prilagođeno pretraživanje po punom tekstu

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 54     <-- 54 -->        PDF

For stimulallng the economles thal are below the average standards, or

due to the absence of condltions necessary for sustalnable management, the

government glves fmanclal supports to the owners of smallforest estates. The

flnanctng ofthe management in stale forests was canceled completely in 1996.

The ratio ofcalamlty cuts in thefelllng volume has remained the major is

sue in the forest management.

The statlstic lnventory throughout the country has establlshed that the
game caused round 19% ofall recorded tree damage. The wlldllfe population
must therefore be controlled. Accordlngly, the reductlon ofthe deer and mouflon
population has started.

The Information programs for searchlng and graphlcal presenlation ofthe
foresl dala have been developed. The minimum indispensable condltions for
forestrv pollcy implementation have thus been achleved. Also, the strategic
decisions based on the data ofthe yearly forest status for each local territorial
unit, both at the regional and/or state level have been made.

The Ministry of agriculture appolnted a work group composed ofthe experts
from the government, forest authorltles, scientists and forest owners,
commlsstoned to make a model for forest certlflcatlon in the Czech Republic.

A new Forest Lcnv has been passed. Il presents a administrative act for

opening new strategies of forest and forestry development as part ofthe na

tlonal forestry policy. The new law Is a legal model forfulfillment ofthe major
forest functions, complying to the European model of the nature-close, sustalnable
management, and forest biodiverslty.

The rights, authority and responsibillties of the MA and the Mlnistry of
Environment have been defined. The Ministry of Environment is the bearer
ofdeveloping the national environmental policy.

The modelsfor calculating the state reimbursements for temporary orpermanent
reassignment of forest funclion are composite parts ofthe Forest Law.
The reimbursemenls are pald to the assignment fund of the Ministrv of

A supplementary Act on Forest Law implementation waspassed in 1996. It
explains the basic rules and criteria for reguiring a stale support for forest
management, beginning with lheyear 1997.

Forest research (asslgned to Institutes, facultles and private agencies)
functions as a solution of the problems assoclated to the efficlent administration
ofthe National Forestry Policy.

The results ofthe sofar done research on the nonwood forest functions may
and should be applied to the legislative and evaluation methods ofthe general
forest functions.

The Czech Republic and many other European countrles are taklng their
first steps in collecting the data, formlng the rules for many tnteractlngfactors
concerntng forests and the natural environment. Thls is necessary for thepermanent
changes and supplements to the forest policies and forest management
legislative for the management ofthe whole llvlng environment.

Key \vords: economic changes, forestrjpolicy, ownership restilulton,
forest development strategy, forest prlvatization, economic changes in forestrv,
state support to forestry, forestry legislative, nonwoodforest funclion.

Šumarski list br. 1-2, CXXII (1998), 31-52

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Šumarski list br. I 2. CXX11 (1998), 3 1-52
20. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: "Hrvatske šume" 23. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje´
93, Ljetopis u riječi, slici i brojci, Zagreb 1993, šće 1991. - 1994., Zagreb 1995, str. 1-36.
str. 1-44. 24. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje

*** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje- šće 1995, Zagreb 1996, str. 1-74.
sce 1993, Zagreb 1994, str. 1-93. 25. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje22.
*** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje- šće 1996, Zagreb 1997, str. 1-64.
šće 1994, Zagreb 1995, str. 1-75.
ABSTRACT: In the period between 1989 and 1993 (Czechoslovakia) the
todav s Czech Repuhlic, like most countries in transition, witnessed the fali of
the industrial production and the living standard, hoth accompanied with the
ahrupt rise oftheprices. A turningpoint in the economy was theyear 1993. In
the period hetween 1994 and 1996, the grošs national product in the Czech
Repuhlic rose by 45 %, export by 52 %, import 85 %, and salaries 48 %. From
1990 until the end of 1996, the cumulative direct investments ofthe foreign
eapital amounted to about 6.8-10´´ USD.

The Czech ´coupon ´privatization is considered as the most successfullv implemented
privatization of ali transition countries ofthe Central and East
Europe, lt ended with more than 6 million shareholders. Besides the reform of
thefiscalpolicy, on Januarv 1 1993 the VATwas introduced. The 1997liberalization
ofthe by that time expressively restrictive monetarj policy caused the
rise in housing, some services and oil energy, and the fali of investments. After
a three-year period ofthe economic rise, the second half of 1997 announces
the recession ofthe Czech economy.

By making and accepting the state forestrv policy, the Czech Republic has
implemented the signed obligations of Strassbourg and Helsinki concerning
the participation ofthe countrv in the permanent international endeavors for
the protection and improvement ofthe Czech and European forests. It has thus
also complied to some ofthe conditions for entering the European Union.

In the process ofthe forest ownership restitution by the end of 1996, more
than 86 % of ali applications have been settled. The remaining are complex
cases that will be settled in court.

The Ministry of agriculture has developed an Information system that enables
operative and Interactive comparisons ofthe forest status beginning with
1984. A precondition for using the system was the development and implementation
ofthe GlS-technologies throughout the country.

Since 1994, for the purpose of informing the publie on the status and business
activitv ofthe countrv s forest economy, the Ministry of agriculture has issued
a statefinanced Yearly Report, collectively done by ali competent authorities
and individua/s. The fob was given to the Institute for Forest Care
and Management, a composite part ofthe Forest Department ofthe Ministrv
of Agriculture.

The health state of the forests has been evaluated on the base of satellite
photographv Landstat—TM. A standard Landsat—TM photograph covers
185 x 185 km in seven different colors with a pixels 30 x 30 m. The photography
is taken every 16 days from the distance of´700 km.

In štand restoration the ratio of the broadleaved seed/ings is increasing
yearly, for the purpose of gr a dual realization of the forest strategy policy
which says, that the forest stockper tree species should step-bv-step approach
farmer natura! relations. In order to achieve the natural štand structures per
tree species, a period of about 300 vears is assumed.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 52     <-- 52 -->        PDF

skim modelom prirodi bliskoga gospodarenja, održive
trajnosti i biodiverziteta šuma.

Definirane su i razgraničenja prava, nadležnosti i
odgovornost MP i Ministarstva okoliša. Ministarstvo
okoliša nositelj je aktivnosti osmišljavanja nacionalne
ekologijske politike.

Sastavni dio Zakona o šumama su modeli računanja
državnih naknada zbog privremene ili trajne prenamjene
funkcije šume. Nadoknade se uplaćuju u namjenski
fond pri Ministarstvu okoliša.

Prateći akt provedbe Zakona o šumama Vlada je donijela
1996. godine. U njemu su obrazložena osnovna
pravila i kriteriji traženja financijske državne potpore
za gospodarenje šumama, počevši s 1997. godinom.

Istraživanja u šumarstvu (povjerena institutima, fa

P o k o r n y : The Czech Lands 1918-1997. Publishedby Prah Press in collaboration with the Cultural
and Scientific Relations Department of Ministry
of Foreign Affairs of the Czesh Republic.
Prague, 1997, p. 1-51.
2. Prusa : Prirozene lesy Češke republiky. Vydalo ministerstvo
lesniho hospodarstvi a drevozpracujiciho
prumyslu ČR vc Statnim zemedelskem nakladatelstvi
v Praze. Praha, 1990, str. 1-248.
Salo , K., Non-timber forest produets and their utilization.
In Hiittonen, M et al: Multiple-use forestry
in the Nordic countries. METLA, the
Finnish Forest Research Institute, Jyvaskyla:
1995, p. 117-155.
4. Sirotković,.!.: Hrvatsko gospodarstvo - privredna
kretanja i ekonomska politika. HAZU, Golden
marketing, Zagreb, 1996, 1-289.
5. Sisak : Navštevenost lesa obvvateli Češke republiky.
Lesnictvi-Forestrv, 42, 1996 (6): 245-253.
6. S i š a k : Vyznam produkce lesa krome dreva v Češke
republice (Značaj izvandvoproizvodne produkcije
šuma u Češkoj republici). Lesnictvi-Forestry,
43, 1997 (2): 49-66.
7. Vondra, V.,&Ž. Blaszev, 1996: Preustrojstvo u
mađarskom šumarstvu poslije društvenih promjena
1990. godine. Šumarski list, CXX (1-2):
*** Lesni hospodarstvi Češke republiky. Vydalo
Ministerstvo zemedelstvi ČR , odvetvi lesniho
hospodarstvi. Praha, 1991.
*** Zakladni prineipy statni lesnicke politiky.
Ministerstvo zemedelstvi ČR (Nedilnou současti
teto publikace je usneseni Vlady ČR č. 249 ze
dne 11. 5. 94.). Praha, 1994, str. 1-41 + XIXtablica.
Šumarski list br. 1 2, CXXII (1WK), 31-52

kultetima i privatnim agencijama) u funkciji su rješavanja
problema vezanih s djelotvornom primjenom nacionalne
šumarske politike.

Dosad provedenim istraživanjima nedrvoproizvodnih
funkcija šuma postignute su spoznaje koje bilo bi
moguće i potrebno uključiti pri upotpunjavanju legislative
i razvoju metoda vrednovanja svekolikih funkcija

ČR i mnoge druge europske zemlje čine tek prve korake
na prikupljanju podataka, oblikovanju zakonitosti
mnogih međudjelovanja činitelja i čimbenika na šume i
životni okoliš. Sve to, potrebno je radi stalnih promjena
i dopuna šumarske politike i legislative za gospodarenje
šumama u sklopu gospodarenja ukupnim životnim


*** Zakon zc dne 3. listopadu 1995. čislo 289/95.
Sb. o lesleh a o zmčne a doplneni nekterych zakonu
(lesni zakon). L, Zakony. Ministerstvo zemedelstvi
Češke republiky Agrospoj listopad

11. *** Czech University of Agriculture Prague 1995.
Compiled from supplied materials at SIC CUA.
Designed and printed by TOT Prague/Golden
Studio. Prague, p. 1-30.
*** Studijni programy oboru lesnickć fakulty.
Lesnicka fakulta 1996-1997. Češka zemedelska
univerzita v Praze, Praha, 1996, str. 1-147.
*** Priloha č. 10 k zakonu č. 315/1996 Sb. "Zavazna
pravidla poskvtovani finančnich prispevku
na hospodareni v lesich v roče 1977 a zpusobu
kontroly jejich využiti". Ministerstvo zemedelstvi
Češke republiky Agrospoj*

14. *** Czech Foreign Trade in Statistics on Juni 1996.
Ministry of Trade and Industry.
15. *** Principals of the state forestry policy. Ministry
of Agriculture of the Czech Republic - Forestry
Department. Prague, 1995.
16. *** Czech Republic Facts & Figures. Published by
Theo Publishing in cooperation with the Press
Department of Ministry of Foreign Affairs of the
Czesh Republic. Pardubice 1996, p. 1-91.
17. *** Zprava o stavu lesniho hospodarstvi Češke republiky
1995. Ministerstvo zemedelstvi Češke
republiky. Praha 1996, str. 1-141.
18. *** Zprava o stavu lesniho hospodarstvi Češke republiky
1996 (Report on Forestry of the Czech Republic).
Ministerstvo zemedelstvi Češke republiky.
Souhr(Summary). Praha 1997, str. 1- 20.
19. *** Gospodarsko zrcalo 2: HGK - Sektor za makroekonomske
analize, kolovoz, 1997, str. 1-20.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 51     <-- 51 -->        PDF

V. Vonclra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKK REPUBLIKE^ Šumarski list br. I 2. C XXII (1998), 3 1-52
The plan for further research on the nonwood production forest functions
U sklopu daljnjih istraživanja trebalo bi nastaviti s
monitoringom u svrhu provjere rezultata dobivenih
provedenim pilot istraživanjima.

Nužno je nastaviti istraživanja utjecaja broja i frekvencije
posjetitelja na šume, posebno na lokalitetima s
intenzivnom raširenošću i urodom plodina. Na sceni je
sukob sadašnjeg interesa javnosti (stanovništva) iskazan
slobodom neograničenoga uživanja plodova šuma i
´dugoročnog interesa javnosti´, za mnoge pojedince i
slojeve stanovništva suviše apstraktnog interesa- iskazanoga
vjerojatnim ograničenjem slobode uživanja
šumskih proizvoda zbog trajnog očuvanja šumskih
ekosustava. Za pomirenje i uravnoteženje tih interesa
bit će potrebno ostvariti mnoge obrazovne, kulturološke
i ine promjene kod pojedinaca i cijeloga društva;

kako bi u svijesti pojedinca općedruštveni interes nadilazio
pojedinačni interes. U pravilu, interesi svekolikih
posjetitelja šumi nisu podređeni trajno održivom razvoju
prirodi bliske šume i/ili prirodi bliskog životnog okoliša.
Iskustva iz mnogih zemalja ukazuju daje iskorištavanje
nedrvoproizvodnih prinosa šuma potrebno i nužno
regulirati te nadzirati.

Češka republika i mnoge druge europske zemlje
čine tek prve korake na prikupljanju podataka, oblikovanju
zakonitosti mnogih međudjelovanja činitelja i
čimbenika na šume i životni okoliš.

Sve to, potrebno je radi stalnih promjena i dopuna
šumarske politike i legislative za gospodarenje šumama
u sklopu gospodarenja ukupnim životnim prostorom.

D. RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and conelusion
ČR je izradom i prihvaćanjem državne šumarske
politike u praksi oživotvorila potpisane obveze iz Strasbourga
i Helsinkija u svezi sa sudjelovanjem države u
trajnim međunarodnim naporima za zaštitu i unapređenje
čeških i europskih šuma. Time je također ispunila
neke iz paketa uvjeta ulaska u EU.

U procesu restitucije vlasništva nad šumama do kraja
1996. godine riješeno je više od 86 % svih podnesenih
zahtjeva. Za riješiti su ostali pravno složeni slučajevi
koji će se okončati sudskim presudama.

Ministarstvo poljoprivrede (MP) razvilo je informatički
sustav koji omogućuje operativne i interaktivne
usporedbe stanja u šumama s 1984. g. kao početnom
godinom. Pretpostavka uporabe toga sustava bio je razvoj
i primjena GlS-a za područje cijele ČR.

MP ČR kako bi informiralo javnost od 1994. pa nadalje
svake godine sastavlja Izvještaj o stanju i poslovanju
šumskoga gospodarstva ČR. Sastavljanje izvještaja
financira država, a na tom poslu surađuju sve nadležne
institucije i pojedinci. Posao je povjeren Institutu
za uređivanje i upravljanje šumama.Taj je Institut ustrojbena
jedinica Državne uprave za šumarstvo pri MP.

Zdravstveno stanje šuma procjenjuje se na temelju
satelitskih snimaka Landstat-TM. Standarna snimka
Landsat-TM obuhvaća 185 X 185 km u sedam boja s
pikselom 30 X 30 m. Snima se sa 700 km visine svakih
16 dana.

Pri obnovi sastojina svake se godine povećava udio
sadnica listača. Na taj se način postupno ostvaruje dio
strategije šumarske politike, kojom se nastoji zalihu drva
po vrstama drveća postupno približiti davno napuštenim
prirodnim odnosima. Za postizanje prirodne

strukture sastojina po vrstama drveća predviđeno je
razdoblje od oko 300 godina.

Radi stimuliranja gospodarenja na ispodprosječnim
uvjetima, te zbog izostanka uvjeta za trajno održivo gospodarenje,
država financijski podupire vlasnike malih
šumskih posjeda. Već tijekom 1996. u potpunosti je
prestalo dotiranje gospodarenja u državnim šumama.

Udio kalamitetnih (sanitarnih) sječa u sječivom eta-
tu i nadalje je ostao najznačajniji problem šumskog gospodarstva.

Provedenom namjenskom statističkom inventarizacijom
na cijelom području ČR ustanovljeno je daje divljač
uzrokovala prosječno 19 % svih evidentiranih oštećenja
stabala. Stoga je nužno kontrolirati gustoću populacija
divljači. U svezi s time započelo je smanjenje
brojnosti jelena i muflona.

Razvijeni su informatički programi za pretraživanje
i grafičko prikazivanje podataka o šumama. Time su
stečeni minimalni i nužni uvjeti provedbe šumarske
politike i donošenja taktičkih odluka na temelju podataka
o svakogodišnjem stanju šuma na razini svake lokalne
teritorijalne jedinice, i/ili na razini regije i/ili na razini

MP ČR imenovalo je radnu skupinu sastavljenu od
stručnjaka državne uprave, državnoga šumarskog poduzeća,
znanstvenika i vlasnika šuma sa zadaćom izrade
modela provedbe certifikacije šuma u ČR.

Donesen je novi zakon o šumama. Zakon predstavlja
provedbeni akt za ostvarenje strategije razvoja šuma
i šumarstva zadane u nacionalnoj šumarskoj politi

ci. Novi zakon predstavlja pravni model za ispunjenje
glavnih funkcija šuma usklađen sa zajedničkim europ

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 50     <-- 50 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE. Šumarski list br. 1-2, CXX1I (1998), 31-52
šumska imanja i za sve šume u državi (u novcu teško
procjenjive ili potpuno neprocjenjive funkcije).

U nastojanju uravnoteženja mogućnosti ukupne godišnje
biološke proizvodnje i dopuštenog iskorištenja,
u sve se više zemalja istražuju produkcija i iskorištavanje
šumskih plodina kao značajna nedrvoproizvodna
funkcija šuma. U Finskoj se ta funkcija šuma uključuje
u svenarodne inventarizacije produkcijskih vrijednosti
šuma Salo, 1995 [3]. Osnove švedske šumarske politike,
ekološke funkcije stavljaju u istu razinu s drvoproizvodnom

U Češkoj se od 1993. godine intenzivno izučavaju
nedrvoproizvodne funkcije šuma u sklopu cjelovitog

projekta socijalno-ekonomskog značaja izvandrvoproizvodneprodukcije
šuma iposjećenosti šuma. Istraživanju
se pristupilo u svrhu određivanja njihova značaja
za nacionalno gosposdarstvo i stanovništvo.

Sisak je sa suradnicima organizirao i izveo istraživanja
u sklopu spomenutog projekta izučavanja multifunkcionalnoga
značaja šuma na području ČR. Pilot
istraživanje bilo je financirano posredovanjem Grantove
agencije (agencija koja u ime države koordinira
znanstvenoistraživački rad) te svekolikom potporom
Odjela za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede i državnog
poduzeća "Sume Češke republike ".

Theoretical and practical achievements of the research
Od mnogih novih spoznaja postignutih provedenim
istraživanjima (Š i šak [5, 6]) navode se neke od najinteresantnijih:

Ispitivanjima provedenim tijekom 1994. i 1995.
godine utvrđeno je da: (1) 18 % stanovnika šumu uopće
ne posjećuje; (2) daje povremeno posjećuje (do četiri
puta godišnje) 38 % stanovnika; (3) jednom u mjesecu
21 %; (4) jednom u tjednu 17 %; (5) do tri puta u tjednu
oko 6 % stanovnika.

Sociološka istraživanja koja je proveo Institut za istraživanje
javnog mišljenja iz Praga ukazuju daje u razdoblju
tranzicije gospodarstva u ČR smanjeno slobodno
vrijeme stanovništva. Taje pojava posredno uzrokovala
smanjenje broja posjetitelja šumi prema prethodnom
razdoblju. Prema ranijim istraživanjima frekvencija posjetitelja
korespondirala je sa starosnim razredima stanovništva.
Najviša je bila kod mladih ljudi. Ispitivanjima
provedenim 1995. godine, veza između starosti ispitanika
i frekvencije posjetitelja šumi nije potvrđena.

U ČR dvije trećine stanovništva, odnosno četiri petine
obitelji, sudjeluju u sakupljanju šumskih plodova.
Najviše se sakupljaju gljive (70 % sakupljački aktivnih
obitelji), slijede plodine (borovnica i ostale) te lijekovito
bilje. Prosječno se po aktivnom kućanstvu godišnje
sakupi 13,5 kg šumskih plodova (gljive i pet grupa plodina).
U cijeloj ČR godišnje sakupi se više od 50 milijuna
kg plodova ili nešto više od 3-10´´ Kč (oko 167-10"
DEM) u novcu iskazane protuvrijednosti. Ukupna novčana
vrijednost procijenjena je na temelju evidentiranih
maloprodajnih cijena plodova u svježem stanju, tijekom
1994. i 1995. godine. Taj iznos predstavlja od 25
do 33 % prihoda užitoga i na tržištu prodanoga drva.

Sječivi je etat za navedene godine procijenjen u
rasponu 10 do 12 milijuna m´, odnosno 9 do 12 IO9 Kč
(500 do 666 milijuna DEM) u prodajnoj cijeni drva (3,8
do 4,6 m3 i/ili 3,4 do 4,2 tisuća Kč po hektaru šuma).

Navedena djelatnost za vlasnike i gospodarstvenike
šuma nema karakter prihoda. Prema postojećim pro

pisima svi koji žele doći u šumu mogu to učiniti, jednako
kao što mogu bez nadoknade i posebnih ograničenja
brati šumske plodove. Sakupljači su za sakupljanje plodina
tijekom 1995. godine na šumskim površinama
utrošili blizu 100 milijuna sati. Pritom su samo za prijevoz
do šume utrošili oko 650-10" Kč (36-106 DEM). U
vremenu sakupljanja i boravka u šumi načinili su štetu,
u sastojinama i na objektima u šumi, procijenjenu na

Svođenjem procijenjenoga čistog prihoda stanovništva
od te aktivnosti na hektar šume dobije se vrijednost
glavne nedrvoproizvodne funkcije šuma u visini
oko tisuću Kč ili 56 DEM. Nastale štete u sastojinama
te na šumskim objektima uzrokovane sakupljačima
(posjetitelja šuma) revirnici su procijenili u visini
238 Kč-ha ´ ili približno 13 DEM ha´.

Navedenu postojeću ali društveno neregistriranu
´gospodarsku djelatnost´ valjalo bi uvrstiti u godišnju
statistiku te je intenzivno pratiti - ponajviše radi sticanja
podataka i informacija u svezi s multifunkcionalnim
značajem šuma za društvo.

Za neke tipove šuma, na primjer za one s intenzivnim
svakogodišnjem urodom borovnice, uz dodavanje
rekreativnog značaja tijekom obilaska (posjećivanja)
šuma; dolazi se do zaključka da ponegdje za društvo
veće značenje imaju netržišno potvrđeni externaliti
(užitih ali neregistriranih prihoda) od internalita šuma
(užitog i na tržištu realiziranog prihoda od drva).

Istraživanjima postignute rezultate (spoznaje) bilo
bi moguće, a i potrebno uključiti pri upotpunjivanju legislative
i razvoju metoda ekonomike, posebno mikroekonomike,
šumarstva. U metode bilanciranja vrijednosti
šuma morale bi biti uključene dodatne funkcije,
koje su sastavnica multifunkcionalnih vrijednosti šuma.
Pritom je posebno zanimljivo spoznati i izučiti međudjelovanje
kod relacija "posjetitelji - posljedice na
šume", "posjetitelji - značenje rekreacije za stanovništvo",
"šume - siva ekonomika stanovništva".

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 49     <-- 49 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE... Šumarski list br. I 2.CXX1I (1998). 3 1-52
kontrolu sjemena). Sudjeluju u programima GEF-a
(Program pomoći rješavanja životnog prostora), Eureka,
ICP-Forest (Međunarodni program za vrednovanje
i monitoring utjecaja onečišćenja zraka na šume) i Eu

forgcn (Europski program šumskog drveća) te zadacima
u svezi s prihvaćenim deklaracijama iz Strasbourga
i Helsinkija.

Obrazovanje za potrebe šumarstva obavlja se na šumarskim
fakultetima (Prag i Brno), u srednjim šumarskim
školama (trenutačno postoji 6 škola), te u stručnim
školama za šumarske radnike. U 1995. diplomiralo
je 84 apsolvenata studija šumarskoga inženjerstva, školovanje
je završilo 244 šumarskih tehničara, a u srednjoj
stručnoj školi (stručni radnici šumarske proizvodnje
i mehaničari za održavanje sredstava rada) 456 polaznika.
Za sljedeće četiri godine predviđa se povećanje

godišnjeg broja diplomiranih inženjera, broj šumarskih
tehničara neće se značajno mijenjati. Procjena je da će
zbog gubitka interesa za rad u šumarstvu gotovo pet puta
pasti broj polaznika stručnih škola za šumarske radnike.
Na temelju obavljenih statističkih procjena, godišnje
će trebati 115 novih diplomiranih inženjera šumarskoga
inženjerstva, oko 236 tehničara i oko 480 šumarskih
stručnih radnika. Već nekoliko godina opada
zanimanje za izobrazbu šumarskih radnika.

Advising and training new forest owners. Public relations.
Državna uprava za šumarstvo utvrdila je da bi valjalo
podučiti oko 150 tisuća novih vlasnika šuma, jer oni
nemaju znanja i iskustva u gospodarenju šumama. U
dosta slučajeva novi vlasnici žive u udaljenim mjestima,
a njihova profesija nema ništa zajedničko sa šumarstvom.
Stručnjaci iz državnih vladinih i nekih nevladinih
organizacija te udruga, stručnim savjetima, tiskanjem
priručnika i drugim načinima djeluju na podizanju
razine stručnih znanja. U nadležnosti Instituta za
odgoj i obrazovanje Ministrastvapoljoprivrede, odjela
za šumarstvo u Benešove, pripremaju i izvode tematske
kurseve, predavanja i radne seminare. Pripremljeno je i
izvodi se oko 53 oblika osposobljavanja. Dosada je

razne oblike namjenskih kurseva prošlo 1 756 polaznika
(322 za rukovoditelje - menadžere), 1139 za stručne
specijalnosti, 277 za šumarske radnike, 18 za učenje
stranih jezika.

Za potrebe novih šumovlasnika i stručne šumarske
prakse tiskanje 2. dio Šumarskog znanstvenog rječnika
te Priručnik za vlasnike šuma. Od 1991. do
1995. snimljena i distribuirana su 24 audiovideomaterijala
različitih šumarskih sadržaja. Pored dva redovita
strukovna časopisa tiskane su studije i monografije, te
zbornik rasprava (16 članaka) nastalih u svezi s donošenjem
zakona o šumama.

