DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 34 <-- 34 --> PDF |
V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE... godine u dvije federalne države pobijedile su različite političke koncepcije, suprotstavljene daljnjem razvoju federacije od istodobnog interesa obiju federalnih jedinica. Stoga je Federalna skupština pripremila uvjete i odlučila o načinu podjele federacije. Češki nacionalni savjet odobrio je konstituiranje nezavisne Češke republike. Na osnovi tih odluka dotadašnja Cehoslovačka mirnim je putem podijeljena u dvije samostalne suverene države - na Češku republiku (ČR) i Slovačku republiku (SR). Posljednji predsjednik Čehoslovačke V. Havel izabran je od Parlamenta ČR 26. siječnja 1993. godine za prvog predsjednika novostvorene države. Šumarski list br. I 2,CXXH (199S), 31-52 Tako je Češka republika, poslije povijesnoga puta započetog u 9 i 10. stoljeću, ponovo ucrtana u kartu Europe 1. siječnja 1993. Češki i Moravski narodi naseljeni "u srcu Europe" opstali su, te su ponovno aktivno ušli u modernu europsku povijest na pragu 21. stoljeća. ČR prostire se na 78 864 knr i ima 10,302 milijuna stanovnika. Oko 7,2 % radno sposobnih stanovnika ima visokoškolsku naobrazbu. Država je ustrojena kao republika s potpunom parlamentarnom demokracijom. Osim Čeha koji su većinsko stanovništvo (81,2 %), u ČR žive Moravci, Slovaci, Poljaci, Nijemci te više ostalih narodnosti. KRATKI PRIKAZ PRIVREDNIH POSTIGNUĆA ČR A brief revievv of the Czech economic achievements Sve do 1997. godine ČRje isticana za primjer uspješnosti ekonomskih reformi medu zemljama u tranziciji. U razdoblju od 1989. (1990.) do 1993. dok je bila u Čehoslovačkoj federaciji (ČSR), ČR je doživjela pad GDP-a (Gross Domestic Product) i industrijske proizvodnje, pad životnog standarda i visok porast cijena. Unatoč dugoj industrijskoj tradiciji, nakon raspada Istočnoga bloka, ČSR se suočila s problemima koji su bili rezultat dugotrajne centralno planirane ekonomije, orijentiranosti na tržište SSSR-a, te pokretanja procesa tranzicije. Prvotni šok liberalizacije cijena, ukidanja ´mekog budžetskog ograničenja´, restriktivna monetarna i fiskalna politika rezultirali su četverogodišnjom visokom inflacijom i padom realnog GDP-a. Danas je Njemačka glavni partner ČR, slijede Slovačka i zemlje EU (European Union). Za ilustraciju međudržavne gospodarske suradnje ČR i Republike Hrvatske (RH), navodi se daje u 1995. izvoz u RH bio 138-10" USD, a uvoz iz RH iznosio je 40 10´´ USD. Ti su rezultati svrstali RH na 26. mjesto zemalja partnera ČR (napomena autora). Već 1989. godine započeo je intenzivni proces razvoja turizma i cjelokupnoga sektora usluga, koji imaju sve veći udio u GDP-u. Prihod od turizma iznosio je 1996. godine 3,2-10" USD. Regionalna razvijenost je ravnomjerna, no Prag (1,23 10" stanovnika) se razvija brže od ostalih dijelova zemlje. Nerazvijena područja su Sjeverna Bochemija i Sjeverna Moravska. Najveći broj zaposlenih bio je 1989. godine, došlo je do pada 1994. i ponovnoga rasta na oko 5,155-IO6 zaposlenih u 1995. Stopa nezaposlenosti je izrazito niska i manja je od 3 %. Najniža nezaposlenost je u Pragu (0,5 %), a najviša u Sjevernoj Bochemiji"(IO,7%). Neki analitičari smatraju daje niska razina zahvata pri restruktuiranju privrede i zadržavanje visoke razine zaposlenosti u nerentabilnim poduzećima svjesni čin Vlade ČR u svrhu očuvanja socijalnoga mira. Nasuprot tome postoje mišljenja daje niska stopa nezaposlenosti posljedica stvaranja novih radnih mjesta u sektoru usluga (turizam, bankarstvo) i maloga poduzetništva. Zbog geografskog položaja velik dio ljudi, u sklopu međudržavnih sporazuma, radi ´preko granice´ u Austriji i Njemačkoj. Češku kuponsku privatizaciju smatralo se najuspješnije provedenom privatizacijom u tranzicijskim zemljama Srednje i Istočne Europe. Prvo je otvorena faza registracija kuponskih knjižica, svake s tisuću investicijskih bodova. Konverzija kupona u dionice obavljena je u pet krugova, određivanjem cijene ovisno o ponudi i potražnji. Vlasnici kupona mogli su odluku o odabiru dionica povjeriti jednom od oko 400 investicijskih fondova. Privatizacija je okončana s nešto više od 6-106 dioničara (iznad 90 % odraslih građana su na neki način dioničari). Privatizirano je 1 664 poduzeća s procijenjenom knjigovodstvenom vrijednosti oko 20*10´ DEM. Danas se, na Praškoj burzi kojaje počela s radom 1993. uočava nedovoljna transparentnost i prečesto kršenje zakonskih regulativa. Na toj se burzi odvija oko 50 % ukupne trgovine dionicama, a ostatak se odvija na tržištima na kojima nema pravila. Drugi izrazito značajni problem su investicijski fondovi čija su sjedišta u još uvijek državnim bankama. Banke preko fondova upravljaju poduzećima, štite interese kreditora (svo je jer su te banke kreditori!), a na račun ostalih dioničara. Mnogi su interesi u rukama špekulanata (Stratton, Harvard, Trend) kojima je cilj brza i jednostavna (tajkunska) zarada, a ne restrukcija poduzeća i upravljanje njima u svrhu porasta vrijednosti poduzeća. Zbog takve situacije na burzi, strani ozbiljni investitori se povlače, češka se poduzeća boje izaći na burzu u potrazi za kapitalom pa koriste skupe bankovne kredite. Vlada pokušava urediti stanje uvodeći neovisnu Komisiju za trgovanje vrijednosnim papirima. Važno je što prije privatizirati državne banke, kako bi se raskinula veza ´država - banke - investicijski fondovi -poduzeća´. |