DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 35     <-- 35 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE.. Šumarski list br.l 2. CXXII (1998), 31-52
ČR je članica GATT-a (GeneralAgreement on Tariffs
and Trade), WTO-a (World Trade Organization), OE-
CD-a (Organization far Economic Cooperation and Development),
u pregovorima je za ulazak u NATO (North
Atlantic Treaty Organization), a sa EU ima ugovor o pridruženom
članstvu te je pozvana pregovarati o pristupu
zajednici. Zajedno s Mađarskom i Poljskom RČ osnivač
je zone slobodne trgovine u Srednjoj Europi CEFTA-e


(Central European Free Trade Agreement).


Kao članica svih važnih financijskih organizacija,
ČR je korisnica povoljnih kredita. Ona nadalje prima
nepovratnu pomoć kroz PHARE program (Pologne,
Hongrie: activite pour la restructuration economigue,
na francuskom znači i ´´svjetionik"), a donedavno je bila
privlačna za neposredno ulaganje stranog kapitala.
Od 1990. godine do kraja 1996. kumulirana izravna
ulaganja stranoga kapitala iznose 661 USD po stanovniku,
ili ukupno oko 6,8-109 USD. Deset najvećih neposrednih
stranih ulaganaja u gospodarstvo RH za vrijeme
procesa privatizacije iznosilo je oko 250; 10´´ USD


(autorova napomena).


Fiskalna politika - U sklopu poreznih promjena uveden
je od 1. siječnja 1993. PDV ili VAT (Value-Added
Tax) s osnovnom stopom od 22 % i stopom od 5 % na
hranu, lijekove, naftne derivate i neke usluge. U prvom
razdoblju primjene VAT-a došlo je do porasta cijena od
oko 7 %. Stope poreza na dohodak imaju raspon 15-47
%, a stopa poreza na dobit iznosi 35 %. Parlament je
kasnije iglasao poreznu stopu na naftne derivate u visini
22 %. U razdoblju od 1993. do 1996. fiskalne su godine
završavale proračunskim suficitom. Za fiskalnu
1997. godinu bio je predviđen rast GDP-a od 5,4 % i inflacije
od 8,6 %, no nakon drugog tromjesečja nastupile
su okolnosti s jasnim odstupanjem od plana. Po prvi puta
u petgodišnjem postojanju ČR rast GDP-a bit će tek
oko 1,5 %, uz značajno veću inflaciju od planirane. Usprkos
smanjenja proračuna za 1,25-10" USD očekuje,
se proračunski deficit. Dodatno otežavajućom situacijom
je povećani pritisak na proračun uzrokovan posljedicama
katastrofalnih poplava u srpnju, čije posljedice
se već sada procjenjuju na nekoliko milijardi USD.


Monetarna politika i banke - Češka nacionalna
banka (CNB) postoji od 1.1. 1993. godine i ima neovisan
status. Od tada do danas provodi restriktivnu i neu


tralnu politiku. Cilj joj je povećati neto domaću štednju,
rezerve konvertibilne valute, smanjiti vanjsku zaduženost
(iznosi oko 22-10" USD) i održati stabilan tečaj nacionalne
valute (češke krune - Kč). Promjenama lombardne
stope i diskontne stope ČNB nastoji braniti tečaj
krune kojoj sve češće prijeti deprecijacija pod utjecajem
špekulacija na tržištu novcem.


U drugom tromjesečju 1997. godine ČNB napustila
je kontrolu tečaja na osnovi košarice valuta (65 % DEM
i 35 % USD), te je dopustila njegovu slobodnu fluktuaciju.
Posljedica toga je devalvacija Kč prema DEM i
USD te rast proračunskog deficita. Izrazito restriktivna
monetarna politika, nedavni skok cijena stanovanja,
nekih usluga i naftnih energenata, te smanjenje investicija,
nakon trogodišnjeg razdoblja gospodarskog uzleta
dovelo je češko gospodarstvo pred recesiju. Načine izlaska
iz nastalih privrednih teškoća u RČ valja prepustiti
predstojećem vremenu. Valja napomenuti da se očekuju
ozbiljni i tvrdi pregovori Vlade i predstavnika poslodavaca
sa sindikatima. Vjerojatno je realno očekivati
i druge oblike sindikalnog djelovanja (protesti i štrajkovi),
jer su djelotvorno ustrojeni sindikati postali nezaobilazni
partner u gospodarskom i političkom životu
Češke republike.


Informacije o političkim i makroekonomskom stanju
te tijeku njihovih promjena, neposredno utječu na
svaku privrednu djelatnost. Stoga je kratki povijesni
pregled te pregled promjena u vremenu tranzicije, raspad
federacije i formiranje dviju samostalnih i nezavisnih
država od velike pomoći za razumijevanje razvoja i
položaja ostalih gospodarskih grana. To se posebno odnosi
na šumsko gospodarstvo koje u većini razvijenih
zemalja u svijetu ima skromni udio u GDP-u, uz istodobno
naglašen utjecaj na okolišnu politiku i ukupni održivi
gospodarski razvoj.


S obzirom da su u RČ mnogi procesi u preustrojstvu
gospodarstva (jednako i šumskoga gospodarstva) okončani,
te da mnogi od njih u Hrvatskoj tek predstoje, iskustva
iz te i drugih zemalja u tranziciji mogu u mnogome
pomoći RH u cilju skraćivanja procesa izgradnje i prihvaćanja
djelotvornih gospodarskih rješenja. Navedeni
razlozi bili su dovoljni poticaj za pisanje preglednoga rada
o češkome šumarstvu.


A. TEMELJNA NAČELA DRŽAVNE ŠUMARSKE POLITIKE2
Basic Principles of the State Forestry Policv
Promjene u gospodarstvu i restitucija vlasničkih odnosa
započete 1989. godine u ČSR bili su dovoljan razlog
izrade i donošenja državne šumarske politike. Nakon
1989. godine u oblikovanju državne šumarske poli


: Pri pisanju članka u dijelu A (poglavlja 1. do 5.) korišteni su izvori [2, 8. 9, 15].


tike (započete u ČSR), od 1993. nastavljene u samostalnoj
ČR polazišta su postale i međunarodne konvencije
oblikovane na: