DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 21     <-- 21 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 1-2, CXXI1( 1998), 19-30
UDK 630* 383 + 686 : 630* 432


RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOGA PODRUČJA I NJENA PRIMJENA
PRI IZGRADNJI ŠUMSKIH PROTUPOŽARNIH PROMETNICA


RELATIVE OPENNESS OF THE FOREST AREA AND ITS USE IN THE
CONSTRUCTION OF THE FOREST FIRE-PREVENTION ROADS


Dragutin PIČMAN* i Tibor PENTEK**


SAŽETAK: Otvorenost šuma na području Republike Hrvatske izražava se u
m/ha ili km/1000 ha. Ovakav način određivanja stupnja otvorenosti daje numeričke
podatke, ali ne govori nam ništa o stvarno otvorenoj šumskoj površini,
odnosno o učinkovitosti položene mreže šumskih prometnica glede smanjenja
srednje udaljenosti privlačenja. Podjednaka količina šumskih cesta na
određenom šumskom području može dati značajno različite rezultate po pitanju
smanjenja srednje udaljenosti privlačenja, ili još gore, često se izgradnjom
novih kilometara šumskih cesta odgovarajuće ne smanjuje udaljenost
privlačenja. Relativna otvorenost je veličina koja pruža dobar uvid u prostorni
raspored, poglavito šumskih protupožarnih cesta, daje mogućnost utvrđivanja
otvorenih i neotvorenih površina i nudi mogućnost odabira najpovoljnije
inačice šumskih protupožarnih cesta. Relativna otvorenost predstavl


ja odnos otvorene i ukupne šumske površine izražene u postotku za odabranu
srednju optimalnu daljinu pristupa šumskoj površini.


Ključne r ij e č i: otvorenost, relativna otvorenost, šumske protupožarne
ceste, srednja geometrijska daljina pristupa površini, srednja stvarna daljina
pristupa površini.


1. UVOD - Introduction
Otvorenost određenog šumskog područja šumskim d - količina šumskih prometnica, m
prometnicama (cestama i vlakama) izračunava se od


P - ploština na kojoj se šumske prometnice nalaze, ha
nosom ukupne količine šumskih prometnica prikazane


S obzirom na osnovnu podjelu šumskih prometnica,


u metrima s ploštinom na kojoj prometnice postoje,


možemo govoriti o otvorenosti šumskog područja šum


iskazanom u hektarima. Dakle, mjerna jedinica kojom


skim cestama i otvorenosti šumskog područja trak


izražavamo otvorenost nekoga šumskog područja je


torskim vlakama. Za izračun otvorenosti šumskim ces


m/ha ili km/l 000 ha. Matematički izraz kojim izraču


tama imamo izraz:


navamo otvorenost ima oblik:


d,


0= —. m/ha


0= — m/ha P
P


Gdje je:
za otvorenost traktorskim vlakama:


O - otvorenost šumskog područja šumskim prometnicama,
m/ha


dv


0= —: m/ha


*Doc. dr. se. Dragutin Pičman, Šumarski fakultet Zagreb
**Tibor Pentck, dipl. inž., Šumarski fakultet Zagreb


[9




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 22     <-- 22 -->        PDF

D. Pičman i T.Pcntek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1 2, CXXII (1998), 19-30
Gdje je:
Oc - otvorenost šumskog područja šumskim cestama,
m/ha
Ov - otvorenost šumskog područja traktorskim
vlakama, m/ha


dc - količina šumskih cesta, m


dv - količina vlaka, m


P - ploština na kojoj se nalaze šumske prometnice, ha


U daljnjem tijeku rada bavit ćemo se otvorenošću
šumskoga područja šumskim cestama, pa nas zanima
koji su to kriteriji koji se koriste za obračun otvorenosti
šuma prema važećim zakonskim propisima u Republici
Hrvatskoj. Za ocjenu stupnja otvorenosti ne postoje jedinstvena
mjerila. Smatra se da cesta ili njeni dijelovi
otvaraju šumsko područje samo ako imaju upliv na
udaljenost privlačenja. Računa se da cesta ima utjecaj
na udaljenost privlačenja ako prolazi do 300 m od ruba
šume i na njoj je moguć utovar. Za jedinstveno utvrđivanje
otvorenosti i usporedbu stupnja otvorenosti potrebito
je primijeniti sljedeće kriterije (Tehnički uvjeti
za gospodarske ceste, 1989):


