DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Pičman i T.IVnlck: RH1.ATIVNA OTVORKNOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIM.IHNA PRI Šumarski list br. 1 2. C´XXII (1998). 19-30 Tablica 2: Planirana otvorenost Republike Hrvatske do 2010. godine Table 2: Estimated openness ofthe Republic ofCroatia by 2010 Šumsko područje Republike Hrvatske Forest areas ofCroatia Nizinsko područje Lowland region Prigorsko područje Hilly region Brdsko i gorsko područje Mountainv region Krško područje Karst region Podaci za minimalnu otvorenost prikazani u tablici 1. vrijede za gospodarske ceste, budući je 1989. godine, kao i danas, u Hrvatskoj vrijedila podjela u kojoj se spominju samo šumske gospodarske ceste. Od 1990. godine pa nadalje počelo se s intenzivnom gradnjom šumskih protupožarnih cesta (SPPC), kojima je otvarano krško područje ugroženo opasnošću od šumskih požara, pa se 1997. godine one navode i kao posebna kategorija šumskih cesta. Za područje u kojem one postoje po prvi puta se određuje minimalna potrebita otvorenost. Kod šumskih protupožarnih cesta ne može se govoriti o minimalnim sveukupnim troškovima kao modelu određivanja optimalne otvorenosti sve dok se ne iznađe mogućnost kvantifikacije općekorisnih funkcija šume i neizravnih koristi od mreže šumskih cesta. Nameće se pitanje, da li iskazivanje stupnja otvorenosti određenog područja u m/ha, poglavito prigorskog, brdskog, gorskog i krškog, uistinu pruža dobar uvid u razmještaj šumskih cesta, prostorni položaj mreže šumskih cesta i njenu učinkovitost, ili je to samo broj Planirana otvorenost 2010 godine Estimated openness in 2010 m/ha 15 20 25 10 kojem težimo i radi kojeg gradimo kilometre cesta ne vodeći računa o osnovnoj zadaći šumskih cesta, smanjivanju udaljenosti privlačenja? Polazeći od činjenice da se često puta grade šumske ceste koje ne utječu na smanjivanje udaljenosti privlačenja i da se u mnogim slučajevima boljim prostornim rasporedom mreže šumskih cesta moglo s manjom količinom cesta značajnije utjecati na smanjenje srednje udaljenosti privlačenja, ukazala se potreba za uvođenjem veličine relativne otvorenosti šuma. Relativna otvorenost daje dobar uvid u prostorni razmještaj šumskih cesta i njihovu stvarnu učinkovitost i pokazuje nam koliko je ploštine određenoga područja otvoreno, a iskazuje se u %. Područje primjene relativne otvorenosti posebice je vezano uz krško područje, gdje se grade SPPC, a cjelokupan postupak otvaranja je više-manje vezan samo uz ceste, budući vlake ne mogu na sebe preuzeti zadaće šumskih protupožarnih cesta (samo u iznimnim slučajevima kada zadovoljavaju tehničke karakteristike šumskih cesta). 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The Results of the Research 2.1. Definicija i osnovne zadaće šumskih protupožarnih cesta Definition and basic funetions ofthe forest fire-prevention roads Pičman i Pentek (1996) pišu: "šumske protupožarne ceste su takve šumske ceste koje su primarno projektirane i izgrađene s namjenom da obavljaju prevenciju od šumskog požara, a u slučaju nastanka požara moraju omogućiti što povoljnije uvjete za njegovo suzbijanje. To su šumske ceste koje ne nose naziv gospodarske šumske ceste, iz razloga stoje u vrijeme realizacije njihovog projekta sirovinska baza mediteranskih šuma bila neekonomična za eksploataciju, pa je osnovna zadaća izgrađenih cesta bila protupožarna ". Osnovne zadaće šumskih protupožarnih cesta su: obavljanje službe patroliranja prema planu zašti te šuma od požara u slučaju izbijanja požara šumska protupožarna cesta, ukoliko je propisno održavana, služi kao neprelazni vatrobrani pojas vrlo često predstavlja granicu odjela, te ukoliko je šumska protupožarna cesta izgrađena u kombinaciji s protupožarnim prosjekama koje se protežu okomito na nju, često čini vanjsku granicu područja izvan kojega se šumski požar ne može dalje širiti |