupa površini, odnosno postotni odnos efektivne i neefektivne duljine ŠPPC. U idealnim uvjetima veličina učinkovitosti se približava 100%, a s porastom utjecaja nepovoljnih čimbenika odstupanja od 100%-tne učinkovitosti se povećavaju. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 32 <-- 32 --> PDF |
D. Pičman i T.Pentek: RKL.AT1VNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. I 2, CXXI1 (1998), 19-30 4. LITERATURA - Literature Bilandžija , J., 1988: Organizacija preventivnih Zbornik gozdarstva in lesarstva, 49, Ljubljana, mjera zaštite šuma od požara. Zbornik radova str. 187-203. "Drugo savjetovanje o naučno-istraživačkom ra Pičman, D., T., Pentek, 1997: Forest fire pre- du šumarskog instituta Jastrebarsko", XXIII vention roads on the Karst area of Republic of (75): s. 205-213. Croatia, International Scientific Conference Dundo vi ć, J., 1996: Gospodarski i ekološki kriteriji Forest-Timber-Environment 1997, TU Zvolen za planiranje, projektiranje i građenje šumskih 9.9 1997.-11.9.1997., Paper, p. 1-8. prometnica, Magistarski rad, šumarski fakultet Šikić, D., Babić, B., Topolnik, D., Kneže Sveučilišta u Zagrebu, str. 1 -231. vić, I., Božičević, D., Švabe, Ž.,Piria, Glavaš , M., D., Pičman , 1997: Organizacija preI., S., Sever , 1989: Tehnički uvijeti za gosventivnog sustava zaštite šuma od požara u Repodarske ceste, Znanstveni savijet za promet publici Hrvatskoj, Posvetovanje "Gozdove v JAZU, Zagreb. Sloveniji ogrožajo tuđi požari" (povzetki refera ******1995: Prijedlog izgradnje protupožarnih pro tov), Ljubljana, str. 1-8. metnica na području krša od 1995. do 1999. goJurik, L. i dr, 1984: Lesni cesty, Priroda, Bratislava, dine, JP Hrvatske šume, Zagreb, str. 1-5. str. 200-245. ******1995: Pravilnik o tehničkim mjerama zaštite Kušan, V., 1994: Digitalni model reljefa i njegova šuma od požara, separat, Zagreb 31. 03.1995., primjena. Mehanizacija šumarstva 20, (2), Zas. 1-9. greb, str. 77-84. ****** 1997: Izvješće o problematici gradnje i odr P e n t e k, T., 1995: Protupožarne ceste u Upravi šuma žavanja šumskih i protupožarnih prometnica i Buzet i njihova uloga pri spriječavanju požara, stanju otvorenosti šuma, JP Hrvatske šume, ZaDiplomski rad, šumarski fakultet Sveučilišta u greb, str. 1-11. Zagrebu, str. 1-73. ****** 1997: Prijedlog metodologije izrade katastra Pičman , D., T., Pentek , 1996: Fire-prevention šumskih i protupožarnih prometnica na području roads in the area of the forest enterprise Buzet, JP Hrvatske šume, Zagreb, str. 1-14. SUMMARY: The openness offorests on the territory ofthe Republic of Croatia is expressed in m/hectare or km/1000 hectare. Such expression ofthe rate of openness provides a numerical Information, but it does not say anything about the actual open forest area i.e. about the efficiency of the constructed network offorest roads regarding a reduction ofthe average distance ofskidding. An about equal amount offorest roads in a certain forest area can provide significant1y different results regarding a reduction ofthe average distance ofattraction or even worse, the construction ofnew kUometres offorest roads does not reduce, very often, the distance ofskidding adequately. A relative openness is a value that provides a good insight into the areal arrangement of mostly forest fire-prevention roads, also offering a possibility offixing the open and unopened areas with the possibility ofselecting the most convenient alternative to the existingforestfire-prevention roads. Relative openness represents the relation behveen the open and total forest area expressed in a percentage ofthe selected optimum distance ofaccess to the forest area. |