cesta koja prolazi kroz šumu uzimat će se u obračun
sa cijelom duljinom


cesta koja prolazi rubom šume ili na udaljenosti
do 300 m od ruba i na njoj je moguć utovar, u
obračun će ući s 50 % svoje duljine


cesta koja dolazi okomito do ruba šume i tu završava
uzimat će se s duljinom 500 m


zemljani putevi koji ne otvaraju šumu tijekom cijele
godine, već samo u sušnom razdoblju, neće
ulaziti u obračun.
Postavlja se pitanje do kolikog je stupnja otvorenosti
potrebito otvarati pojedina šumska područja. Odgovor
nije jednostavan, ali se generalno može reći da je
konačni cilj otvaranja šuma postizanje optimalne otvo


renosti (O0). Optimalna otvorenost izračunava se za
svako šumsko područje posebno. Treba naglasiti da dva
istovjetna šumska područja, s obzirom na mnoštvo čimbenika
koji utječu na optimalnu otvorenost, ne postoje,
ma kako ona bila slična (Pičman, 1994).


Optimalna otvorenost ovisi o nizu čimbenika, te
postoje razne metode za izračun ove veličine. Većina
metoda polazi od pretpostavke da se ceste nalaze na
jednakom međusobnom razmaku i da je drvna masa
ravnomjerno raspoređena po ploštini za koju se izračun
radi. Temelj svih metoda jest traženje minimalnih
sveukupnih troškova i to:


troškova privlačenja drva


troškova prijevoza drva
troškova izgradnje šumskih cesta


troškova održavanja šumskih cesta


troškova gubitka prizvodne površine radi izgradnje
cesta
ostalih troškova.
Neizravne koristi koje lučimo preko mreže šumskih
cesta često je nemoguće valorizirati i brojčano iskazati,
tako da ovim obračunom optimalne otvorenosti dobivamo
približne rezultate. Isto tako optimalan stupanj
otvorenosti šuma vrijedi samo za konkretno područje
za koje je izračun obavljen, i to u onom razdoblju dok
ulazne veličine zadržavaju vrijednosti korištene u izračunu
i dok je stanje ekonomskog, organizacijskog i
tehničko-tehnološkog okruženja stalno.


Minimalna otvorenost je prijelazni stupanj ka optimalnoj
otvorenosti i može se shvatiti kao optimalna
otvorenost u kraćem, ograničenom razdoblju, a služi radi
orijentacije pri izradbi perspektivnih planova izgradnje
mreže šumskih cesta. Za različita područja u Hrvatskoj,
minimalna otvorenost (Tehnički uvjeti za gospodarske
ceste, 1989) prikazana je u tablici 1.


Tablica 1: Minimalna otvorenost za različita područja u Hrvatskoj


Table 1: Minimum openness jor various regions oj Croatia


Šumsko područje Republike Hrvatske
Forest areas of Croatia


Nizinsko područje


Lovvland region
Prigorsko-brdsko područje
Hilly region


Planinsko područje
Mountainv region


Minimalna otvorenost
Minimum openness m/ha


7,00


12,00


15,00


Planom Javnog poduzeća Hrvatske šume (Izvješće o problematici gradnje i održavanja šumskih prometnica i
stanju otvorenosti šuma 1997.) određena je minimalna potrebita otvorenost u Hrvatskoj koju treba postići do 2010.
godine (tablica 2).


20




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 23     <-- 23 -->        PDF

D. Pičman i T.IVnlck: RH1.ATIVNA OTVORKNOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIM.IHNA PRI Šumarski list br. 1 2. C´XXII (1998). 19-30
Tablica 2: Planirana otvorenost Republike Hrvatske do 2010. godine


Table 2: Estimated openness ofthe Republic ofCroatia by 2010


Šumsko područje Republike Hrvatske
Forest areas ofCroatia


Nizinsko područje
Lowland region
Prigorsko područje
Hilly region
Brdsko i gorsko područje
Mountainv region
Krško područje
Karst region