A survey of the achievements in the forestry developing strategies
Rezultati šumskoga gospodarstva od 1989. do 1996.
godinu predstavljaju postupno ostvarenje državne šumarske
politike, koja je ustrojena na usuglašenim zajedničkim
načelima gospodarenja šumama u razvijenim
europskim državama. Na taj se način ostvaruju među

narodne obveze CR te se stiče dio uvjeta iz paketa zahtjeva
za njeno integriranje u Europsku uniju. Češka republika
nalazi se u grupi prvih zemalja predpristupnica
EU (uz Poljsku, Mađarsku, Cipar, Estoniju i Sloveniju napomena


U helsinškim se deklaracijama u svezi s dugoročnim
gospodarenjem europskim šumama drvoproizvodna
funkcija šuma zadržava kao uporišna funkcija - ne i
"glavna i/ili najznačajnija".

Ukupni pritisak na šume u europskim zemljama
stalno raste. U mnogim se zemljama, posebno u gospodarski
razvijenim, intenzivno istražuju načini iskazivanja
nedrvoproizvodnih funkcija šuma za pojedinačna

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Šumarski list br. I 2, CXXII (1998), 31-52
7.1.a. Godišnja pristojba (nadknada) za privremeno izdvojenu ´oduzetu´ šumu računa se prema obrascu I.
The annual reimbursement for the temporarily excepted "appropriated" forest is calatlated by the Form 1

I. OLP = PP CD f, Kč ha´
OLP - visina pristojbe prenamjene funkcije šumskih
PP - potencijalna prosječna produkcija šuma u ČR u
CD - prosječna cijena drva na utovarnom mjestu u
- faktor (ponder) ekološkog značaja šume (vidjeti
tablicu 3.)

Prosječna godišnja potencijalna produkcija šuma
(PP) u ČR nije se promijenila kroz niz godina i iznosi
6,3 m´ha1.

Prosječna cijena drva na utovarnom mjestu (CD)
određuje se kao razlika prodajne cijene i troškova pridobivanja
drva na utovarnom mjestu. Navedenu cijenu
u skladu s 49. člankom Zakona o šumama za svaku kalendarsku
godinu određuje Ministarstvo poljoprivrede.

7.1.b. Računanje pristojbe (naknade) za trajno izdvojenu (´oduzetu´) šumu
The calculation ofthe reimbursement for the permanently excepted (appropriated) forest

Visinu pristojbe za trajno ´oduzetu´ šumu (OLP) je šume (f). Trenutačni važeći ponderi (f) prikazani su u
računa se (formula II.) kao gubitak kapitalne vrijedno- tablici 3.
sti uz uporabu kamatne stope (p) od 2 % i odgovarajućeg
pondera ekolološkog značaja konkretne kategori- II. OLP = (PP- CD f)/(l+p), Kč ha ´

7.2. Provedba Zakona o šumama u dijelu ostvarenja državne novčane potpore vlasnicima šuma
The implementation of the Forest Law to one part of the state assistance to forest owners

Prateći akt provedbe Zakona o šumama [13] prihvaćenje
1996. godine. U njemu su obrazložena osnovna
pravila i kriteriji traženja financijske državne potpore
za gospodarenje šumama, počevši sa 1997. godinom i
nadalje. U tom dokumentu razrađena su pravila i krite

riji za sve vlasnike šuma, priložene su upute i primjeri
za podnošenje zahtjeva. Taj akt u mnogome pojednostavnjuje
primjenu Zakona u svrhu ostvaraja nacionalne
šumarske politike.

Istraživanja u šumarstvu u funkciji su rješavanja
problema povezanih s djelotvornom primjenom nacionalne
šumarske politike. U 1995. godini glavni programi
istraživanja bili su:

Monitoring ekoloških promjena i njihov utjecaj na
šumske ekosustave.

Optimalno korištenje i zaštita šumskih zemljišta.

Čuvanje i reprodukcija genofonda šumskoga drveća.

Sustav uzgojnih zahvata radi otklanjanja posljedica
kalamiteta izazvanih imisijama.

Mogućnosti utjecaja na procese rasta načinom gospodarenja.

Ekologizacija proizvodnih (radnih) tehnologija.

Ekonomika šumskoga gospodarstva.

Uzgoj divljači u promijenjenim ekološkim uvjetima.

Zaštita šuma.
Zadnjih su godina osnovane privatne tvrtke (agencije)
za istraživanja u šumarstvu, a i neki se privatnici pojedinci
bave istraživanjima. Prije svega, nove se tvrtke
bave istraživanjima promjena stanja šuma. "Ekotoxa"
obavlja mjerenja dušičnih oksida i svih frakcija sumpora-
njihove ispitne stanice nalaze se na 35 lokaliteta u 30

kotareva. IFER (Institut za istraživanje šumskih ekosustava)
izučava stanje šuma i štete nastale imisijama.

Šumarski fakultet Poljoprivrednog univerziteta u
Pragu i Mendeljev poljoprivredni i šumarski univerzitet
u Brnu, dopunjuju navedene istraživačke projekte
istraživanjima na području zaštite šuma, opterećenja
šuma imisijama, čuvanjem genofonda šumskog drveća
te kompleksnim vrednovanjem izvanbioprodukcijskih
funkcija šuma.

Od 1989. godine traje preustrojstvo Instituta za
šumsko i lovno gospodarstvo (VULHM u Zbraslavu
pokraj Praga). Broj zaposlenika u njemu smanjen je s
502 na 208 od kojih je 75 znanstvenika. Veći broj bivših
zaposlenika (znanstvenika i nastavnika) prešli su raditi na
ponovno otvoreni Šumarski fakultet Poljoprivrednog univerziteta
iz Praga. Taj je fakultet radio od 1919 do 1960. Ponovo
je započeo s radom 1990., a od 1995. radi u novosagrađenoj
zgradi Šumarskoga fakulteta u sastavu navedenog Univerziteta
(napomena autora). Institutu su povjerene zadaće
koje proizlaze iz međunarodne suradnje sa FAO, EEC
(Europske gospodarske komisije), COST (Europska
komisija za suradnju na području znanstvenih i tehničkih
istraživanja) i ISTA (Međunarodnog udruženja za

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 47     <-- 47 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE REPUBLIKE... Šumarski liši br. 1 -2, CXXII (1998), 3 I -52
U skladu sa Zakonom o šumama iz 1995. predviđeMinistarstvo
okoliša je krovni državni organ u čijoj
no je u sljedećih pet godina provesti podjelu šuma preje
nadležnosti gospodarenje ukupnim državnim prostoma
funkcionalnim kategorijama: Gospodarske šume, rom. U nadležnosti toga ministarstva su: gospodarenje
zaštitne šume (tri podkategorije), šume posebnih navodama,
očuvanje čistoće zraka, zaštita prirode i krajomjena
(deset podkategorija). lika, zaštita i očuvanje poljoprivrednog zemljišta, koor

diniranje razvoja državne geodetske službe, zaštita

Iz drugog dijela Zakona navode se razgraničenje

neobnovljivih bogatstava (resursa), ekološki nadzor is

nadležnosti između organa državne uprave nadležnih i

korištavanja šuma, gospodarenje otpadom, prosudbe o

odgovornih za gospodarenje cijelim prostorom CR.

čimbenicima štetnog utjecaja na okoliš s naglaskom na

Ministarstvo poljoprivrede je središnji organ drčimbenike
s transdržavnim utjecajem. Nadalje to je mižavne
uprave za poljoprivredu (izuzeće iz nadležnosti nistarstvo središnji organ državne uprave za lovstvo, rije
očuvanje fonda poljoprivrednih zemljišta), za prebarstvo
i gospodarenje šumama u nacionalnim parkovihrambenu
industriju, za šume, za lovstvo i ribarstvo s ma. Istodobno Ministarstvo okoliša nositelj je aktivizuzećem
zemljišta nacionalnih parkova. nosti osmišljavanja nacionalne ekologijske politike.

7.1. Naknade za šume privremeno ili trajno izuzete iz redovitog gospodarenja
The reimbursements for the forests that have been temporarily or
permanently excepted from regular management

U prilogu Zakona o šumama nalaze se modeli račutrajne
prenamjene funkcije šume. Nadoknade se uplananja
državnih pristojbi (naknada) zbog privremene ili ćuju u namjenski fond pri Ministarstvu okoliša!

Tablica 3. Visina faktora ekološkog značaja šume (f)
Table 3. The factor of the ecological significance of the forest (f)

Funkcionalna kategorija šumas f
A Gospodarske šume 1,4
Zaštitne šume
a Sume na izrazito nepovoljnim staništima 3,0
B b Pojas planinskih šuma ispod gornje granice šumske vegetacije izdvojen u svrhu
zaštite niže položenih šuma 5,0
c Sume u pojasu klekovine (visinske granice šuma) 5,0
Sume posebnih namjena
a Vodozaštitne šume na područjima I. stupnja akumulacija pitke vode 5,0
b Sume uz nalazišta i crpilišta mineralnih voda
Šume nacionalnih parkova - 1. zona
c Sume nacionalnih parkova - 2. zona 4,0
Sume nacionalnih parkova - 3. zona 3,0
Sume na posebno zaštićenim područjima
Šume u sustavu ekološke stabilnosti regije
Šume termalnih lječilišta
Šume uz gradove s naglašenom zdravstvenom i rekreacijskom ulogom
Sume istraživačkih institucija i institucija obrazovanja za šumarstvo
Šume namijenjene čuvanju biološke raznolikosti (genofond)
Šume namijenjene zatvorenom uzgoju divljači i šume
u kojima postoje samostalne fazanerije
Sume izvan predviđenih kategorija
Šuma u pojasu zaštite vodnih resursa (rijeke, jezera, akumulacije i dr.)
I. stupnja - (unutar vodopodručja) 4,0
D a II. stupnja - (pojas uz vodopodručja) 2,0
III. stupnja 2,0
b Sume u zaštićenom području prirodnih akumulacija vode 2,0

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Šumarski list br. 1 2. CXX11 (1WX), 3 1-52
Forest status and division as to regions and districts
U tom se dijelu Izvještaja [ 17] nalaze sažete informacije
raščlanjene po kotarevima (76 kotareva), regijama
(7 regija) i ukupno za cijelu državu. Informacije sadrže
podatke o šumovitosti, podjeli šuma u gospodarske
kategorije, udjele listača i četinjača na ukupnoj površini
šuma, obrastu, zalihi drva po hektaru, volumenu sječivog
etata, prosječnom obrastu i još mnogi drugi podaci.

Tijekom preustrojstva šumarstva u ČR i restitucije
vlasničke strukture šuma bilo je nužno preustrojiti bivša
šumskogospodarska područja (ŠGP). Novi Zakon o
šumama [10] propisuje ustrojstvo državne uprave po
kotarevima (lokalna državna uprava). Iz ranijega razdoblja
(socijalističke privrede) bili su sačuvani svi elementi
godišnjih šumsko-gospodarskih planova izrađenih
u SGP-ima. S obzirom da se podjela na kotareve i
raniji ŠGP-ovi geopolitički ne podudaraju, izvedba nove
teritorijalne podjele šuma inicirala je izradu baze po

dataka šuma i šumskih zemljišta. Nužda je nametnula
potrebu za izradom (razvojem) informatičkih programa
za pretraživanje i grafičko prikazivanje podataka o šumama.
Na taj način nastala je baza podataka pogodna
za provedbu mnogih analiza - od razine kotara (osnovna
prostorno-geografska i upravna jedinica) do razine
države. Time su stečeni minimalni i nužni uvjeti provedbe
šumarske politike i donošenja odluka na temelju
podataka o svakogodišnjem stanju šuma u svakoj lokalnoj
teritorijalnoj jedinici, i/ili na razini regije i/ili razini

Izvještaju [17] priloženo je 8 funkcionalnih karata s
podjelom po kotarevima (šumovitost, zastupljenost
zaštitnih šuma, drvne zalihe, tekućeg godišnjeg prirasta,
zdravstvenog stanja šuma 1984 -1985., zdravstvenog
stanja šuma 1990., promjene zdravstvenog stanja
1991-1995., ugroženost crnogoričnih šuma).

6. AKTIVNOSTI U SVEZI S CERTIFIKACIJOM - The activities concerning the certifteation
li sklopu prihvaćene europske konvencije o gospodarenju
šumama predviđena je provedba certifikacije u
šumskom gospodarstvu. Na temelju obavljenih tuzemnih
i međunarodnih rasprava certifikaciju je moguće
raščlaniti na certifikaciju koja proizlazi iz helsinških
deklaracija i obuhvaća šume s trajno održivim gospodarenjem,
te na označavanje drva i ostalih proizvoda iz
tih šuma. Postupkom certifikacijatreba potvrditi da:

se šumom gospodari po načelima trajno održivog

da drvo plasirano na tržište potječe iz šume s priznatim
kriterijama definiranih Helsinškim deklaracijama.
Ministarstvo poljoprivrede ČR imenovalo je radnu
skupinu sastavljenu od stručnjaka državne uprave, državnog
šumarskog poduzeća, znanstvenika i vlasnika
šuma sa zadaćom izrade modela provedbe certifikacije
šuma u ČR.

