DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 45 <-- 45 --> PDF |
V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE REPUBLIKE.. Šumarski list br. I 2, CXXII( 1998), 31-52 4. ŠUMARSTVO JE I NADALJE UVJETNO PROFITABILNA GOSPODARSKA DJELATNOST Forestry continues to be a conditionally profitable economic activity Za 1995. i 1996. godinu ekonomski su pokazatelji uspješnosti gospodarenja izrađeni na osnovi statističkih uzoraka svih vlasnika šuma prema metodici izrađenoj u Institutu za šumarsko i lovno gospodarstvo (VULHM - Zbraslav pokraj Praga). U privatnim i općinskim šumama profit je bio znatno niži nego u državnim šumama. Radi stimuliranja gospodarenja na ispodprosječnim uvjetima (siromašna staništa i područja intenzivnoga utjecaja imisija) te zbog izostanka uvjeta za trajno održivo gospodarenje, država financijski podupire vlasnike malih šumskih posjeda. U tablici 2. prikazani su trogodišnji nizovi dobiti i dotacija po vlasničkim kategorijama i zajedno. Usporedbom visine dobiti i dotacija lako je uočiti u praksi primijenjenu državnu šumarsku politiku. Privatne i općinske šume država podupire, dok je već za 1996. u potpunosti prestalo dotiranje gospodarenja u državnim šumama. Tablica 2. Pregled dotacija i dobiti za tri godine po kategorijama šuma Table 2. A review ofthe assistance Državne šume Godina Od toga Dobit dotacije 1994 20,00 8,50 1995 17,66 5,30 1996 4,50 0,00 and profit during three years perforest categories Općins <.e šume Privatne šume Ukupno šumarstvo Od toga Od toga Od toga Dobit dotacije Dobit dotacije Dobit dotacije DEM/ha 9,28 13,17 9,28 17,06 16,72 9,78 8,92 18,57 35,44 26,34 17,60 10,43 13,03 24,47 23,66 27,39 5,26 7,94 Za preračunavanje Kč u DEM primijenjen je sljedeći odnos valuta Kč:DEM: (1994 =18; 1995 = 16,59, 1996= 17,12 Izostankom selektivne državne financijske potpore ostvarenje državne šumarske politike izostalo bi u svim privatnim i općinskim šumama! Cijene drva osciliraju - Za tehničku oblovinu četinjača prodajne cijene u 1995. godini bile su za oko 140 % više nego u 1990. godini. Porast cijena zabilježen je i za industrijsko drvo. Cijene drva na domaćem tržištu približavaju se europskoj razini cijena. Sortimenti četinjača klasirani su u VI kvalitetnih klasa. Raspon cijena od 1. klase (148 USD-nr´) do VI. klase (5,71 USD-nU) bio je 26 :1. Za sortimente listača raspon se kretao u omjeru 35:1 (319 USD : 9 USD po m3). Ekonomsko stanje u šumarstvu tijekom 1996. godine se pogoršalo: došlo je do stagnacije obujma sječivog etata, pale su prodajne cijene drva uz istodobni porast rashoda gospodarenja po hektaru šuma. Udio kalamitetnih (sanitarnih) sječa u sječivom etatu i nadalje je ostao najznačajniji problem šumskoga gospodarstva - udio stabala oštećenih u kalamitetima 1995. godine inosio je 63 % (33,5 % vjetrolomi i 30 % od štetnih insekata). Prema 1994. udio oštećenih stabala (u obujmu) smanjen je za 12,4 %. Udio kalamitetnih sječa u ukupnom godišnjem sječivom etatu i dalje pada. Kalamitetni napad uzrokovan gradacijom Lymantria monaeha savladan je. Troškove zaštite podmirila je država - tijekom 1995. godine kemijskim sredstvima avionima je tretirano 19 771 hektara šuma. U većini ugrožnih područja uspjelo se napad zaustaviti. Pravodobnim tretiranjem spriječeni su golobrst i značajnija oštećenja. Neovisno o vlasništvu šuma država je financirala zaštitu s 812-10´ USD. Kao posljedica sušnih godina zabilježen je napad podkornjaka, posebno na području Moravske regije - Evidentirano je više 1,9 10" m3 drva napadnutog smrekovim potkornjacima (Ips tvpographus i Pityogenes chalcographus). Značajnim štetnikom postaje Ips duplicatus koji je zabilježen na oko 100 tisuća m3 drva. U starijim sastojinama i nadalje ugiba ariš, žute iglice smreke, propadaju sastojine hrasta (propadanje je vjerojatno uzrokovano traheomikozama), suši se bukva, a počeo je drugi val propadanja brijesta. Provedenom namjenskom statističkom inventarizacijom na cijelom području CR ustanovljeno je daje divljač uzrokovala prosječno 19,2 % svih evidentiranih oštećenja stabala. Stoga je nužno kontrolirati gustoću populacija divljači. U svezi s time u započelo je smanjenje brojnosti jelena i muflona. |