Podaci za minimalnu otvorenost prikazani u tablici


1. vrijede za gospodarske ceste, budući je 1989. godine,
kao i danas, u Hrvatskoj vrijedila podjela u kojoj se
spominju samo šumske gospodarske ceste. Od 1990.
godine pa nadalje počelo se s intenzivnom gradnjom
šumskih protupožarnih cesta (SPPC), kojima je otvarano
krško područje ugroženo opasnošću od šumskih
požara, pa se 1997. godine one navode i kao posebna
kategorija šumskih cesta. Za područje u kojem one postoje
po prvi puta se određuje minimalna potrebita otvorenost.
Kod šumskih protupožarnih cesta ne može se
govoriti o minimalnim sveukupnim troškovima kao
modelu određivanja optimalne otvorenosti sve dok se
ne iznađe mogućnost kvantifikacije općekorisnih funkcija
šume i neizravnih koristi od mreže šumskih cesta.
Nameće se pitanje, da li iskazivanje stupnja otvorenosti
određenog područja u m/ha, poglavito prigorskog,
brdskog, gorskog i krškog, uistinu pruža dobar
uvid u razmještaj šumskih cesta, prostorni položaj mreže
šumskih cesta i njenu učinkovitost, ili je to samo broj


Planirana otvorenost 2010 godine
Estimated openness in 2010 m/ha


15


20


25


10


kojem težimo i radi kojeg gradimo kilometre cesta ne
vodeći računa o osnovnoj zadaći šumskih cesta, smanjivanju
udaljenosti privlačenja?


Polazeći od činjenice da se često puta grade šumske
ceste koje ne utječu na smanjivanje udaljenosti privlačenja
i da se u mnogim slučajevima boljim prostornim
rasporedom mreže šumskih cesta moglo s manjom količinom
cesta značajnije utjecati na smanjenje srednje
udaljenosti privlačenja, ukazala se potreba za uvođenjem
veličine relativne otvorenosti šuma.


Relativna otvorenost daje dobar uvid u prostorni
razmještaj šumskih cesta i njihovu stvarnu učinkovitost
i pokazuje nam koliko je ploštine određenoga područja
otvoreno, a iskazuje se u %. Područje primjene relativne
otvorenosti posebice je vezano uz krško područje,
gdje se grade SPPC, a cjelokupan postupak otvaranja je
više-manje vezan samo uz ceste, budući vlake ne mogu
na sebe preuzeti zadaće šumskih protupožarnih cesta
(samo u iznimnim slučajevima kada zadovoljavaju tehničke
karakteristike šumskih cesta).


2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The Results of the Research
2.1. Definicija i osnovne zadaće šumskih protupožarnih cesta
Definition and basic funetions ofthe forest fire-prevention roads


Pičman i Pentek (1996) pišu: "šumske protupožarne
ceste su takve šumske ceste koje su primarno
projektirane i izgrađene s namjenom da obavljaju prevenciju
od šumskog požara, a u slučaju nastanka požara
moraju omogućiti što povoljnije uvjete za njegovo
suzbijanje. To su šumske ceste koje ne nose naziv gospodarske
šumske ceste, iz razloga stoje u vrijeme realizacije
njihovog projekta sirovinska baza mediteranskih
šuma bila neekonomična za eksploataciju, pa je osnovna
zadaća izgrađenih cesta bila protupožarna ".


Osnovne zadaće šumskih protupožarnih cesta su:


obavljanje službe patroliranja prema planu zašti


te šuma od požara
u slučaju izbijanja požara šumska protupožarna
cesta, ukoliko je propisno održavana, služi kao
neprelazni vatrobrani pojas
vrlo često predstavlja granicu odjela, te ukoliko
je šumska protupožarna cesta izgrađena u kombinaciji
s protupožarnim prosjekama koje se protežu
okomito na nju, često čini vanjsku granicu
područja izvan kojega se šumski požar ne može
dalje širiti




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 24     <-- 24 -->        PDF

D. Pičman Pentek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIVIJENA PRI ... Šumarski lisl br. I 2, CXXI1 (1998), 19-30
=> pruža mogućnost dolaska vatrogasnih interventnih
vozila na mjesto začetka požara u kraćem
vremenskom intervalu, kao i brže naknadno dovoženje
vode


^> omogućuje prometovanje vozilima hitne pomoći
te vozilima za prijevoz ljudi i opreme
=> služi kao idealno mjesto gdje će vatrogasne postrojbe
sačekati nadolazeću vatrenu stihiju


=> predstavlja mjesta do kojih se vatra širi kod lokaliziranja
požara metodom paljenja predvatre,
odnosno mjesto odakle požare suzbijamo taktikom
paljenja protuvatre.
Protupožarna cesta, naravno, obnaša i ostale funkci


je koje su propisane Osnovom gospodarenja za neko
šumsko područje, a koje se pri gospodarenju šumama


javljaju, tako da ove ceste s punim pravom možemo nazvati
višefunkcionalnim šumskim cestama (Pičman
i Pentek, 1996).


