DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 5 <-- 5 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PREL1MINARY COMMUNK´ATION Šumarski list br. 1 2, (XXII (1998), 3-8 UDK 630* 232.3 + 232.4 STANJE PREHRANE BILJAKA U ŠUMSKIM RASADNICIMA UPRAVE ŠUMA SPLIT, GLEDE PLODNOSTI TLA I SUPSTRATA TE NAČINA UZGOJA STATE OF NUTRITION OF PLANTS IN FOREST NURSERIES OF THE FOREST ADMINISTRATION "SPLIT" WITH REGARD TO SOIL FERTILITY AND SUBSTRATES, AND METHOD OF CULTIVATION Petar RASTOVSKI* SAŽETAK: U raduje dan prikaz klimatskih prilika te stanja plodnosti tla na proizvodnim tablama kao i supstrata u lijehama, kontejnerima i PVCfolijama, te tuljcima različite zapremine. Klima ima obilježje blage zime i suhoga ljeta. Veći dio padalina je ujesen i zimu, dok su ljetni mjeseci značajno suši, a padaline se kreću 40-50 mm u najsušim mjesecima. Veći dio proizvodnje biljaka na području Uprave šuma Split obavlja se baš na supstratima, a manji na prirodnom tlu u gredicama. Od listača su u većoj mjeri prisutne sljedeće vrste: hrast medunac, hrast crnika i obični bagrem, dok su kod četinjača posebno zastupljeni alepski, crni, primorski i brucijski bor, pinj te čempresi. Tijekom posljednjih godina provedbom kontrole plodnosti u više su navrata uzeti uzorci tla, supstrata kao i biljnog materijala te dane preporuke za odgovarajuću gnojidbu (organska, zelena, mineralna, folijama i dr.) sa svrhom da se poboljša plodnost tla, odnosno supstrata, a time i doprinese boljem uspijevanju te podigne kvaliteta sadnica. Ključne riječi: supstrati, klima, plodnost tla, način uzgoja, biljne vrste, stanje prehrane, kemizam biljnog materijala. UVOD Introduction Rasadnici na području Uprave šuma Split (Voštami-ukoliko traju duže razdoblje. Na navedenim lokalitetima ca - Zadar, Slavinj i Raškovac - Split, Svilaja - Sinj, Boipak je to rjeđi slučaj (Mati ć i Prpić 1983). rak - Imotski i Bočina - Metković) locirani su u podruGlede tipova tala, rasadnici su locirani na crvenicačju B2 klime indeksom klimatskog karaktera Im=40-60 ma, smedem tlu, distričnom smedem tlu te aluvijalnom (humidna klima) prema Thornthwaithu,a u smislu tlu (fluvisolu) u dolini Neretve, a razlikuju se u fizikalBurgosa (1953), stoje i prikazano na klimatskoj karti nim, mehaničkim i kemijskim svojstvima. To je pose R. Hrvatske (Slika 1). bice važno kada se radi o klijancima kao i presađenica- Klimu inače obilježavaju blage zime i suha ljeta. Tima, koje se uzgajaju na prirodnom tlu u gredicama. jekom najsušeg ljetnog mjeseca padne manje od 40 mm Veći dio raspoložive površine koristi se za uzgoj bipadalina, a i inače za ljetne mjesece valja napomenuti ljaka s obloženim korijenovim sustavom (kontejneri, kako su vrući, suhi i vedri. PVC tuljci i folije različite zapremine i dr.). Kao komProsječna godišnja količina padalina iznosi 936 ponente za supstrate koristi se treset iz Poljske, Njemamm, a srednja godišnja temperatura zraka 15,5°C. čke, Mađarske, Bosne i Hercegovine, te kompost i pri Važno je napomenuti kako su za uzgajanje biljaka vrrodna tla, a isti se oplemenjuje odgovarajućim komlo značajne srednje, kao i apsolutne minimalne temperapleksnim NPK i jediničnim mineralnim gnojivima. Tature zraka, ali isto tako kako takve temperature nisu štetkođer se tijekom vegetacije prema potrebi obavlja prine, ali mogu negativno djelovati na uspijevanje biljaka hranjivanje, kako granuliranim kompleksnim i jedinič nim gnojivima, tako i folijarnim gnojivima. Slikama 2-6 nastoji se prikazati način uzgoja biljaka t Dr.sc. Petar Rastovski, Šumarski institut, Jastrebarsko u navedenim rasadnicima glede njihove dobi i uzrasta. |