DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 31 <-- 31 --> PDF |
D. Pičman i T.Pcntek: RELATIVNA OTVORENOST ŠUMSKOG PODRUČJA I NJENA PRIMJENA PRI Šumarski list br. 1-2, CXXII (1998), 19-30 ŠPPC se ne ispunjava osnovni zahtjev - smanjenje srednje udaljenosti pristupa površini. Nastajanje tzv. mrtvih zona povećava količinu ŠPPC i samim time ukupnu cijenu izgradnje, a da se istovremeno ne polučuju maksimalni korisni učinci. Ponekad je taj učinak mrtvih zona nemoguće izbjeći (križanja cesta, serpentine i si.) zbog čimbenika terena (brdo, planina, krški reljef), ali ih je promišljenim planiranjem i projektiranjem potrebito svesti na najmanju moguću mjeru. (li U= 100 Učinkovitost šumske protupožarne ceste odredit ćemo kao odnos duljine šumske protupožarne ceste koja otvara neotvorenu površinu i ukupne duljine šumske protupožarne ceste. Duljina ŠPPC koja otvara neotvorenu površinu jednaka je ukupnoj duljini ŠPPC, umanjenoj za duljine ceste koja uzrokuje nastajanje mrtvih zona, odnosno koja nema upliv na smanjenje srednje daljine pristupa površini. Dobivenu odnosnu veličinu pomnožimo sa 100, te imamo učinkovitost ŠPPC izraženu u postocima. dE = dt,-d m Gdjeje: U - učinkovitost šumske protupožarne ceste, m dE - efektivna duljina ŠPPC (duljina koja smanjuje srednju daljinu pristupa), m dM - neisplativa duljina ŠPPC (uzrokuje nastajanje mrtvih zona), m d|j - ukupna duljina ŠPPC, m Učinkovitost čitave mreže protupožarnih cesta izračunat ćemo kao odnos sume efektivnih duljina za svaku ces tu i sume ukupnih duljina svih cesta. 3. ZAKLJUČAK - Conclusion Relativna otvorenost šumskog područja daje dobar uvid u stvarnu učinkovitost mreže šumskih cesta. Primjena osobnih računala i obradba digitaliziranih šumsko- gospodarskih karata u svrhu dobivanja kvalitetnih podloga za analizu postojećeg stanja i planiranja buduće mreže cesta, sigurno će doprinijeti većoj uporabi veličine relativne otvorenosti. Kod utvrđivanja relativne otvorenosti nema nejasnoća u pogledu kriterija koje treba uzeti u obzir pri obračunu (koje se ceste uzimaju u obračun, a koje ne), kao što je to slučaj kod izračuna klasične otvorenosti izražene u m/ha. Sve ceste koje imaju utjecaj na smanjenje srednje daljine pristupa površini, odnosno sve ceste čiji se "bufferi"- omeđene površine nalaze na promatranom području, uzimaju se u obračun s pripadajućom utjecajnom duljinom. ŠPPC su posebno pogodne za obradbu i analizu primjenom relativne otvorenosti, budući se ne mora voditi računa o koncentraciji sječive drvne mase, jer je primarna zadaća ovih cesta protupožarna preventiva. Planiranje budućih protupožarnih cesta kao dijela postojeće mreže, izvodi se na temelju najveće učinkovitosti, najvećeg područja koje se otvara i najmanjeg učešća tzv mrtvih zona. DTM je vrlo dobar "alat" pomoću kojeg se može vrlo brzo, jednostavno i dovoljno točno odrediti čimbenik nagiba terena. Rasterizacija "buffera" i polaganje preko digitalnog modela terena daje mogućnost izračuna dis tribucije nagiba terena, te izračuna srednjeg, minimalnog i maksimalnog nagiba terena i standardne devijacije. Stoje mjerilo karte krupnije, a slojnice točnije ucrtane, to će i točnost određenog čimbenika nagiba terena biti veća. Srednje stvarne optimalne daljine pristupa površini moraju se odrediti za svako pojedino šumsko područje, vodeći računa o zahtjevima vatrogasnih postrojbi pri gašenju eventualnog požara, usaglašavanju vatrogasnih zahtjeva sa šumarskim spoznajama o maksimalnoj gustoći šumskih cesta, i površini pod cestama, kako se ne bi narušila stabilnost šumskog ekosustava, stupnju opasnosti od pojave šumskog požara. Uporabom DTM-a i primjenom tzv. metode omeđenih površina koja se bazira na relativnoj otvorenosti, izbjegava se izgradnja neekonomičnih šumskih cesta koje ne utječu bitno na smanjenje srednje udaljenosti pristupa površini, izbjegava se gomilanje kilometara i fiktivno velika otvorenost izražena u m/ha. Učinkovitost pojedine ceste kao i cjelokupne mreže ŠPPC na nekom području je pokazatelj prostorno dobro položenih cesta, jer nam daje uvid u stvarnu duljinu ceste koja utječe na smanjenje srednje daljine pristupa površini, odnosno postotni odnos efektivne i neefektivne duljine ŠPPC. U idealnim uvjetima veličina učinkovitosti se približava 100%, a s porastom utjecaja nepovoljnih čimbenika odstupanja od 100%-tne učinkovitosti se povećavaju. |