Osim navedenih primarnih zadaća, šumske protupožarne
ceste služe kao transportni sustav prijevoza drveta,
za prijevoz ljudi do šumskih radilišta, za uzgojne,
uređivačke, zaštitne, lovne i ostale radove u šumarstvu.


Kod ŠPPC ne govorimo o srednjoj udaljenosti privlačenja,
jer krške šume većim dijelom nisu gospodarski
isplative, već uvodimo veličinu srednje udaljenosti
pristupa ugroženoj površini (SP) koja može biti geometrijska,
odnosno stvarna, ukoliko je korigirana s čimbenikom
nagiba terena (fv) i čimbenikom horizontalnog
zaobilaženja (f,,)


2.2. Primjena relativne otvorenosti pri planiranju, projektiranju i izgradnji ŠPPC
The usc of relative openness in planning, designing and construetion of the forest fire-prevention roads


Postupak određivanja relativne otvorenosti osobnim
računalom sastoji se u sljedećem: nakon što su u šumsko-
gospodarsku kartu 1:5 000 ucrtane sve postojeće
šumske ceste, pristupa se njihovoj digitalizeiji (međe,
slojnice, vodotoci, ceste, putevi i dr.). Digitalizirane
karte se obrade pomoću odabranih kompjutorskih programa,
te se svi sadržaji slože u zasebne slojeve. Oko
postojećih cesta koje se mogu uporabiti kao protupožarne
(uključujući i javne ceste) polože se tzv. "bujjeri"-
omeđene površine koje su na svim svojim rubnim
dijelovima jednako udaljene od ceste. Udaljenosti od
ceste do ruba pripadajuće površine predstavljaju odabrane
veličine srednje optimalne geometrijske daljine
pristupa površini (SPG) ugroženoj šumskim požarima.


Površine šumskog područja koje leže unutar omeđenih
površina obojaju se jednom bojom (npr. crvenom), a
one područja koja leže izvan omeđene površine drugom
bojom (npr. žutom). Crveno obojane površine su dostupne
s pripadajućih cesta za određenu odabranu veličinu
srednje optimalne geometrijske daljine pristupa
površini, dok su žute površine kritične i nisu dostupne s
određenom veličinom SPG (Slika 1.)


Za srednje optimalne geometrijske daljine pristupa
površini potrebito je pronaći stvarne vrijednosti. Treba
odrediti koeficijent nagiba terena i koeficijent horizontalnog
zaobilaženja prepreka kojima se korigira SPG da
bi dobili SPS (srednja stvarna optimalna daljina pristupa
površini).


2.3. Određivanje čimbenika nagiba terena - Fixing the ground slope factor
Površine oko ŠPPC potrebno je rasterizirati i položiti
preko digitalnog modela terena (DTM-a) koji je
prethodno napravljen. DTM nam daje prikaz nagiba
terena za površinu odabrane veličine, a nagibi terena su
podijeljeni u kategorije i obojani različitim bojama
(idući od manjih ka većim nagibima boje su sve tamnijih
nijansi). Za sve omeđene površine zajedno izračunat
je srednji nagib na način daje vrijednost nagiba množena
s brojem pojavljivanja te veličine nagiba, umnošci
su zbrajani i njihov zbroj je podijeljen s ukupnim brojem
površina unutar omeđenih površina za koje je izračunat
nagib prema formuli:


Gdje je:
a - srednji nagib terena, °
ah a2, «?, , ctm - nagibi terena od l°do m°
ii/, n2, n?, , n, - broj pojavljivanja određenog


nagiba terena
Izračunavanjem cos a i nalaženjem njegove recipročne
vrijednosti izračunat je čimbenik nagiba terena:


/


./;=


cos a


arn,i a2 a,„-n; a-(Slika 2.)