7. PROMJENA LEGISLATIVE U ŠUMARSTVU - The legislative ehanges in the forestrv
Donesen je novi zakon o šumama [10] zasnovan
na načelima prirodi bliskog gospodarenja - Zakon je
usvojio i donio Parlament 3. listopada 1995. godine. On
predstavlja temeljni propis pravne regulative gospodarenja
šumama. Zakon uključuje osnovna vlasnička prava,
strateški interes države o ispunjavanju izvan bioproizvodnih
funkcija šuma te održanje šuma za buduće
generacije. Zajedničko temeljno načelo dosadašnjih zakona
o šumama na području ČR bila je potrajnost svih
koristi od šuma.

Od 1348. godine, kadaje izdan prvi zakonik o šumama,
do 1995. ukupno je bilo izrađeno i prihvaćeno još
sedam zakona(1852, 1918, 1928, 1960, 1977, 1977 i
1995. godine). Novi zakon predstavlja pravni model za
ispunjenje glavnih funkcija šuma usklađen sa zajedničkim
europskim modelom prirodi bliskog gospodarenja,
održive trajnosti i biodiverziteta šuma.

Zakon predstavlja provedbeni akt za otvarenje strategije
razvoja šuma i šumarstva zadane u nacionalnoj
šumarskoj politici. U preambuli zakona naznačena je

sljedeća zadaća: ..Stvoritipretpostavke za očuvanje šuma,
za trajnu skrb o šumama i njihovoj obnovi kao općedruštvenog
bogatstva, za njihovu nezamjenljivu ulogu
u životnom okolišu, za punjenje svih funkcija šuma
te za potporu trajno održivog gospodarenja šumama...

Zakon se sastoji od šest formalno pravnih dijelova.
Najveći sadržajni obujam ima prvi dio koji predstavlja
tekst novoga zakona o šumama (59 članaka). Ostalih
pet dijelova reguliraju završne i prijelazne odredbe od
značaja za primjenu zakona.

Tekst zakona podijeljen je u devet funkcionalnih
cjelina (glave 1. do 9.): (1) definicije temeljnih pojmova
u svezi sa šumama i šumarstvom, (2) mjere očuvanje
šuma, (3) opće (od stanovništva) uživanje šuma, (4)
pretpostavke trajno održivog gospodarenja šumama,

(5) gospodarenje šumama, (6) licence za izvršitelje na
svim funkcionalnim, ustrojbenim te upravnim razinama
u šumarstvu, (7) državna potpora gospodarenja šumama,
(8) državna uprava šuma, (9) sankcije za prekršitelje.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 45     <-- 45 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE REPUBLIKE.. Šumarski list br. I 2, CXXII( 1998), 31-52
Forestry continues to be a conditionally profitable
economic activity

Za 1995. i 1996. godinu ekonomski su pokazatelji
uspješnosti gospodarenja izrađeni na osnovi statističkih
uzoraka svih vlasnika šuma prema metodici izrađenoj
u Institutu za šumarsko i lovno gospodarstvo
(VULHM - Zbraslav pokraj Praga).

U privatnim i općinskim šumama profit je bio znatno
niži nego u državnim šumama. Radi stimuliranja
gospodarenja na ispodprosječnim uvjetima (siromašna
staništa i područja intenzivnoga utjecaja imisija) te

zbog izostanka uvjeta za trajno održivo gospodarenje,
država financijski podupire vlasnike malih šumskih posjeda.
U tablici 2. prikazani su trogodišnji nizovi dobiti
i dotacija po vlasničkim kategorijama i zajedno. Usporedbom
visine dobiti i dotacija lako je uočiti u praksi
primijenjenu državnu šumarsku politiku. Privatne i općinske
šume država podupire, dok je već za 1996. u potpunosti
prestalo dotiranje gospodarenja u državnim

Tablica 2. Pregled dotacija i dobiti za tri godine po kategorijama šuma

Table 2. A review ofthe assistance

Državne šume

Godina Od toga
Dobit dotacije
1994 20,00 8,50
1995 17,66 5,30
1996 4,50 0,00

and profit during three years perforest categories
Općins <.e šume Privatne šume Ukupno šumarstvo
Od toga Od toga Od toga
Dobit dotacije Dobit dotacije Dobit dotacije
9,28 13,17 9,28 17,06 16,72 9,78
8,92 18,57 35,44 26,34 17,60 10,43
13,03 24,47 23,66 27,39 5,26 7,94

Za preračunavanje Kč u DEM primijenjen je sljedeći odnos valuta Kč:DEM: (1994 =18; 1995 = 16,59, 1996= 17,12

Izostankom selektivne državne financijske potpore
ostvarenje državne šumarske politike izostalo bi u svim
privatnim i općinskim šumama!

Cijene drva osciliraju - Za tehničku oblovinu četinjača
prodajne cijene u 1995. godini bile su za oko 140
% više nego u 1990. godini. Porast cijena zabilježen je i
za industrijsko drvo. Cijene drva na domaćem tržištu
približavaju se europskoj razini cijena. Sortimenti četinjača
klasirani su u VI kvalitetnih klasa. Raspon cijena
od 1. klase (148 USD-nr´) do VI. klase (5,71 USD-nU)
bio je 26 :1. Za sortimente listača raspon se kretao u
omjeru 35:1 (319 USD : 9 USD po m3). Ekonomsko stanje
u šumarstvu tijekom 1996. godine se pogoršalo:
došlo je do stagnacije obujma sječivog etata, pale su
prodajne cijene drva uz istodobni porast rashoda gospodarenja
po hektaru šuma.

Udio kalamitetnih (sanitarnih) sječa u sječivom
etatu i nadalje je ostao najznačajniji problem šumskoga
gospodarstva - udio stabala oštećenih u kalamitetima
1995. godine inosio je 63 % (33,5 % vjetrolomi
i 30 % od štetnih insekata). Prema 1994. udio oštećenih
stabala (u obujmu) smanjen je za 12,4 %. Udio
kalamitetnih sječa u ukupnom godišnjem sječivom etatu
i dalje pada.

Kalamitetni napad uzrokovan gradacijom Lymantria
monaeha savladan je. Troškove zaštite podmirila
je država - tijekom 1995. godine kemijskim
sredstvima avionima je tretirano 19 771 hektara šuma.
U većini ugrožnih područja uspjelo se napad zaustaviti.
Pravodobnim tretiranjem spriječeni su golobrst i značajnija
oštećenja. Neovisno o vlasništvu šuma država je
financirala zaštitu s 812-10´ USD.

Kao posljedica sušnih godina zabilježen je napad
podkornjaka, posebno na području Moravske regije
- Evidentirano je više 1,9 10" m3 drva napadnutog
smrekovim potkornjacima (Ips tvpographus i Pityogenes
chalcographus). Značajnim štetnikom postaje
Ips duplicatus koji je zabilježen na oko 100 tisuća m3
drva. U starijim sastojinama i nadalje ugiba ariš, žute
iglice smreke, propadaju sastojine hrasta (propadanje je
vjerojatno uzrokovano traheomikozama), suši se bukva,
a počeo je drugi val propadanja brijesta.

Provedenom namjenskom statističkom inventarizacijom
na cijelom području CR ustanovljeno je
daje divljač uzrokovala prosječno 19,2 % svih evidentiranih
oštećenja stabala. Stoga je nužno kontrolirati
gustoću populacija divljači. U svezi s time u
započelo je smanjenje brojnosti jelena i muflona.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 44     <-- 44 -->        PDF

V. Vomlra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CHSKK REPUBLIKE.. Šumarski listbr. I 2, CXXII (1998). 31-52
Tijekom 1995. godine osnovano je udruženje rasadničara
koje broji 57 poslovnih subjekata i obuhvaća
939,2 ha rasadnika (55,1 % ukupnih rasadničkih površina).
Rasadnici u CR zauzimaju proizvodnu površinu
od 1 705 ha.

Površina šuma stalno se povećava ~ Od 1790. godine
šumovitost je s 25 % povećana u 1990. godini na
33,3 % ukupne državne površine (prosječno 0,415 promila
kopnene površine ili približno 3 280 ha godišnje).
Ona se nadalje održava na toj razini. Svake se godine
događaju male promjene ili radi prenamjene dijela
šumskih zemljišta u neku drugu svrhu ili se pak pošiimljavaju
zemljišta koja su imala drugu namjenu. Od
1920. godine površina šuma povećana je do 1995. godine
za 261 000 ha ili prosječno godišnje za 3 480 ha
(prosječno povećanje u minulih 75 godina približno je
jednako 200 godišnjem prosjeku -(napomena autora
članka). Od ukupne površine šumskih zemljišta visoke


jednodobne šume čine 98,8 %, niske šume 0,2 %, prebornih
šuma nema.

Produžuje se ophodnja, smanjuje se vrijeme pošumljavanja
nakon obavljenih čistih sječa (najviše dvije godine
po obavljenoj goloj sječi), raste obrast. Postupno
se povećava prosječna starost sastojina - u 1996. ona je
bila 63 godine. Nepovoljna pojava te mjere je pad kvalitete
drva u najstarijim sastojinama. Od 1920. kada je
prosječna ophodnja bila 93 godine, do 1996. godine povećana
je na prosječnu ophodnju od 115 godina.

Sve šume klasificirane su prema tipološkim kriterijima.
Ukupna površina šuma po kriteriju dominirajućeg
tipa šume na većem području razvrstana je u 41 šumskogospodarsko

Zastupljenost šumskih površina prema 20 godišnjim
dobnim razredima (I-VII) u 1995. godine prikazana
je na slici 2.



Slika 2. Raspored površine šuma po 20-godišnjim dobnim razredima
Figure 2 . The distribution of the forest area as to the 20 year-age classes

Da bi se zbog neujednačene dobne strukture izbjegao
nagli pad sječivog etata iza 2040. godine, mora se
odmah početi smanjivati te dinamički i prostorno usklađivati
godišnji sječivi etat.

Drvna je zaliha od 307-10" m3 bruto drva u 1930.
godini povećana na 595-10" m3 bruto drva u 1995 i/ili
oko 600-10" na kraju 1996. godine. Prosječno godišnje
povećanje za 70-godišnje razdoblje iznosi oko
4,431-IO6 m3.

Pomoću državnih dotacija (iz državnog proračuna)
povećano je pušumljavanje poljoprivrednog zemljišta -

Svake godine raste interes vlasnika za pošumljavanj cm
manjeproduktivnih poljoprivrednih zemljišta. Ta pošumljavanja
dio su državnog projekta i djelotvoran su način
dugoročnih ekoloških prinosa i korištenja od poljoprivrede
napuštenih zemljišta. Tijekom 1995. godine
država je dotirala pošumljavanja poljoprivrednog zemljišta
s 926 tisuća USD.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 43     <-- 43 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE. Šumarski list br. I 2. CXXII (1998), 3 1-52
U tablici 1. nalaze se podaci od interesa šumarstva i
šumarskih stručnjaka za tranzicijska postignuća dviju
zemalja koje su u mnogim povijesnim i šumarskim tijekovima
imale mnoge slične i/ili dodirne točke. Radi
različitih načina praćenja podataka o šumarstvu uz pokazatelje
su navedena objašnjenja o izvorima i sadržaju
podataka. U legendi koja je sastavni dio tablice 1. čitatelje
upozoravamo na sadržajne razlike podataka. U budućim
vremenima kada će obje zemlje biti članice EU
i obitelji zemalja Europe uspoređivanje će biti cjelovitije
i objektivnije, jer će se u svim zemljama primjenjivati
dio normiranih zajedničkih praćenja i izvještavanja.
Stoga se nastojalo odabrati samo one pokazatelje
kojih su usporedbe od koristi za ocjenjivanje i/ili raz

mišljanje o uzročno posljedičnim vezama. Čitateljima
se prepušta osobno prosuđivanje.

Pri ocjeni položaja šumskoga gospodarstva u nacionalnim
gospodarstvima u obje zemlje prikazan je
prihod ostvaren od drvoproizvodne funkcije šuma. On
ne sadrži zasad nemjerljivu i još uvijek neprocijenjivanu
vrijednost izvandrvoproizvodnih funkcija šuma.
O tom složenom problemu bit će raspravljano u dijelu
C ovoga rada.

Podsjećamo čitatelje da pri usporedbi razina plaća
zaposlenika u dvije države prihvate činjenicu da su maloprodajne
cijene u CR, u vremenu usporedbi (ljeto
1997), bile niže za oko 40 % od cijena u RH.

A summarized review of the major achievements in the administration
of the accepted forestrv policv

Proces restitucije vlasništva - Do kraja 1995. godine
riješeno je 132 tisuće slučajeva ili 83,2 % svih podnesenih
zahtjeva za restituciju vlasništva šuma. Tijekom
1996. godine riješeno je još 3,1 % zahtjeva ili ukupno
86,3 %. Šume su vraćene 120 tisućama bivših vlasnika,
čiji je prosječni posjed šuma oko 3 ha. Za riješiti su ostali
pravno složeni slučajevi koji će se okončati sudskim
presudama (13,7 %).

Vlada ČR je 15. ožujka 1995. donijela odluku prevođenja
ranije oduzetih (1959. godine nacionaliziranih)
šumskih imanja bivših općinskih šumarskih društava
ponovo u vlasništvo općina (društava). Na taj su
način obeštećeni članovi imovnih općina koji su ranije
svoje šume udružili u imovinu šumarskih (zadruga)
društava. U tim posjedima glavninu čine šumski posjedi
do 10 ha površine (62,2 %).

