DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 37 <-- 37 --> PDF |
V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE REPUBLIKE... 1.1.1. Sažeti prikaz stanja šuma do 1945. godine U najvažnije uzroke čije su posljedice i danas odlučujuće za stanje šuma spadaju: dugogodišnje gospodarenje šumama s forsiranim ciljem najveće proizvodnje drva, odstupanje od obnove i uzgajanja prirodnog sastava šuma tijekom razdoblja dužeg od 200 godina. Umjetno podizanje monokultura četinjača (uglavnom smreke i bora) najutjecajniji je čimbenik ekolo Šumarski list br. 1 2,CXXII (1998), 31-52 A summarized review of the forest status up to 1945 ške nestabilnosti šuma. Udio listača smanjenje od prirodnih 65 % na oko 15 %, nepovratno narušavanje genofonda šumskih vrsta drveća posljedica je nekontroliranog prometa sjemenom i nekontrolirane introdukcije stranih vrsta drveća, nepovoljna struktura površina privatnih šuma, jer je više od 30 % šumskih imanja bilo ispod 10 ha. 1.1.2. Sažeti prikaz šumarstva u razdoblju od 1945. do 1990. godine A summarized review of the forest status in the period between 1945 and 1990 Godine 1990. šumska zemljišta zauzimala su 2 637 361 ha ili 0,25 ha po stanovniku. Šumovitost državnog kopna bila je 33,3 %, površina šuma 2 582 780 ha, drvna zaliha 564-10´´ m3, prosječna zaliha 218 m3ha1, godišnji prirast 17 047 160m3 ili 6,6 m3- ha´. Broj zaposlenih u šumarstvu smanjio se od 63,7-103 u 1955. na 58,6-103 u 1990. godini. U tom se razdoblju povećao broj zaposlenih stručnjaka za 45 %, broj proizvodnih radnika smanjio se za 21 %. Sječivi etat bio je povećan s 9,61 10" m3 na oko 13,33-10" m3. Od 1960. do 1990. glavni je prihod stalno rastao. Godišnje ploštine šuma u kojima su obavljane prorede varirale su u rasponu od 35 do 145 tisuća ha. Čišćenja su obavljana na godišnjoj površini od 51,1 do 106,1 tisuća ha ili prosječno godišnje na 62,5-10´ ha. Godišnje se pošumljavalo od 21,8 do 55,2 tisuća ha ili za razdoblje prosječno godišnje oko 33,5-103 ha. U ostvarenom obujmu neto drva tehnička oblovina sudjelovala je s oko 52 %, udio se rudničkog drva stalno smanjivao, a celulozno drvo se povećavalo. Jednometarsko drvo ne izrađuje se od 1980. godine. Udio ogrjevnoga drva u stalnom je padu. Na privlačenju drva zastupljenost konjske vuče pala je od 50 % na oko 12 %. Traktori gusjeničari zastupljeni sa 4,5 % 1960. godine posve su napušteni krajem sedamdesetih godina. Specijalni šumski traktori u uporabi su od 1970. godine (oko 20 % udjela), tijekom 1990. obavili su oko 45 % ukupnoga obujma privlačenja. Zastupljenost izvlačenja žičarama porasla je s 0,4 % u 1955. na približno 3,9 % u 1990. godini. Uporaba poljoprivrednih traktora ustaljena je na oko 35 % obujma privlačenja. Iz sastojina se izvozi oko 3 % drva. Krajem osamdesetih godina sredstvima državnih šumarskih poduzeća obavljalo se više od 99 % ukupnoga obujma privlačenja. U razdoblju socijalističkoga gospodarstva posebno su nepovoljno na šume utjecale promjene političkog i privrednog ustrojstva. Naglašeni nepovoljni utjecaji iz toga razdoblja na današnje stanje šuma nastali su najviše radi: pogrešne kocepcije privrednog razvoja zemlje zbog forsirane industrijalizacije zemlje, imisije otpadnih tvari uzrokovale su propadanje šuma. Udio oštećenih šuma porastao je od 5 % u 1970. na oko 57 % u 1989. godini. Totalno je propalo oko 1,9 % šuma (približno 50 103 ha). Na tim staništima obavljeno je pošumljavanje pionirskim vrstama drveća. S obzirom da će novopodignuti šumski nasadi samo djelomično ispuniti cjelovite funkcije šume, bit će nužno u sljedećih 30 godina izvršiti njihovu rekonstrukciju. Prema sadašnjim cijenama ta će rekonstrukcija koštati oko 5-10" Kč (približno 280-10" DEM), nerealno niskih cijena drva - kroz razdoblje duže od 50 godina trajalo je odlijevanje novca iz šumarstva. Cijene drva održavane su ispod cijena na europskom i svjetskom tržištu. Odlijevanje novca iz šumarstva uzrokovalo je izostanak izvršenja nužnih radova biološke reprodukcije šuma (s naglaskom izostanka njege šuma!), centralnog državnog planiranja - nisu uvažavane stvarne bioproizvodne mogućnosti šumskih staništa i šuma, posebno pri planiranju i realizaciji, vrijednije od objektivno moguće, sortimentne strukture sječivih etata, dugogodišnjeg favoriziranja drvoproizvodne funkcije šuma, napuštenih temeljnih načela potrajnog neprekidnog gospodarenja; nisu slijeđena načela prirodne obnove šuma; napuštene su strukture mješovitih sastojina. U 80-tim godinama 90 % šuma umjetno je obnavljano nakon obavljenih čistih (golih) sječa. Površine šuma s mogućom prirodnom obnovom smanjene su od 7 % u 70-tim godinama, na oko 2,5 % krajem 80-tih godina. U dva zadnja desetljeća smanjen je udio autoktonih listača za daljnjih 30 %. Sastav drvne zalihe po vrstama drveća krajem 90-tih godina prikazanje na slici 1. |