N




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 25     <-- 25 -->        PDF

D. Pičman i T.Pentck: REEAT1VNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. I 2,CXXII(1998), 19-30
M 1 : 50 000


LEGENDA:
——^— Granica gospodarske jedinice


Obala
—~— Ceste (javne i šumske)
| | Buferi za srednju geometrijsku daljinu pristupa površini (250 m)
| | Neotvorena površina za zadanu srednju geometrijsku daljinu pristupa


Slika 1: Polaganje omeđenih površina oko postojećih ŠPPC za vrijednost SPG = 250 m
Figure 1: Setting of the bordered areas around the existing forest fire-prevention roads for the value of SPC] = 250 m




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 26     <-- 26 -->        PDF

D. Pičman i T.Pentek: RKLAT1VNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJHNA PRI Šumarski list br. 1 2, CXX11 (1998), 19-30
M 1 : 50 000

LEGENDA:


^—^— Granica gospodarske jedinice Nagib terena 0° - 6°
Obala Nagib terena 6° - 11 °
Ceste (javne i šumske) Nagib terena 11°- 18"


Nagib terena 18°-27°
Nagib terena preko 6°


Slika 2: Određivanje čimbenika nagiba terena primjenom DTM-a
Figure 2: Fixing the ground slope factor using DTM




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 27     <-- 27 -->        PDF

D. Pičman i T.Pcntck: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1 2,CXXII(1998), 19-30
2.4. Određivanje čimbenika horizontalnog zaobilaženja - Fixing the horizonfal bvpass factor
Čimbenik horizontalnog zaobilaženja prepreka je gasnom cijevi. Stoga je vrijednost fM kod istih terenski!
kod SPPC značajno različit nego kod gospodarskih cesuvjeta
puno manja za vatrogasne intervencije. Na pota.
Razlog tomu je činjenica da kod gospodarskih šumdručju
krša radi spomenutih činjenica s jedne strane i
skih cesta ovaj čimbenik vežemo uz traktore, forvardere morfologije krša s druge strane, uzima se vrijednost čim


i skidere, dok je na području krša on povezan sa vatro-benika horizontalnog zaobilaženja prepreka od 1,10.


2.5. Izračun srednje stvarne optimalne daljine pristupa šumskoj površini
Calculation of the average actual optimum distance of access to the forest area


Za izračun srednje stvarne optimalne daljine pristu- čimbenika horizontalnog zaobilaženja prepreka, koristi
pa površini iz srednje geometrijske optimalne daljine se sljedeća formula:
pristupa površini, a preko čimbenika nagiba terena i


SpGS PS ~ .m


./;> //,


Gdjeje:
SPS - srednja stvarna optimalna daljina pristupa površini, m


SPG - srednja stvarna geometrijska daljina pristupa površini, m


fv - čimbenik nagiba terena


fH - čimbenik horizontalnog zaobilaženja prepreka


(Slika 3.)


2.6. Utvrđivanje relativne otvorenosti šumske površine - Fixing the relative openness of the forest area
Nakon utvrđivanja srednje stvarne optimalne dalji- Računaju se površine za svaku cestu, sve se površine
ne pristupa površini ponavlja se postupak polaganja zbrajaju i ukupna suma dijeli se sa površinom čitavog
omeđenih površina oko cesta, s time daje sada njihova šumskog područja koje se proračunom obuhvaća,
širina, odnosno vanjski rub udaljen od pripadajuće ces- Dakle, stvarna je relativna otvorenost za odabranu inate
za vrijednost SPS. Površine dostupne s odabranom čiču srednje geometrijske daljine pristupa površini odinačicoma
srednje stvarne daljine pristupa površini bo- nos otvorene i ukupne površine iskazan u postocima. U
jaju se crvenom bojom, a ostale površine žutom bojom. proračunu se koriste ove formule:


P[jUK= PBI + Pf32+ PB3+ + PBII


n


PBUK= T.FB, m2


i-i


PRIJK


OR= »100 %
PUK


Gdjeje:


PB1, PB2, PB3, , PBn - omeđena površina oko cesta, m2


PBUK - ukupna omeđena površina oko svih cesta na određenom području, m2


// - ukupan broj cesta koje se mogu uporabiti kao protupožarne


PUK - površina čitavog šumskog područja za koje se radi proračun, m2


0R - relativna otvorenost, %




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 28     <-- 28 -->        PDF

a Pičman i T.Pentck: RELATIVNA ()TVORENOS 1" ŠUMSKOG PODRUČJA I NJHNA PRIMJENA PRI ... Šumarski list br. I 2, CXXII (1998), 19-30