Zdravstveno stanje šuma u zadnjem desetljeću po
prvi puta se poboljšalo - Objektivnim metodama procjene
zdravstvenoga stanja šuma temeljenih na satelitskim
snimkama Landstat-TM, potvrđeno je zdravstveno
stanje u šumama. Standarna snimka Landsat-TM
obuhvaća 185 X 185 km u sedam boja i pikselom 30 X
30 m. Snima se sa 700 km visine svakih 16 dana. Interpretacija
snimaka, zasada, ne omogućuje raščlambu
oštećenja prema uzročnicima.

Utjecaj civilizacijskih čimbenika i abnormalno suhe
godine, u razdoblju od 1984. do 1994. izrazito su nepovoljno
utjecali na zdravstveno stanje šuma. Do poboljšanja
je došlo 1995. zbog povećanih oborina i smanjenih
štetnih imisija. Te je godine smanjeno prosječno
oštećenje šuma, prema prethodnoj, za 0,34 stupnja petstupanjske
skale (od 1,27 na 0,93). Tijekom zime

1995/1996. sinergičkim djelovanjem štenih plinova
(S02) i klimatskih nepogoda oštećeno je oko 20T03 ha
sastojina na području Krušnvch horach od kojih je trajno
uništeno 2 590 ha.

Ministarstvo poljoprivrede razvilo je informatički
sustav koji omogućuje operativne i interaktivne usporedbe
stanje u šumama, s 1984. kao početnom godinom.
Pretpostavka uporabe toga sustava bio je razvoj i
primjena GlS-a na području cijele CR.

Povećava se udio listača pri pošumljavanju - Udio
listačau sastojinama od 1950. godine (12,5 %) povećan
je u 1995. godini na 21,8 %. Pri umjetnoj obnovi sastojina
tijekom 1995. godine povećanje udio sadnica listača
od 23,9 % na 27,4 %. Na taj se način postupno ostvaruje
dio strategije šumarske politike kojom se nastoji
zalihu drva po vrstama drveća postupno približavati
prirodnim odnosima. Za postizanje prirodne strukture
sastojina po vrstama drveća predviđeno je razdoblje
od oko 300 godina.

Ukupni godišnji prirast drva u šumama i nadalje je
veći od užitoga etata - u 1995. godini taje razlika iznosila
31,9 %. Ona je i u 1996. zadržana na istoj razini.
Približno jednak odnos održava se od 1970. godine.

Značajno je povećan obujam uzgojnih zahvata (radova),
prije svega u svrhu poboljšanja kvalitete i stabilnosti
sastojina - usprkos velikog udjela sanitarnih sječa,
obavljeno je više uzgojnih radova od prosjeka minuloga
dugogodišnjeg razdoblja. U tim su radovima dominirali
čišćenje i prorede. Radovi su 1995. izvedeni na 156T01
ha, tijekom 1996. povećanje površine s obavljenim radovima
prema prethodnoj godini bilo je 33,2 %.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 42     <-- 42 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ChSKK Kl-.I´UBLIKIL. Šumarski list br. 1-2, CXXH (1998), 31-52


A review ofthe macro-economic Information interesting
to the forestry of CZR and Croatia

Velika prepreka usporedbi je nenormiranost priku- zemlji. Posebno naglašene prepreke nastaju pri uspopljanja
izvornih podataka i njihovoga prikaza u obliku redbi iste djelatnosti između različitih zemalja,
informacija između gospodarskih djelatnosti u istoj

Tablica 1. Usporedni gospodarski pokazatelji za ČR i RH

Table 1. Parallel economic indices of CZR and Croatia

Opći pokazatelji Češka republika Republika Hrvatska
Površina, km2 78 864 56 538
Broj stanovnika, 10" 10,302 4,784
Površina šumskog zemljišta, ha 2 637 361 2 458 053
Gospodarski pokazatelji 1994 1995 1996 1994 1995 1996
1 GDP, 10" USD 36 000 47 200 52 100 16915 18081 18 800
2 Izvoz, 10" USD 14 253 17 094 21 700 6 553 7 005 4512
3 Uvoz, 10" USD 14971 20 887 27 680 6 787 9 070 7 788
4 GDP, USD/stanovniku 3 494 4581 5 057 3 535 3 779 3 929
5 Godišnje investicije u državi, 10" USD 10 264 14 274 16 622


Invisticijc u šumatstvu, 10" USD 44,65 63,16 55,56 23,53 16,48 7,94
T Godišnji prihod šumarstva, 10" USD 267,36 330,83 314,10 150,41 153,54 155,19
8 Godišnji prihod šumarstva, % u GDP-u 0,74 0,70 0,60 0,89 0,85 0,83

Godišnji prihod šumarstva, USD/ha 101,37 125,44 119,10 75,52 77,10 77,93
10 Broj zaposlenih u civilnom sektoru, 101 4 869 5014 5 054 1 211 1 187 1 157
li4 Broj zaposlenih u šumarstvu, IO3 45,40 44,60 41,50 10,2 10 10,1
\T Drvna zaliha u šumama, 10" m3 595,00 600,00 324,26
13" Državne dotacije šumarstvu, 10" USD 15,24 16,28 21,77 14,17 16,42 22,26
147 Godišnja dobit u šumarstvu, USD/ha 10,45 10,98 3,29
15* Godišnja dobit bez dotacija, USD/ha 4,34 4,47 -1,68
16 Prosječna neto plaća u državi, USD 239 317 353 210 3 16 366
17s Prosječna neto plaća u šumarstvu, USD 220 269 283 225 337 391
18 Bruto obujam sjećivog etata, 103 m3 11 907 12 600 12 600 3 355 3 101 3 493
19" Promjena prodajnih cijena drva, % 100 112 107 100 108 98
20 Kurs Kč/USD i/ili kn/USD 28,80 26,60 27,38 5,75 5,53 5,54

Legenda eksponenata za gospodarske pokazatelje u tablici I:
1 - Za Rl I investicije su ograničene na "Hrvatske šume" p.o. Zagreb
2 - Prihod za RC odnosi se na glavnu djelatnost i drvoproizvodnu funkciju i sve šume, prihod u RH predstavlja prihod od prodanog drva u
šumama s kojima gospodare "Hrvatske šume" p.o. Zagreb
3 - Za RH ostvaren prihod od prodanog drva u "Hrvatske šume" p.o. Zagreb za površinu šumskih zemljišta s kojom poduzeće gospodari
4 - Podaci za Rl I odnose se na zaposlenike "Hrvatske šume" p.o. Zagreb
5 - U obje zemlje podaci se odnose na ukupnu drvnu zalihu u svim šumama, za prazna polja nije bilo odgovarajućih podataka u uporabljenim
6 - Za RČ podaci uključuju sredstava potpore za drvoproizvodnu funkciju i druge funkcije šuma, a za RH prikazana su sredstva OKFS-a u
skladu s 70. čl.ZOŠ-a
7- ZaRČ iskazana dobit odnosi se na sve šume neovisno da li je dobit ostvarena zbog pružene državne financijske potpore, za RH ne postoje
odgovarajući podaci
8 - Podaci za RC odnose se na sve zaposlenike u šumarstvu neovisno o vlasništvu nad šumama, podaci za RH obuhvaćaju samo zaposlenike
"I Irvatskih šuma" p.o. Zagreb
9 - Za baznu 1994. godinu uzete su prosječne prodajne cijene s relativnim iznosom 100 %, a u preostale dvije godine iskazani su trendovi
promjena (vrijedi za obje zemlje)

Pri sastavljanju podataka u tablici uporabljeni su izvori navedeni u literaturi pod brojevima [4, 17, 18 i 20. do 25J


ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 41     <-- 41 -->        PDF


tizaciju tih šuma mora poštivati kriterij da državi ne ostanu
samo one šume za koje se mora gospodarenje financirati
iz državnoga proračuna.

Razrađeni su oblici i kriteriji sudjelovanja države u
financijskoj skrbi za gospodarenje šumama (neposredno
i posredno pomaganje - "kome - kada - koliko - ka

Šumarski listbr. 1 2.C´XX1I (1998). 3 I -52

ko". Za 1994. godinu bilo je u državnom proračunu
odobreno 4710" DEM pomoći, a potraživani optimalni
iznos trebao je biti oko 80-10´´ DEM. Očekuje se da će s
razvojem privrede, uskoro državi biti moguće u potpunosti
i redovito ispunjavati objektivne novčane zahtjeve
pluralističkih šumovlasnika.

The results of the analyses that preceded the making of the
National forestry policv
Objavljena tiskovina o temeljnim načelima državne
šumarske politike [9] sadrži priloge rezultata provedenih
analiza s ciljem djelotvornog i potpunog informiranja
nešumarskih stručnjaka i javnosti.

Grafički prilozi: (1) Promjene vlasničkih odnosa
nad šumama u razdoblju od 1930. do 1995. godine, (2)
Usporedna analiza veličine privatnih šumskih posjeda
u ČR i Austriji 1937. godine, (3) Pregled udjela vlasništva
nad šumama 1989. godine za 13 europskih država
s razvijenim gospodarstvom i tržišnom privredom, (4)
Pregled šumovitosti i gospodarskih šuma za 13 europskih
razvijenih zemalja 1989. godine, (5) Frekvencija
pojave i raspon vjetrokalamiteta s bruto obujmom oštećenog
drva iznad IO6 m3 godišnje - za razdoblje od
1740. do 1990. godine, (6) Prirodni i sadašnji sastav šuma
prema najzastupljenijim vrstama drveća te dugogodišnji
cilj promjene postojećeg stanja, (7) Promjena
udjela oštećenih šuma imisijama u razdoblju od 1970.
do 1992. godine, (8) Funkcionalna kategorizacija šuma
i njihove površine prema strateškim ciljevima dugogo

dišnjeg gospodarenja šumama na području ČR, (9)
Razvoj i promjene dobnih razreda šuma od 1850. do
1989. godine, (10) Planirani i ostvareni sječivi etat od
1961. do 1994. godine, (11) Prikaz sječivog etata u
1989. godini (m3ha´, u postotku drvne zalihe i m´ po
stanovniku) za ČR i 13 gospodarski razvijenih europskih
zemalja, (12) Pregled prihoda i rashoda po 10-godišnjim
dobnim razredima šuma, (13) Prosječne količine
iskorištenoga drva i prosječne cijene drva prema desetgodišnjim
dobnim razredima šuma, (14) Relativne
cijene drva na europskom tržištu prema cijeni jednog
kubika smrekovih pilanskih trupaca, (15) Prikaz državne
potpore šumarstvu Njemačke.

Funkcionalne karte: (1) Oštećenost šuma ČR imisijama,
(2) Pregled zastupljenosti šuma s posebnim namjenama
u šumskogospodarskim područjima, (3) Zastupljenost
zaštitnih šuma u šumskogospodarskim područjima,
(4) Pregled šumskogospodarskih područja
ovisno o intenzitetu sječivog etata m-ha ´.

The Developing of the Forestry Strategy

The way of public Information on the fbrestrv

Ministarstvo poljoprivrede ČR u svrhu informiranja
javnosti od 1994. pa nadalje svake godine sastavlja

Izvještaj o stanju i poslovanju šumskoga gospodarstva
Češke republike. Sastavljanje izvještaja financira
država, a na tom poslu surađuju sve nadležne institucije
i pojedinci. Posao je povjeren Institutu za uređivanje i
upravljanje šumama sa sjedištem u Brandvsu nad Labem.
Taj je Institut ustrojbena jedinica Državne uprave
za šumarstvo pri Ministarstvo poljoprivrede.

Svakogodišnji izvještaji sadrže: (1) Popis autora,
uvod, sažetak; (2) Okvirne makroekonomske uvjete u
ČR s položajem šumskoga gospodarstva u nacionalnom
gospodarstvu; (3) Šumsko gospodarstvo s raščla

njenjem u sedam podpodručja; (4) Stanje šuma i regionalnu
podjela prema kotarevima, (5) Kartografske priloge;
(7) Sažeti prikaz gospodarenja šumama.

Izvještaji se tiskaju u 3000 primjeraka, sažeci pojedinih
cjelina prevode se na engleski jezik, i distribuiraju
se na adrese institucija, državne uprave i nevladinih
udruga zainteresiranih za gospodarenje šumama i okolišem
u ČR. Godišnji izvještaji također se šalju odgovarajućim
europskim i svjetskim institucijama i udrugama
za šume i šumarstvo.

Pri pisanju članka korišteni su Izvještaji za
1995. poslovnu godinu [ 17] te posebno izdanje Sažetka
izvještaja za 1996. godinu [18].

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 40     <-- 40 -->        PDF

V. V´oralra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CHSKIi REPUBLIKE.. Šumarski list br. I -2, CXX1I (1998), 31-52
2.4. Državno-politička stajališta u svezi s privatizacijom šuma
The state policy toward forest privatization

Stajalište je vlade i državne politike da se u privatiPod
uvjetom da se dio šuma naknadno privatizira zaciju
državnih šuma ne srlja bez ozbiljne i cjelovite rašpredviđa
člambe i prosudbe svih čimbenika te simuliranja mogu
namjenska privatizacija - privatizacija malih šumćih
rezultata privatizacije. Kao najznačajniji razlog proskih
cjelina radi zamjene zemljišta u svrhu zaokrutiv
privatizacije državnih šuma navodi se realni rast zaživanja
privatnih i/ili državnih poljoprivredno-šumhtjeva
za financijskom državnom potporom potencijalskih
imanja, nadoknada u postupcima restitucije i si.
nih novih vlasnika šuma. Povećani zahtjevi za potporom Za tu je namjenu izdvojeno je oko 100 10´ ha šummogli
bi biti uzrokovani ekonomskim gubicima prihoda skoga zemljišta.
(ili negativnim fincijskim rezultatima), zbog zadanih privatizacija poduzeća (poduzetnička) u veće i gosograničenja
države u svezi s realizacijom drvoproizvo-podarski teritorijalno zaokružene šumske cjeline.
dne funkcije šuma. Očekuje se državna (opće društvena) Zbog realnih teškoća racionalnog gospodarenja
favorizacija zadovoljavanja nedrvoproizvodnih funkcija na mnogim malim posjedima ne bi trebalo dopustiti

šuma te ostvarenje strategije prevođenja sadašnjih daljnje usitnjavanje šumskih posjeda. Očekivani realšuma
u šume bliske prirodnim. Ti zahtjevi svakako nani
rast zahtjeva šumovlasnika za novčanom pomoćidilaze interese vlasnika šuma (gubitakprihoda, odnosno nepotrebno bi opterećivao državni proračun.
investicije od interesa održivog razvoja društva -napo

Ne predviđa se najam i/ili zakup i/ili koncesija dr

mena autora). Od vlasnika šuma nerealno je očekivati da

žavnih šuma. Također se, prije uključenja CR u Eu

iz vlastitih izvora podmiruju troškove ostvarenja stra

ropsku uniju, ne predviđa privatizacija šuma u korist

teških općedruštvenih interesa za šume.

građana ili pravnih subjekata iz drugih zemalja.

3. STANJE DRŽAVNE UPRAVE ŠUMA - The state forest management
U tom se poglavlju raspravlja o sadašnjem stanju alne privatizacije državnih šuma. Obrazložena je potreDržavne
šumske uprave (DŠU), o podjeli nadležnosti ba za izradom i usvajanjem novog zakona o šumama i
između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva židr.
Vlada CR naložila je Ministarstvu poljoprivrede
votnog okoliša; o novim zadaćama DŠU, poslije prouspostavu
djelotvorne Državne uprave šuma.
vedbe odobrene transformacije i restitucije te eventu

The implementation of the basic state concern for the forests
U svrhu trajnoga opstanka šuma, neovisno o vlasni(
tržišna poduzetnička logika ponašanja -napomena
štvu, u sljedećih pedeset godina treba povećati udio lis-autora). U svezi s time zagovara se opreznost i postuptača
za 9 %. Vlada predviđa da će u mnogim situacijanost
privatizacije državnih šuma.
ma država morati novčano pomoći, kako bi se opće

U svrhu poticanja šumovlasnika za gospodarenje

društveni ciljevi razvoja ispunili i na imanjima koja iz

šumama, a radi zadovoljavanja društvenih netržišnih

vlastitog prihoda neće imati dovoljno sredstava. Njima

interesa za šume, predlažu se dvije grupe mjera:

će se novčano pomagati na teret državnog proračuna.

motivacijska - financijski poduprta zabrana određeDruštveni
interes je osiguranje trajne opstojnosti

nih zahvata, dotacije, nadoknada prihoda, tehnička i

zdravih šuma, jer je to nužni uvjet ispunjenja ostalih

materijalna pomoć (projekti, stručni savjeti, sjeme,

funkcija šuma. Glede sadašnjeg stanja bit će nužni: dr

sadnice i dr.),

žavna financijska potpora, djelotvorna legislativa i jav

legislativna - izrada usklađenih i konsenzusom svih
nost djelovanja.

partnera prihvaćenih zakona o šumama, vodama i

Raspravljene su mjere kojima se za različite vlasni

zaštiti prirode.

ke šuma mora pomiriti vlasnički interes i interes druPrema
sadašnjem stanju šuma preostalih u vlasni

štva pri gospodarenju šumama. Posebno je naglašena
mogućnost pojave i rasta zahtjeva za financijskom poštvu
države ujednačeni su prihodi i rashodi. Stoga ne
moći privatnih šumovlasnika, zbog obavljanja uzgojpostoji
potreba za dodatnim financiranjem iz državnonih
radova. Iz vlasničkoga prava proizlazi pravo šumoga
proračuna. Njihova nekritička privatizacija mogla bi
vlasnika investiranja dobiti od šuma u druge djelatnosti narušiti to stanje. Stoga se za eventualnu kasniju priva

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Šumarski list br. 1 2, CXXII (1998), 31-52
inačica metoda praćenja promjena zdravstvenog
stanja šuma. Ona se uspješno primjenjuje na području
cijele države,
usprkos smanjene emisije S02, u 1993. prema 1980.
godini za 30 %, proces propadanja šuma nije zaustavljen
- uglavnom zbog izmijenjene prirodne strukture
šuma u posljednjih 250 godina. Antropogeni

(civilizacijski) pritisci na šume i dalje rastu,
u svrhu osposobljavanja i informiranja šumovlasnika
s malim posjedima za pravilan način gospodarenja
šumama izdaju se: priručnici, organiziraju se tečajevi,
a promijenjena je i uređivačka koncepcija
strukovnoga glasila Lesnickdprdee.

The process of restitution and privatization in forestry
2.1. Obnova vlasničkih odnosa nad šumama
The restoration of the forest ownership relations

Vraćanje šumskih posjeda u nadležnosti je državnoga
poduzeća "Šume Češke republike ". U zakonskom
roku registrirano je više od 145-IO3 zahtjeva fizičkih
osoba za obnovu vlasničkih ili korisničkih prava nad
šumama-na oko 500-10´ha šuma. Dokraja 1993. godine
pozitivno su rješeni zahtjevi za oko 71 % površina.
Veći broj povoljno rješenih zahtjeva odnosilo se na posjede
iznad 200 ha (75 % pozitivno rješenih odnosnih
zahtjeva). Poteškoće najčešće nastaju radi nesređenih
katastarskih i posjedovnih knjiga. Gradovima i općinama
vraćeno je 248 103 ha šuma. Sporne zahtjeve rješavaju
sudovi, a u problematičnim situacijama presuđuje

se na temelju dekreta predsjednika države. Krajnji rok
za restituciju vlasništva nad šumama bio je 24. lipnja
1996. godine.

Dokraja 1993. godine bilo je također rješeno oko 40
% odštetnih zahtjeva za novčanim nadoknadama. U gotovini
je isplaćeno 29,1 106 Kč, a u formi uzgojnih zahvata
rješeni su zahtjevi u novčanoj protuvrijednosti u
visini oko 230 -106 Kč. Odštetni su zahtjevi zasnovapi
na smanjenim vrijednostima šuma u vremenu vraćanja,
prema unatrag procijenjenim vrijednostima u vrijeme
oduzimanja šuma.

2. 2. Nastale teškoće u procesu restitucije vlasništva nad šumama traže neodgodivo rješavanje
The new difficulties in the process of the forest ownership restitutioncall for urgent action

Povećanje kapaciteta i izvršitelja u sustavu zemljišne
izmjere i katastra zbog povećanog obujma posla.
Dio općina i fizičkih vlasnika, kojima su povoljno
rješeni zahtjevi vraćanja šuma, vlasnička prava nisu
ostvarili - radi sporosti ili neorganiziranosti lokalne
državne uprave.
Radi velikog broja novih vlasnika nad šumama nastale
su teškoće u funkcioniranju državne uprave
šumskoga gospodarenja. Prema novom zakonu o
šumama te se službe moraju preustrojiti i osnažiti.

Na zadaćama restitucije stalno je angažirano oko 17
% djelatnika "Suma Češke republike". Poslovi oko
restitucije znatno su povećali novčane i tehničke zahtjeve
Odjelu za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede.
Radi dominirajućeg broja oformljenih malih
šumskih posjeda nastaju problemi u pronalaženju
djelotvornih rješenja daljnjeg gospodarenja šumama
na poznatim načelima, djelotvornim samo za veće
šumske cjeline (sukob šumskogospodarskih načela i
vlasničkih prava - napomena autora).

2.3. Transformacija poduzeća za gosporenje šumama
Transformation of the forest management enterprises

Na temelju zakona Ministarstvo poljoprivrede provelo
je transformaciju državnih šumarskih poduzeća,
pretežito tijekom 1992. godine. Na temelju provedbenog
projekta prihvaćenog od Vlade transformacijom
ranijih državnih poduzeća ustrojeno je:

jedno državno poduzeće - "Lesy Češke republiky"
sa sjedištem u Hradec Kralovem,

94 dioničkih društava,

20 ostalih poslovnih subjekata.
Na državno poduzeće "Lesy Češke republikv " prenesena
je sva pokretna i nepokretna imovina koja je bila

namijenjena restituciji (šumska zemljišta i šume te pripadajuća
im infrastruktura). Ostala imovina privatizirana
je u okviru privatizacijskih jedinica (investicijskih
fondova). Šumsko zemljište i šume u vlasništvu države
nisu bili predmetom privatizacije. Od ukupne državne
imovine šumarstva (bez šuma) procijenjene na 15,5-10"
Kč (približno 861-IO6 DEM) privatizirano je 53,5 %.

Transformacija vlasništva nije izazvala značajnije
socijalne napetosti, niti se one uskoro očekuju. Šumarska
dionička društva nastala su u dva navrata provedbe
kuponske privatizacije.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Šumarski list br. 1-2, CXXII (1998), 31 -52

2 %
Meke list.
Ost. tvr. list.
3 % Bukva
5 % Hrast6 %
Ost. čet.
4 %

Slika 1. Sastav šuma prema vrstama drveća 1990. godine
Figure 1. The 1990 forest composition as to the tree species

potpune destrukcije vlasničkih odnosa nad šumama,
izraženog deklasiranja šumarske struke i profesije

politička podobnost ljudskog resursa dominirala je
nad stručnom osposobljenošću,
nedopustivog rasta broja visoke divljači, čije su posljedice
neprocjenjive štete u šumama. Samo u razdoblju
od 1968. do 1989. godine broj jelenske divljači
povećanje za 141 %,

rasta površine ekonomski manje vrijednih šuma u
najvišim dobnim razredima. U dobni razred iznad
120 godina ušlo je više od 35,5-IO3 ha sastojina optimalne
100-godišnje ophodnje. Neekonomsko povećanje
ophodnje u navedenim šumama posljedica je
nedovoljne otvorenosti šuma na tim lokalitetima.

Za pozitivne pojave iz razdoblja socijalističke privrede
navode se - The positive features in the period
oj the socialist economy:

ustrojstvo i primjena ispravne koncepcije gospodarenja
reprodukcijskim materijalima u šumarstvu,
održanje i povećanje površine šumskih zemljišta i
šuma za ostale (nedrvoproizvodne) namjene,
ustrajnost održanja šuma u pokrajinama s israženim
štetnim imisijama,

dostignuta visoka stručna i tehnička razina uređivanja
šuma prema šumarski najrazvijenim zemljama
Europe i svijeta,

nakon 80-tih godina povećan obujam njega u sastojinama
do 40 godina starosti.

1.1.3. Promjene u šumskom gospodarstvu u razdoblju od 1990. godine
Changes in forest economy ajier 1990

Glede zatečenog stanja šuma i šumskoga gospodarstva
za kratko pet i/ili šestgodišnje razdoblje (1994.
godine prihvaćena je državna šumarska politika, a izvori
pisanja članka obuhvaćaju rezultate i informacije
do 1995/96. godine -napomena autora) mogu se navesti
sljedeće promjene i rezultati:

provedena je transformacija ranijih poduzeća državnih
šuma u: (1) u "Sume Češke republike s.o. "; (2)
dionička društva i druge oblike tvrtki. Na taj su način
stvoreni preduvjeti za konkurenciju uslužnika
proizvodnih i ostalih radova u šumarstvu (šumama),

restitucijom državnih šumskih imanja, bivšim vlasnicima
vraćeno je oko 670 tisuća ha šuma. Time su
umanjene nepravde učinjene oduzimanjem šuma
šumovlasnicima tijekom razdoblja socijalizma,
oformljeni su nacionalni parkovi Šumava i Podvji.
Zajedno s ranije postojećim Krkonošskvm nacionalnim
parkom, nacionalni parkovi sada zauzimaju

104 920 ha (3,98 % šumskih zemljišta),
u skladu s potrebama za drvom i stanju šuma smanjen
je sječivi etat s 12,4-10´´ m5 u 1989. godini na
9,4-10" m3 u 1992. godini. U svrhu poboljšanja higijene
u šumama obavljene su mnoge sanitarne sječe.
U svrhu asanacije državnih šuma 1993. godine potpuno
je obustavljena realizacija redovitog prihoda.
Te je godine posječeno i iskorišteno većina, iz prethodnog
razdoblja u sastojinama ostavljenih, oštećenih
i bolesnih stabala,

temeljem satelitskih snimaka, a uz potporu Ministarstva
poljoprivrede razvijena je originalna češka

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 37     <-- 37 -->        PDF

1.1.1. Sažeti prikaz stanja šuma do 1945. godine U
najvažnije uzroke čije su posljedice i danas odlučujuće
za stanje šuma spadaju:

dugogodišnje gospodarenje šumama s forsiranim
ciljem najveće proizvodnje drva,

odstupanje od obnove i uzgajanja prirodnog sastava
šuma tijekom razdoblja dužeg od 200 godina.
Umjetno podizanje monokultura četinjača (uglavnom
smreke i bora) najutjecajniji je čimbenik ekolo

Šumarski list br. 1 2,CXXII (1998), 31-52

A summarized review of the forest status up to 1945

ške nestabilnosti šuma. Udio listača smanjenje od
prirodnih 65 % na oko 15 %,
nepovratno narušavanje genofonda šumskih vrsta
drveća posljedica je nekontroliranog prometa sjemenom
i nekontrolirane introdukcije stranih vrsta

nepovoljna struktura površina privatnih šuma, jer je
više od 30 % šumskih imanja bilo ispod 10 ha.

