DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 36 <-- 36 --> PDF |
V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE.. Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi Strasbourg 1990. X. Svjetskom šumarskom kongresu - Pariz 1991. Konferenciji o životnom okolišu i razvoju (UNCED) - Rio de Janeiro 1992. Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi Helsinki 1993. Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je stručnu podlogu, a Vlada je ČR prihvatila 11. svibnja 1994. temeljna načela državne šumarske politike (zakladni principv stdtni lesnickepolitiky). U uporabljenoj literaturi naveden izvor pod [9] sadrži podatke i rezultate analize - podloge izrade i prihvaćanja razvojne politike šumarstva. Sastavni i neodvojivi dio tiskovine [9] postao je sažeti prilog s navedene sjednice Vlade (dokument sažetih temeljnih načela funkcioniranja šumarstva u budućnosti tiskanje na samo 4 stranice). Prihvaćena državna strategija razvoja šumarstva uobličenaje sljedećim dugoročnim ciljevima: Šumarski list hr. 1 2.C´XXM (199X), 31-52 Obnoviti i održati stabilnim šumske ekosustave. Povećati diverzitet šumskoga drveća i približiti se prirodnom sastavu šuma s bioprodukcijski provjerenim povoljnim vrstama drveća. Postići značajno smanjenje imisijskih pritisaka u šumskim sastojinama. U regijama s izraženim štetnim imisijama sačuvati i zdravsteno stabilizirati oštećene sastojine. Održati i obogatiti genofond šumskoga drveća. U daljnjem sadržaju članka nastojat će se obrazložiti razloge i dokazati osnovanost odluke Vlade ČR, jer je ona, vjerojatno zbog sadašnjih i budućih naraštaja i daljnjeg privrednog razvoja zemlje, s punom odgovornošću prihvatila strategiju s toliko mnogo stručno i financijski zahtjevnih ciljeva. Nadalje, nastojat će se prikazati odabrani put i načini ispunjenja preuzetih zadaća. 1. ANALIZA ŠUMSKOGA GOSPODARSTVA I STANJA SUMA U CR The analvsis of the forestrv economics and the forest status in CZR Prirodne su šume pred približno 2 000 godina pokrivale oko 2/3 današnje ČR. Odnos prema šumi ondašnjeg stanovništva, već je u 14. stoljeću rezultirao značajnom devastacijom šuma. Kralj Karlo IV. 1348. godine izdao je prvi dekret o čuvanju šuma. Početak planskog gospodarenja šumama pripisuje se 1754. godini i izdavanju Terezijanskog šumskog reda. Od tada, pa u proteklih skoro 250 godina, potpuno je izmijenjena prirodna struktura šuma. Stabilne mješovite sastojine zamijenjene su monokulturama četinjača, čime su trajno narušeni genetska kvaliteta i ekološka stabilnost sastojina. Kalamiteti su postali nezaobilaznom sastavnicom gospodarenja šumama. Interval "velikih" vjetroloma, godišnjeg obujma iznad 10" m3 drva, skraćenje u razdoblju od 1740. do 1990. godine s 33 na 10 godina. U svakih 100 godina taj se interval skraćivao za približno 10 godina. Uzročno-posljedični povijesni proces nestajanja prirodnih šuma na području današnje ČR prikazao je taksator i tipolog Eduard Prusa u monografiji "Prirodne šume ČR". [2]. Na ostacima prirodnih i prirodi bliskih šuma, valja zasnovati državnom strategijom zadan proces razvoja šumarstva, kojemu su konačni cilj prirodi bliske šume. Iz sažetka spomenute monografije prenosimo Prušinu poruku: "U vrednovanje rezultata gospodarenja šumama potrebno je uključiti ne samo očuvanje ostataka prirodnih sastojina, več započeti obnovu u ostalim šumama s postupnim pomacima prema prirodi bližim šumama. To je nužno zbog povećanja stabilnosti, biološke ravnoteže a u svrhu poboljšanja stanja u sada svekoliko narušenom životnom i prirodnom okolišu ". 1.1. Stanje suma i osnovni problemi šumarstva The forest status and the basic forestry problems Neposredno pred II. svjetski rat u Češkoj je bilo 58 % privatnih šuma. Radikalna promjena vlasničkih odnosa nad šumama nastupila je nakon 1947. godine. Do 1969. godine političko-gospodarskim odlukama (eksproprijacija i nacionalizacija) gotovo sve šume postale su državno vlasništvo. Izostavljanje ili nedovoljno intenzivno obavljanje uzgojnih radova, posebno njege mladih sastojina, u 40-godišnjem razdoblju socijalističke ekonomije nepovoljno su utjecali na mehaničku i biološku stabilnost šuma. Udio izvanrednog prihoda u sječivom etatu (izvale, šušci i prelomljena stabla) narastao je od 21 % s početka 60-tih na više od 60 % u 1992. godini. Na većem području države, usprkos često nevidljivih simptoma oštećenja, oslabljene su satojine. Bez značajne potpore države prijeti opasnost da kroz razdoblje jedne ljudske generacije u nekim regijama dođe do raspada šumskih ekosustava, te da se značajno smanje ili potpuno izostanu jitoproizvodne i ostale junkcije šuma. |