Granica gospodarske jedinice


Obala


Ceste (javne i šumske)


Otvorena površina za srednju stvarnu daljinu pristupa (216,72 m)


Otvorena površina za zadanu srednju geometrijsku daljinu pristupa (250 m)


Neotvorena površina za zadanu srednju geometrijsku daljinu pristupa


Slika 3: Otvorene i neotvorene šumske površine za vrijednost SPG = 250 m i SPS = 216,72 m
Figure 3: Opcned and unopened forest areas for the value of SPG = 250 m and SPS = 216,72 m


Da bi odredili je li relativna otvorenost određene terijima prikazanim u tablici 3.
šumske površine zadovoljavajuća poslužit ćemo se kri




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 29     <-- 29 -->        PDF

LEGENDA:
Granica bufera položenih oko cesta
Granica mrtvih zona
Šumske protupožarne ceste
H Početak šumske protupožarne ceste


Kraj šumske protupožarne ceste
Slika 4: Uporaba metode "buffera" pri analizi postojeće mreže ŠPPC, a za zadanu SPG
Figure 4: Using thc "buffcr" method for analisying the existing network of forest fire-prevcntion roads for the givcn SPG


Tablica 3: Osnovne kategorija relativne otvorenosti (Jurik i dr., 1984)


Table 3: Basic catcgories of relative opcnness (Jurik and others, 1984)


Relativna otvorenost Komentar relativne otvorenosti
Relative opcnness
%
Commentarv on thc relative openness
do 65 nedovoljna otvorenost
insufficient opcnness
65-70 slabo zadovoljavajuća otvorenost
poorlv satisfving openness
70-75 zadovoljavajuća otvorenost
satisfving openness
75-80 vrlo zadovoljavajuća otvorenost
very satisfying openness
više od 80 izvanredno zadovoljavajuća otvorenost
cxtremely satisfying openness
27




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 30     <-- 30 -->        PDF

´ičman i I.Pentek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1 2, (XXII (1998), 19-30


Navedena metoda određivanja relativne otvorenosti vno dobiti sliku o učinkovitosti mreže šumskih protuodređenog
šumskog područja daje nam uvid u stvarnu požarnih cesta.
otvorenost, odnosno pokazuje nam dostupnost šumskih Pri daljnjem planiranju, projektiranju i gradnji SPPC
površina. Odabirom određene veličine srednje geomeposebnu
pozornost treba usmjeriti na neotvorena potrijske
optimalne daljine pristupa površini, a prema zadručja,
tj. područja izvan omeđene površine. Nužno je
htjevima zaštite šuma od požara, ali u granicama gdje voditi računa da ne dolazi do preklapanja omeđenih po


količina cesta neće imati značajniji upliv na remećenje vršina dviju ili više cesta, budući se na taj način ista
ravnoteže ekosustava, moguće je vrlo brzo i jednostašumska
površina otvara "više puta", odnosno gradnjom


LEGENDA:


Granica bufera položenih oko cesta


Granica mrtvih zona


Šumske protupožarne ceste


Otvorene površine za zadanu srednju geometrijsku daljinu pristupa


Površine otvorene sa dvije ili više cesta (tzv. mrtve zone)


Početak šumske protupožarne ceste


Kraj šumske protupožarne ceste


Slika 5: Pojava tzv. mrtvih zona kod loše položenih šumskih protupožarnih cesta
Figure 5: Phenomenon of the so called "dead" zones in badly set forest fire prcvention roads


2S




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 31     <-- 31 -->        PDF

D. Pičman i T.Pcntek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1-2, CXXII (1998), 19-30
ŠPPC se ne ispunjava osnovni zahtjev - smanjenje
srednje udaljenosti pristupa površini. Nastajanje tzv.
mrtvih zona povećava količinu ŠPPC i samim time
ukupnu cijenu izgradnje, a da se istovremeno ne
polučuju maksimalni korisni učinci. Ponekad je taj
učinak mrtvih zona nemoguće izbjeći (križanja cesta,
serpentine i si.) zbog čimbenika terena (brdo, planina,
krški reljef), ali ih je promišljenim planiranjem i
projektiranjem potrebito svesti na najmanju moguću
mjeru.