1.1.2. Sažeti prikaz šumarstva u razdoblju od 1945. do 1990. godine
A summarized review of the forest status in the period between 1945 and 1990

Godine 1990. šumska zemljišta zauzimala su
2 637 361 ha ili 0,25 ha po stanovniku. Šumovitost državnog
kopna bila je 33,3 %, površina šuma 2 582 780
ha, drvna zaliha 564-10´´ m3, prosječna zaliha 218 m3ha1,
godišnji prirast 17 047 160m3 ili 6,6 m3- ha´.

Broj zaposlenih u šumarstvu smanjio se od 63,7-103
u 1955. na 58,6-103 u 1990. godini. U tom se razdoblju
povećao broj zaposlenih stručnjaka za 45 %, broj proizvodnih
radnika smanjio se za 21 %. Sječivi etat bio je
povećan s 9,61 10" m3 na oko 13,33-10" m3. Od 1960. do
1990. glavni je prihod stalno rastao. Godišnje ploštine
šuma u kojima su obavljane prorede varirale su u rasponu
od 35 do 145 tisuća ha. Čišćenja su obavljana na godišnjoj
površini od 51,1 do 106,1 tisuća ha ili prosječno
godišnje na 62,5-10´ ha. Godišnje se pošumljavalo od
21,8 do 55,2 tisuća ha ili za razdoblje prosječno godišnje
oko 33,5-103 ha.

U ostvarenom obujmu neto drva tehnička oblovina
sudjelovala je s oko 52 %, udio se rudničkog drva stalno
smanjivao, a celulozno drvo se povećavalo. Jednometarsko
drvo ne izrađuje se od 1980. godine. Udio
ogrjevnoga drva u stalnom je padu.

Na privlačenju drva zastupljenost konjske vuče pala
je od 50 % na oko 12 %. Traktori gusjeničari zastupljeni
sa 4,5 % 1960. godine posve su napušteni krajem sedamdesetih
godina. Specijalni šumski traktori u uporabi
su od 1970. godine (oko 20 % udjela), tijekom 1990.
obavili su oko 45 % ukupnoga obujma privlačenja.
Zastupljenost izvlačenja žičarama porasla je s 0,4 % u

1955. na približno 3,9 % u 1990. godini. Uporaba poljoprivrednih
traktora ustaljena je na oko 35 % obujma
privlačenja. Iz sastojina se izvozi oko 3 % drva. Krajem
osamdesetih godina sredstvima državnih šumarskih
poduzeća obavljalo se više od 99 % ukupnoga obujma

U razdoblju socijalističkoga gospodarstva posebno
su nepovoljno na šume utjecale promjene političkog i
privrednog ustrojstva. Naglašeni nepovoljni utjecaji iz
toga razdoblja na današnje stanje šuma nastali su najviše

pogrešne kocepcije privrednog razvoja zemlje

zbog forsirane industrijalizacije zemlje, imisije otpadnih
tvari uzrokovale su propadanje šuma. Udio
oštećenih šuma porastao je od 5 % u 1970. na oko 57
% u 1989. godini. Totalno je propalo oko 1,9 % šuma
(približno 50 103 ha). Na tim staništima obavljeno
je pošumljavanje pionirskim vrstama drveća. S
obzirom da će novopodignuti šumski nasadi samo
djelomično ispuniti cjelovite funkcije šume, bit će
nužno u sljedećih 30 godina izvršiti njihovu rekonstrukciju.
Prema sadašnjim cijenama ta će rekonstrukcija
koštati oko 5-10" Kč (približno 280-10"

nerealno niskih cijena drva - kroz razdoblje duže od
50 godina trajalo je odlijevanje novca iz šumarstva.
Cijene drva održavane su ispod cijena na europskom
i svjetskom tržištu. Odlijevanje novca iz šumarstva
uzrokovalo je izostanak izvršenja nužnih
radova biološke reprodukcije šuma (s naglaskom
izostanka njege šuma!),

centralnog državnog planiranja - nisu uvažavane
stvarne bioproizvodne mogućnosti šumskih staništa
i šuma, posebno pri planiranju i realizaciji, vrijednije
od objektivno moguće, sortimentne strukture
sječivih etata,

dugogodišnjeg favoriziranja drvoproizvodne funkcije

napuštenih temeljnih načela potrajnog neprekidnog
gospodarenja; nisu slijeđena načela prirodne obnove
šuma; napuštene su strukture mješovitih sastojina.
U 80-tim godinama 90 % šuma umjetno je obnavljano
nakon obavljenih čistih (golih) sječa. Površine
šuma s mogućom prirodnom obnovom smanjene
su od 7 % u 70-tim godinama, na oko 2,5 % krajem
80-tih godina. U dva zadnja desetljeća smanjen
je udio autoktonih listača za daljnjih 30 %. Sastav
drvne zalihe po vrstama drveća krajem 90-tih godina
prikazanje na slici 1.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 36     <-- 36 -->        PDF


Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi Strasbourg

X. Svjetskom šumarskom kongresu - Pariz 1991.

Konferenciji o životnom okolišu i razvoju (UNCED)
- Rio de Janeiro 1992.

Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi Helsinki
Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je stručnu
podlogu, a Vlada je ČR prihvatila 11. svibnja 1994.
temeljna načela državne šumarske politike (zakladni
principv stdtni lesnickepolitiky). U uporabljenoj literaturi
naveden izvor pod [9] sadrži podatke i rezultate
analize - podloge izrade i prihvaćanja razvojne politike
šumarstva. Sastavni i neodvojivi dio tiskovine [9] postao
je sažeti prilog s navedene sjednice Vlade (dokument
sažetih temeljnih načela funkcioniranja šumarstva
u budućnosti tiskanje na samo 4 stranice).

Prihvaćena državna strategija razvoja šumarstva uobličenaje
sljedećim dugoročnim ciljevima:

Šumarski list hr. 1 2.C´XXM (199X), 31-52

Obnoviti i održati stabilnim šumske ekosustave.

Povećati diverzitet šumskoga drveća i približiti
se prirodnom sastavu šuma s bioprodukcijski provjerenim
povoljnim vrstama drveća.

Postići značajno smanjenje imisijskih pritisaka u
šumskim sastojinama.

U regijama s izraženim štetnim imisijama sačuvati
i zdravsteno stabilizirati oštećene sastojine.

Održati i obogatiti genofond šumskoga drveća.
U daljnjem sadržaju članka nastojat će se obrazložiti
razloge i dokazati osnovanost odluke Vlade ČR, jer je
ona, vjerojatno zbog sadašnjih i budućih naraštaja i
daljnjeg privrednog razvoja zemlje, s punom odgovornošću
prihvatila strategiju s toliko mnogo stručno i financijski
zahtjevnih ciljeva. Nadalje, nastojat će se
prikazati odabrani put i načini ispunjenja preuzetih zadaća.

The analvsis of the forestrv economics and the forest status in CZR
Prirodne su šume pred približno 2 000 godina pokrivale
oko 2/3 današnje ČR. Odnos prema šumi ondašnjeg
stanovništva, već je u 14. stoljeću rezultirao značajnom
devastacijom šuma. Kralj Karlo IV. 1348. godine izdao
je prvi dekret o čuvanju šuma. Početak planskog gospodarenja
šumama pripisuje se 1754. godini i izdavanju
Terezijanskog šumskog reda. Od tada, pa u proteklih
skoro 250 godina, potpuno je izmijenjena prirodna
struktura šuma. Stabilne mješovite sastojine zamijenjene
su monokulturama četinjača, čime su trajno narušeni
genetska kvaliteta i ekološka stabilnost sastojina.

Kalamiteti su postali nezaobilaznom sastavnicom gospodarenja
šumama. Interval "velikih" vjetroloma, godišnjeg
obujma iznad 10" m3 drva, skraćenje u razdoblju
od 1740. do 1990. godine s 33 na 10 godina. U svakih 100
godina taj se interval skraćivao za približno 10 godina.

Uzročno-posljedični povijesni proces nestajanja
prirodnih šuma na području današnje ČR prikazao je
taksator i tipolog Eduard Prusa u monografiji "Prirodne
šume ČR". [2]. Na ostacima prirodnih i prirodi bliskih
šuma, valja zasnovati državnom strategijom zadan
proces razvoja šumarstva, kojemu su konačni cilj prirodi
bliske šume. Iz sažetka spomenute monografije
prenosimo Prušinu poruku: "U vrednovanje rezultata
gospodarenja šumama potrebno je uključiti ne samo
očuvanje ostataka prirodnih sastojina, več započeti
obnovu u ostalim šumama s postupnim pomacima prema
prirodi bližim šumama. To je nužno zbog povećanja
stabilnosti, biološke ravnoteže a u svrhu poboljšanja
stanja u sada svekoliko narušenom životnom i prirodnom
okolišu ".

1.1. Stanje suma i osnovni problemi šumarstva
The forest status and the basic forestry problems

Neposredno pred II. svjetski rat u Češkoj je bilo 58 %
privatnih šuma. Radikalna promjena vlasničkih odnosa
nad šumama nastupila je nakon 1947. godine. Do 1969.
godine političko-gospodarskim odlukama (eksproprijacija
i nacionalizacija) gotovo sve šume postale su državno

Izostavljanje ili nedovoljno intenzivno obavljanje
uzgojnih radova, posebno njege mladih sastojina, u
40-godišnjem razdoblju socijalističke ekonomije nepovoljno
su utjecali na mehaničku i biološku stabilnost

šuma. Udio izvanrednog prihoda u sječivom etatu (izvale,
šušci i prelomljena stabla) narastao je od 21 % s
početka 60-tih na više od 60 % u 1992. godini.

Na većem području države, usprkos često nevidljivih
simptoma oštećenja, oslabljene su satojine. Bez
značajne potpore države prijeti opasnost da kroz
razdoblje jedne ljudske generacije u nekim regijama
dođe do raspada šumskih ekosustava, te da se značajno
smanje ili potpuno izostanu jitoproizvodne i ostale

junkcije šuma.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 35     <-- 35 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE.. Šumarski list br.l 2. CXXII (1998), 31-52
ČR je članica GATT-a (GeneralAgreement on Tariffs
and Trade), WTO-a (World Trade Organization), OE-
CD-a (Organization far Economic Cooperation and Development),
u pregovorima je za ulazak u NATO (North
Atlantic Treaty Organization), a sa EU ima ugovor o pridruženom
članstvu te je pozvana pregovarati o pristupu
zajednici. Zajedno s Mađarskom i Poljskom RČ osnivač
je zone slobodne trgovine u Srednjoj Europi CEFTA-e

(Central European Free Trade Agreement).

Kao članica svih važnih financijskih organizacija,
ČR je korisnica povoljnih kredita. Ona nadalje prima
nepovratnu pomoć kroz PHARE program (Pologne,
Hongrie: activite pour la restructuration economigue,
na francuskom znači i ´´svjetionik"), a donedavno je bila
privlačna za neposredno ulaganje stranog kapitala.
Od 1990. godine do kraja 1996. kumulirana izravna
ulaganja stranoga kapitala iznose 661 USD po stanovniku,
ili ukupno oko 6,8-109 USD. Deset najvećih neposrednih
stranih ulaganaja u gospodarstvo RH za vrijeme
procesa privatizacije iznosilo je oko 250; 10´´ USD

(autorova napomena).

Fiskalna politika - U sklopu poreznih promjena uveden
je od 1. siječnja 1993. PDV ili VAT (Value-Added
Tax) s osnovnom stopom od 22 % i stopom od 5 % na
hranu, lijekove, naftne derivate i neke usluge. U prvom
razdoblju primjene VAT-a došlo je do porasta cijena od
oko 7 %. Stope poreza na dohodak imaju raspon 15-47
%, a stopa poreza na dobit iznosi 35 %. Parlament je
kasnije iglasao poreznu stopu na naftne derivate u visini
22 %. U razdoblju od 1993. do 1996. fiskalne su godine
završavale proračunskim suficitom. Za fiskalnu
1997. godinu bio je predviđen rast GDP-a od 5,4 % i inflacije
od 8,6 %, no nakon drugog tromjesečja nastupile
su okolnosti s jasnim odstupanjem od plana. Po prvi puta
u petgodišnjem postojanju ČR rast GDP-a bit će tek
oko 1,5 %, uz značajno veću inflaciju od planirane. Usprkos
smanjenja proračuna za 1,25-10" USD očekuje,
se proračunski deficit. Dodatno otežavajućom situacijom
je povećani pritisak na proračun uzrokovan posljedicama
katastrofalnih poplava u srpnju, čije posljedice
se već sada procjenjuju na nekoliko milijardi USD.

