DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Pičman i T.Pcntek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1 2, CXXII (1998), 19-30 Gdje je: Oc - otvorenost šumskog područja šumskim cestama, m/ha Ov - otvorenost šumskog područja traktorskim vlakama, m/ha dc - količina šumskih cesta, m dv - količina vlaka, m P - ploština na kojoj se nalaze šumske prometnice, ha U daljnjem tijeku rada bavit ćemo se otvorenošću šumskoga područja šumskim cestama, pa nas zanima koji su to kriteriji koji se koriste za obračun otvorenosti šuma prema važećim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj. Za ocjenu stupnja otvorenosti ne postoje jedinstvena mjerila. Smatra se da cesta ili njeni dijelovi otvaraju šumsko područje samo ako imaju upliv na udaljenost privlačenja. Računa se da cesta ima utjecaj na udaljenost privlačenja ako prolazi do 300 m od ruba šume i na njoj je moguć utovar. Za jedinstveno utvrđivanje otvorenosti i usporedbu stupnja otvorenosti potrebito je primijeniti sljedeće kriterije (Tehnički uvjeti za gospodarske ceste, 1989): cesta koja prolazi kroz šumu uzimat će se u obračun sa cijelom duljinom cesta koja prolazi rubom šume ili na udaljenosti do 300 m od ruba i na njoj je moguć utovar, u obračun će ući s 50 % svoje duljine cesta koja dolazi okomito do ruba šume i tu završava uzimat će se s duljinom 500 m zemljani putevi koji ne otvaraju šumu tijekom cijele godine, već samo u sušnom razdoblju, neće ulaziti u obračun. Postavlja se pitanje do kolikog je stupnja otvorenosti potrebito otvarati pojedina šumska područja. Odgovor nije jednostavan, ali se generalno može reći da je konačni cilj otvaranja šuma postizanje optimalne otvo renosti (O0). Optimalna otvorenost izračunava se za svako šumsko područje posebno. Treba naglasiti da dva istovjetna šumska područja, s obzirom na mnoštvo čimbenika koji utječu na optimalnu otvorenost, ne postoje, ma kako ona bila slična (Pičman, 1994). Optimalna otvorenost ovisi o nizu čimbenika, te postoje razne metode za izračun ove veličine. Većina metoda polazi od pretpostavke da se ceste nalaze na jednakom međusobnom razmaku i da je drvna masa ravnomjerno raspoređena po ploštini za koju se izračun radi. Temelj svih metoda jest traženje minimalnih sveukupnih troškova i to: troškova privlačenja drva troškova prijevoza drva troškova izgradnje šumskih cesta troškova održavanja šumskih cesta troškova gubitka prizvodne površine radi izgradnje cesta ostalih troškova. Neizravne koristi koje lučimo preko mreže šumskih cesta često je nemoguće valorizirati i brojčano iskazati, tako da ovim obračunom optimalne otvorenosti dobivamo približne rezultate. Isto tako optimalan stupanj otvorenosti šuma vrijedi samo za konkretno područje za koje je izračun obavljen, i to u onom razdoblju dok ulazne veličine zadržavaju vrijednosti korištene u izračunu i dok je stanje ekonomskog, organizacijskog i tehničko-tehnološkog okruženja stalno. Minimalna otvorenost je prijelazni stupanj ka optimalnoj otvorenosti i može se shvatiti kao optimalna otvorenost u kraćem, ograničenom razdoblju, a služi radi orijentacije pri izradbi perspektivnih planova izgradnje mreže šumskih cesta. Za različita područja u Hrvatskoj, minimalna otvorenost (Tehnički uvjeti za gospodarske ceste, 1989) prikazana je u tablici 1. Tablica 1: Minimalna otvorenost za različita područja u Hrvatskoj Table 1: Minimum openness jor various regions oj Croatia Šumsko područje Republike Hrvatske Forest areas of Croatia Nizinsko područje Lovvland region Prigorsko-brdsko područje Hilly region Planinsko područje Mountainv region Minimalna otvorenost Minimum openness m/ha 7,00 12,00 15,00 Planom Javnog poduzeća Hrvatske šume (Izvješće o problematici gradnje i održavanja šumskih prometnica i stanju otvorenosti šuma 1997.) određena je minimalna potrebita otvorenost u Hrvatskoj koju treba postići do 2010. godine (tablica 2). 20 |