(li


U= 100


Učinkovitost šumske protupožarne ceste odredit ćemo
kao odnos duljine šumske protupožarne ceste koja
otvara neotvorenu površinu i ukupne duljine šumske
protupožarne ceste. Duljina ŠPPC koja otvara neotvorenu
površinu jednaka je ukupnoj duljini ŠPPC, umanjenoj
za duljine ceste koja uzrokuje nastajanje mrtvih
zona, odnosno koja nema upliv na smanjenje srednje
daljine pristupa površini. Dobivenu odnosnu veličinu
pomnožimo sa 100, te imamo učinkovitost ŠPPC izraženu
u postocima.


dE = dt,-d m


Gdjeje:
U - učinkovitost šumske protupožarne ceste, m
dE - efektivna duljina ŠPPC (duljina koja smanjuje srednju daljinu pristupa), m
dM - neisplativa duljina ŠPPC (uzrokuje nastajanje mrtvih zona), m
d|j - ukupna duljina ŠPPC, m
Učinkovitost čitave mreže protupožarnih cesta izračunat ćemo kao odnos sume efektivnih duljina za svaku ces


tu i sume ukupnih duljina svih cesta.


3. ZAKLJUČAK - Conclusion
Relativna otvorenost šumskog područja daje dobar
uvid u stvarnu učinkovitost mreže šumskih cesta. Primjena
osobnih računala i obradba digitaliziranih šumsko-
gospodarskih karata u svrhu dobivanja kvalitetnih
podloga za analizu postojećeg stanja i planiranja
buduće mreže cesta, sigurno će doprinijeti većoj uporabi
veličine relativne otvorenosti.


Kod utvrđivanja relativne otvorenosti nema nejasnoća
u pogledu kriterija koje treba uzeti u obzir pri
obračunu (koje se ceste uzimaju u obračun, a koje ne),
kao što je to slučaj kod izračuna klasične otvorenosti
izražene u m/ha. Sve ceste koje imaju utjecaj na smanjenje
srednje daljine pristupa površini, odnosno sve
ceste čiji se "bufferi"- omeđene površine nalaze na promatranom
području, uzimaju se u obračun s pripadajućom
utjecajnom duljinom.


ŠPPC su posebno pogodne za obradbu i analizu
primjenom relativne otvorenosti, budući se ne mora
voditi računa o koncentraciji sječive drvne mase, jer je
primarna zadaća ovih cesta protupožarna preventiva.
Planiranje budućih protupožarnih cesta kao dijela postojeće
mreže, izvodi se na temelju najveće učinkovitosti,
najvećeg područja koje se otvara i najmanjeg učešća
tzv mrtvih zona.


DTM je vrlo dobar "alat" pomoću kojeg se može vrlo
brzo, jednostavno i dovoljno točno odrediti čimbenik
nagiba terena. Rasterizacija "buffera" i polaganje preko
digitalnog modela terena daje mogućnost izračuna dis


tribucije nagiba terena, te izračuna srednjeg, minimalnog
i maksimalnog nagiba terena i standardne devijacije.
Stoje mjerilo karte krupnije, a slojnice točnije ucrtane,
to će i točnost određenog čimbenika nagiba terena
biti veća.


Srednje stvarne optimalne daljine pristupa površini
moraju se odrediti za svako pojedino šumsko područje,
vodeći računa o zahtjevima vatrogasnih postrojbi pri
gašenju eventualnog požara, usaglašavanju vatrogasnih
zahtjeva sa šumarskim spoznajama o maksimalnoj
gustoći šumskih cesta, i površini pod cestama, kako se
ne bi narušila stabilnost šumskog ekosustava, stupnju
opasnosti od pojave šumskog požara.


Uporabom DTM-a i primjenom tzv. metode omeđenih
površina koja se bazira na relativnoj otvorenosti, izbjegava
se izgradnja neekonomičnih šumskih cesta koje
ne utječu bitno na smanjenje srednje udaljenosti pristupa
površini, izbjegava se gomilanje kilometara i fiktivno
velika otvorenost izražena u m/ha.