Monetarna politika i banke - Češka nacionalna
banka (CNB) postoji od 1.1. 1993. godine i ima neovisan
status. Od tada do danas provodi restriktivnu i neu

tralnu politiku. Cilj joj je povećati neto domaću štednju,
rezerve konvertibilne valute, smanjiti vanjsku zaduženost
(iznosi oko 22-10" USD) i održati stabilan tečaj nacionalne
valute (češke krune - Kč). Promjenama lombardne
stope i diskontne stope ČNB nastoji braniti tečaj
krune kojoj sve češće prijeti deprecijacija pod utjecajem
špekulacija na tržištu novcem.

U drugom tromjesečju 1997. godine ČNB napustila
je kontrolu tečaja na osnovi košarice valuta (65 % DEM
i 35 % USD), te je dopustila njegovu slobodnu fluktuaciju.
Posljedica toga je devalvacija Kč prema DEM i
USD te rast proračunskog deficita. Izrazito restriktivna
monetarna politika, nedavni skok cijena stanovanja,
nekih usluga i naftnih energenata, te smanjenje investicija,
nakon trogodišnjeg razdoblja gospodarskog uzleta
dovelo je češko gospodarstvo pred recesiju. Načine izlaska
iz nastalih privrednih teškoća u RČ valja prepustiti
predstojećem vremenu. Valja napomenuti da se očekuju
ozbiljni i tvrdi pregovori Vlade i predstavnika poslodavaca
sa sindikatima. Vjerojatno je realno očekivati
i druge oblike sindikalnog djelovanja (protesti i štrajkovi),
jer su djelotvorno ustrojeni sindikati postali nezaobilazni
partner u gospodarskom i političkom životu
Češke republike.

Informacije o političkim i makroekonomskom stanju
te tijeku njihovih promjena, neposredno utječu na
svaku privrednu djelatnost. Stoga je kratki povijesni
pregled te pregled promjena u vremenu tranzicije, raspad
federacije i formiranje dviju samostalnih i nezavisnih
država od velike pomoći za razumijevanje razvoja i
položaja ostalih gospodarskih grana. To se posebno odnosi
na šumsko gospodarstvo koje u većini razvijenih
zemalja u svijetu ima skromni udio u GDP-u, uz istodobno
naglašen utjecaj na okolišnu politiku i ukupni održivi
gospodarski razvoj.

S obzirom da su u RČ mnogi procesi u preustrojstvu
gospodarstva (jednako i šumskoga gospodarstva) okončani,
te da mnogi od njih u Hrvatskoj tek predstoje, iskustva
iz te i drugih zemalja u tranziciji mogu u mnogome
pomoći RH u cilju skraćivanja procesa izgradnje i prihvaćanja
djelotvornih gospodarskih rješenja. Navedeni
razlozi bili su dovoljni poticaj za pisanje preglednoga rada
o češkome šumarstvu.

Basic Principles of the State Forestry Policv
Promjene u gospodarstvu i restitucija vlasničkih odnosa
započete 1989. godine u ČSR bili su dovoljan razlog
izrade i donošenja državne šumarske politike. Nakon
1989. godine u oblikovanju državne šumarske poli

: Pri pisanju članka u dijelu A (poglavlja 1. do 5.) korišteni su izvori [2, 8. 9, 15].

tike (započete u ČSR), od 1993. nastavljene u samostalnoj
ČR polazišta su postale i međunarodne konvencije
oblikovane na:

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 34     <-- 34 -->        PDF

godine u dvije federalne države pobijedile su različite
političke koncepcije, suprotstavljene daljnjem razvoju
federacije od istodobnog interesa obiju federalnih jedinica.
Stoga je Federalna skupština pripremila uvjete i
odlučila o načinu podjele federacije. Češki nacionalni
savjet odobrio je konstituiranje nezavisne Češke republike.
Na osnovi tih odluka dotadašnja Cehoslovačka
mirnim je putem podijeljena u dvije samostalne suverene
države - na Češku republiku (ČR) i Slovačku republiku
(SR). Posljednji predsjednik Čehoslovačke V.
Havel izabran je od Parlamenta ČR 26. siječnja 1993.
godine za prvog predsjednika novostvorene države.

Šumarski list br. I 2,CXXH (199S), 31-52

Tako je Češka republika, poslije povijesnoga puta
započetog u 9 i 10. stoljeću, ponovo ucrtana u kartu Europe
1. siječnja 1993. Češki i Moravski narodi naseljeni
"u srcu Europe" opstali su, te su ponovno aktivno ušli u
modernu europsku povijest na pragu 21. stoljeća.

ČR prostire se na 78 864 knr i ima 10,302 milijuna
stanovnika. Oko 7,2 % radno sposobnih stanovnika ima
visokoškolsku naobrazbu. Država je ustrojena kao republika
s potpunom parlamentarnom demokracijom.
Osim Čeha koji su većinsko stanovništvo (81,2 %), u
ČR žive Moravci, Slovaci, Poljaci, Nijemci te više ostalih

A brief revievv of the Czech economic achievements

Sve do 1997. godine ČRje isticana za primjer uspješnosti
ekonomskih reformi medu zemljama u tranziciji.

U razdoblju od 1989. (1990.) do 1993. dok je bila u
Čehoslovačkoj federaciji (ČSR), ČR je doživjela pad
GDP-a (Gross Domestic Product) i industrijske proizvodnje,
pad životnog standarda i visok porast cijena.

Unatoč dugoj industrijskoj tradiciji, nakon raspada
Istočnoga bloka, ČSR se suočila s problemima koji su
bili rezultat dugotrajne centralno planirane ekonomije,
orijentiranosti na tržište SSSR-a, te pokretanja procesa
tranzicije. Prvotni šok liberalizacije cijena, ukidanja
´mekog budžetskog ograničenja´, restriktivna monetarna
i fiskalna politika rezultirali su četverogodišnjom visokom
inflacijom i padom realnog GDP-a. Danas je
Njemačka glavni partner ČR, slijede Slovačka i zemlje
EU (European Union). Za ilustraciju međudržavne gospodarske
suradnje ČR i Republike Hrvatske (RH), navodi
se daje u 1995. izvoz u RH bio 138-10" USD, a
uvoz iz RH iznosio je 40 10´´ USD. Ti su rezultati svrstali
RH na 26. mjesto zemalja partnera ČR (napomena

Već 1989. godine započeo je intenzivni proces razvoja
turizma i cjelokupnoga sektora usluga, koji imaju
sve veći udio u GDP-u. Prihod od turizma iznosio je
1996. godine 3,2-10" USD.

Regionalna razvijenost je ravnomjerna, no Prag
(1,23 10" stanovnika) se razvija brže od ostalih dijelova
zemlje. Nerazvijena područja su Sjeverna Bochemija i
Sjeverna Moravska. Najveći broj zaposlenih bio je
1989. godine, došlo je do pada 1994. i ponovnoga rasta
na oko 5,155-IO6 zaposlenih u 1995. Stopa nezaposlenosti
je izrazito niska i manja je od 3 %. Najniža nezaposlenost
je u Pragu (0,5 %), a najviša u Sjevernoj

Neki analitičari smatraju daje niska razina zahvata
pri restruktuiranju privrede i zadržavanje visoke razine
zaposlenosti u nerentabilnim poduzećima svjesni čin
Vlade ČR u svrhu očuvanja socijalnoga mira. Nasuprot

tome postoje mišljenja daje niska stopa nezaposlenosti
posljedica stvaranja novih radnih mjesta u sektoru usluga
(turizam, bankarstvo) i maloga poduzetništva. Zbog
geografskog položaja velik dio ljudi, u sklopu međudržavnih
sporazuma, radi ´preko granice´ u Austriji i

Češku kuponsku privatizaciju smatralo se najuspješnije
provedenom privatizacijom u tranzicijskim
zemljama Srednje i Istočne Europe. Prvo je otvorena
faza registracija kuponskih knjižica, svake s tisuću investicijskih
bodova. Konverzija kupona u dionice obavljena
je u pet krugova, određivanjem cijene ovisno o
ponudi i potražnji. Vlasnici kupona mogli su odluku o
odabiru dionica povjeriti jednom od oko 400 investicijskih
fondova. Privatizacija je okončana s nešto više od
6-106 dioničara (iznad 90 % odraslih građana su na neki
način dioničari). Privatizirano je 1 664 poduzeća s procijenjenom
knjigovodstvenom vrijednosti oko 20*10´
DEM. Danas se, na Praškoj burzi kojaje počela s radom
1993. uočava nedovoljna transparentnost i prečesto kršenje
zakonskih regulativa. Na toj se burzi odvija oko
50 % ukupne trgovine dionicama, a ostatak se odvija na
tržištima na kojima nema pravila. Drugi izrazito
značajni problem su investicijski fondovi čija su sjedišta
u još uvijek državnim bankama. Banke preko fondova
upravljaju poduzećima, štite interese kreditora (svo

je jer su te banke kreditori!), a na račun ostalih dioničara.
Mnogi su interesi u rukama špekulanata (Stratton,
Harvard, Trend) kojima je cilj brza i jednostavna (tajkunska)
zarada, a ne restrukcija poduzeća i upravljanje
njima u svrhu porasta vrijednosti poduzeća.

Zbog takve situacije na burzi, strani ozbiljni investitori
se povlače, češka se poduzeća boje izaći na burzu u
potrazi za kapitalom pa koriste skupe bankovne kredite.
Vlada pokušava urediti stanje uvodeći neovisnu Komisiju
za trgovanje vrijednosnim papirima. Važno je što
prije privatizirati državne banke, kako bi se raskinula
veza ´država - banke - investicijski fondovi -poduzeća´.

ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 33     <-- 33 -->        PDF

PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1 2, CXXII (1998), 31-52
UDK 630* 901 + 907




SAŽETAK: U većini europskih zemalja gospodarenje okolišem, jednako tako
i šumama kao značajnim čimbenikom okoliša, postaju jedan od nužnih
uvjeta održivoga gospodarskog razvoja. U razdoblju osmišljavanja i usuglašavanja
zajedničkih načela europske šumarske politike, u tranzicijskim zemljama
događaju se svekolike gospodarske i političke rejbrme. U Češkoj republici
mnoge su promjene već provedene, te se postupno ostvaruje državna
šumarska politika ustrojena na dosad usaglašenim zajedničkim načelima
gospodarenja šumama u razvijenim europskim državama. Nadalje, Češka republika
se nalazi u grupi prvih šest zemalja predpristupnica Europskoj uniji.
Stoga su u radu prikazani: (1) osnovne političke i gospodarske promjene, (2)
temeljna načela ustrojene državne šumarske politike, (3) dosadašnje ostvarenje
strategije razvoja šumarstva, (4) promjene u legislativi, istraživanju, obrazovanju
i javnom djelovanju šumarstva, (5) proučavanje i vrednovanje značenja
nekih nedrvoproizvodnih funkcija šuma, (6) nastali problemi i načini njihova
rješavanja. Rad je napisan u svrhu informiranja šumarske stručne i osta

le javnosti u Hrvatskoj, kako bi se za daljnji razvoj hrvatskoga šumarstva
osmislila i prihvatila djelotvornija rješenja.
Ključne riječi: privredne promjene, šumarska politika, restitucija

vlasništva, strategija razvoja šumarstva, privatizacija šuma, ekonomske promjene
u šumarstvu, državna financijska potpora šumarstvu, model pretvorbe
monokultura u šume bliske prirodnim

UVOD´ - Introduction

Na područje današnje Češke republike, Česi i drugi Nezavisna država Čeha i Slovaka (Čchoslovačka) osSlaveni
doseljavali su od 6. stoljeća; u drugoj polovini novana je 28. 10. 1918. godine. Taje država postojala

9. stoljeća počeo je proces pokrštavanja; razdoblje od do II. svjetskog rata (Hitlerove okupacije i aneksije
9. stoljeća do 1306. pripada Premyslovoj dinastiji; 1939); 1948. godina početak je razvoja komunističkog
Luksemburška dinastija postojala je od 1310. do 1437.; režima Čehoslovačke, a 1955. godine počinje socijalpokret
(revolucija) Husista trajao je od 1419. do 1436. ističko razdoblje u sastavu Varšavskog ugovora. Nakon
godine; Jagello n dinastija vladala je od 1471. do pada Berlinskoga zida (simbola ´hladnoga rata´ između
1526. godine. U sastavu Habsburške monarhije Češke ´dva svijeta´) i raspada SSSR-a 1989. godine, provedezemlje
su bile od 1526. do 1918. godine. na je u Čehoslovačkoj federaciji Baršunasta revolucija
pod vodstvom uglednih intelektualaca okupljenih u
Građanskom forumu i javnosti protiv nasilja. Na prvim
Izv. prof. dr. se. Vencl Vondra. slobodnim izborima (1990) za predsjednika ČehosloŠumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu

vačke federacije izabran je Vaclav H a v e 1. Na drugim

Uvodno obrazloženje napisano je na temelju izvora navedenih u literaturi
pod [I, 14, 16. 191 demokratskim i slobodnim izborima održanim 1992.