Učinkovitost pojedine ceste kao i cjelokupne mreže
ŠPPC na nekom području je pokazatelj prostorno dobro
položenih cesta, jer nam daje uvid u stvarnu duljinu
ceste koja utječe na smanjenje srednje daljine pristupa
površini, odnosno postotni odnos efektivne i neefektivne
duljine ŠPPC. U idealnim uvjetima veličina učinkovitosti
se približava 100%, a s porastom utjecaja nepovoljnih
čimbenika odstupanja od 100%-tne učinkovitosti
se povećavaju.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 32     <-- 32 -->        PDF

D. Pičman i T.Pentek: RKL.AT1VNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. I 2, CXXI1 (1998), 19-30
4. LITERATURA - Literature
Bilandžija , J., 1988: Organizacija preventivnih Zbornik gozdarstva in lesarstva, 49, Ljubljana,
mjera zaštite šuma od požara. Zbornik radova str. 187-203.
"Drugo savjetovanje o naučno-istraživačkom ra


Pičman, D., T., Pentek, 1997: Forest fire pre-


du šumarskog instituta Jastrebarsko", XXIII


vention roads on the Karst area of Republic of
(75): s. 205-213. Croatia, International Scientific Conference


Dundo vi ć, J., 1996: Gospodarski i ekološki kriteriji Forest-Timber-Environment 1997, TU Zvolen
za planiranje, projektiranje i građenje šumskih 9.9 1997.-11.9.1997., Paper, p. 1-8.
prometnica, Magistarski rad, šumarski fakultet Šikić, D., Babić, B., Topolnik, D., Kneže


Sveučilišta u Zagrebu, str. 1 -231. vić, I., Božičević, D., Švabe, Ž.,Piria,


Glavaš , M., D., Pičman , 1997: Organizacija preI.,
S., Sever , 1989: Tehnički uvijeti za gosventivnog
sustava zaštite šuma od požara u Repodarske
ceste, Znanstveni savijet za promet
publici Hrvatskoj, Posvetovanje "Gozdove v JAZU, Zagreb.
Sloveniji ogrožajo tuđi požari" (povzetki refera


******1995: Prijedlog izgradnje protupožarnih pro


tov), Ljubljana, str. 1-8.


metnica na području krša od 1995. do 1999. goJurik,
L. i dr, 1984: Lesni cesty, Priroda, Bratislava, dine, JP Hrvatske šume, Zagreb, str. 1-5.
str. 200-245.


******1995: Pravilnik o tehničkim mjerama zaštite


Kušan, V., 1994: Digitalni model reljefa i njegova šuma od požara, separat, Zagreb 31. 03.1995.,
primjena. Mehanizacija šumarstva 20, (2), Zas.
1-9.
greb, str. 77-84.


****** 1997: Izvješće o problematici gradnje i odr


P e n t e k, T., 1995: Protupožarne ceste u Upravi šuma žavanja šumskih i protupožarnih prometnica i
Buzet i njihova uloga pri spriječavanju požara, stanju otvorenosti šuma, JP Hrvatske šume, ZaDiplomski
rad, šumarski fakultet Sveučilišta u greb, str. 1-11.
Zagrebu, str. 1-73.


****** 1997: Prijedlog metodologije izrade katastra
Pičman , D., T., Pentek , 1996: Fire-prevention šumskih i protupožarnih prometnica na području
roads in the area of the forest enterprise Buzet, JP Hrvatske šume, Zagreb, str. 1-14.


SUMMARY: The openness offorests on the territory ofthe Republic of
Croatia is expressed in m/hectare or km/1000 hectare. Such expression ofthe
rate of openness provides a numerical Information, but it does not say anything
about the actual open forest area i.e. about the efficiency of the constructed
network offorest roads regarding a reduction ofthe average distance
ofskidding. An about equal amount offorest roads in a certain forest area can
provide significant1y different results regarding a reduction ofthe average distance
ofattraction or even worse, the construction ofnew kUometres offorest
roads does not reduce, very often, the distance ofskidding adequately. A relative
openness is a value that provides a good insight into the areal arrangement
of mostly forest fire-prevention roads, also offering a possibility offixing
the open and unopened areas with the possibility ofselecting the most convenient
alternative to the existingforestfire-prevention roads. Relative openness
represents the relation behveen the open and total forest area expressed in a
percentage ofthe selected optimum distance ofaccess to the forest area.