DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 50     <-- 50 -->        PDF

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE. Šumarski list br. 1-2, CXX1I (1998), 31-52
šumska imanja i za sve šume u državi (u novcu teško
procjenjive ili potpuno neprocjenjive funkcije).


U nastojanju uravnoteženja mogućnosti ukupne godišnje
biološke proizvodnje i dopuštenog iskorištenja,
u sve se više zemalja istražuju produkcija i iskorištavanje
šumskih plodina kao značajna nedrvoproizvodna
funkcija šuma. U Finskoj se ta funkcija šuma uključuje
u svenarodne inventarizacije produkcijskih vrijednosti
šuma Salo, 1995 [3]. Osnove švedske šumarske politike,
ekološke funkcije stavljaju u istu razinu s drvoproizvodnom
funkcijom.


U Češkoj se od 1993. godine intenzivno izučavaju
nedrvoproizvodne funkcije šuma u sklopu cjelovitog


projekta socijalno-ekonomskog značaja izvandrvoproizvodneprodukcije
šuma iposjećenosti šuma. Istraživanju
se pristupilo u svrhu određivanja njihova značaja
za nacionalno gosposdarstvo i stanovništvo.


Sisak je sa suradnicima organizirao i izveo istraživanja
u sklopu spomenutog projekta izučavanja multifunkcionalnoga
značaja šuma na području ČR. Pilot
istraživanje bilo je financirano posredovanjem Grantove
agencije (agencija koja u ime države koordinira
znanstvenoistraživački rad) te svekolikom potporom
Odjela za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede i državnog
poduzeća "Sume Češke republike ".


1. TEORIJSKA I PRAKTIČNA POSTIGNUĆA PROVEDENIH ISTRAŽIVANJA
Theoretical and practical achievements of the research
Od mnogih novih spoznaja postignutih provedenim
istraživanjima (Š i šak [5, 6]) navode se neke od najinteresantnijih:


Ispitivanjima provedenim tijekom 1994. i 1995.
godine utvrđeno je da: (1) 18 % stanovnika šumu uopće
ne posjećuje; (2) daje povremeno posjećuje (do četiri
puta godišnje) 38 % stanovnika; (3) jednom u mjesecu
21 %; (4) jednom u tjednu 17 %; (5) do tri puta u tjednu
oko 6 % stanovnika.


Sociološka istraživanja koja je proveo Institut za istraživanje
javnog mišljenja iz Praga ukazuju daje u razdoblju
tranzicije gospodarstva u ČR smanjeno slobodno
vrijeme stanovništva. Taje pojava posredno uzrokovala
smanjenje broja posjetitelja šumi prema prethodnom
razdoblju. Prema ranijim istraživanjima frekvencija posjetitelja
korespondirala je sa starosnim razredima stanovništva.
Najviša je bila kod mladih ljudi. Ispitivanjima
provedenim 1995. godine, veza između starosti ispitanika
i frekvencije posjetitelja šumi nije potvrđena.


U ČR dvije trećine stanovništva, odnosno četiri petine
obitelji, sudjeluju u sakupljanju šumskih plodova.
Najviše se sakupljaju gljive (70 % sakupljački aktivnih
obitelji), slijede plodine (borovnica i ostale) te lijekovito
bilje. Prosječno se po aktivnom kućanstvu godišnje
sakupi 13,5 kg šumskih plodova (gljive i pet grupa plodina).
U cijeloj ČR godišnje sakupi se više od 50 milijuna
kg plodova ili nešto više od 3-10´´ Kč (oko 167-10"
DEM) u novcu iskazane protuvrijednosti. Ukupna novčana
vrijednost procijenjena je na temelju evidentiranih
maloprodajnih cijena plodova u svježem stanju, tijekom
1994. i 1995. godine. Taj iznos predstavlja od 25
do 33 % prihoda užitoga i na tržištu prodanoga drva.


Sječivi je etat za navedene godine procijenjen u
rasponu 10 do 12 milijuna m´, odnosno 9 do 12 IO9 Kč
(500 do 666 milijuna DEM) u prodajnoj cijeni drva (3,8
do 4,6 m3 i/ili 3,4 do 4,2 tisuća Kč po hektaru šuma).


Navedena djelatnost za vlasnike i gospodarstvenike
šuma nema karakter prihoda. Prema postojećim pro


pisima svi koji žele doći u šumu mogu to učiniti, jednako
kao što mogu bez nadoknade i posebnih ograničenja
brati šumske plodove. Sakupljači su za sakupljanje plodina
tijekom 1995. godine na šumskim površinama
utrošili blizu 100 milijuna sati. Pritom su samo za prijevoz
do šume utrošili oko 650-10" Kč (36-106 DEM). U
vremenu sakupljanja i boravka u šumi načinili su štetu,
u sastojinama i na objektima u šumi, procijenjenu na
oko61510´Kč(34106DEM).


Svođenjem procijenjenoga čistog prihoda stanovništva
od te aktivnosti na hektar šume dobije se vrijednost
glavne nedrvoproizvodne funkcije šuma u visini
oko tisuću Kč ili 56 DEM. Nastale štete u sastojinama
te na šumskim objektima uzrokovane sakupljačima
(posjetitelja šuma) revirnici su procijenili u visini
238 Kč-ha ´ ili približno 13 DEM ha´.


Navedenu postojeću ali društveno neregistriranu
´gospodarsku djelatnost´ valjalo bi uvrstiti u godišnju
statistiku te je intenzivno pratiti - ponajviše radi sticanja
podataka i informacija u svezi s multifunkcionalnim
značajem šuma za društvo.


Za neke tipove šuma, na primjer za one s intenzivnim
svakogodišnjem urodom borovnice, uz dodavanje
rekreativnog značaja tijekom obilaska (posjećivanja)
šuma; dolazi se do zaključka da ponegdje za društvo
veće značenje imaju netržišno potvrđeni externaliti
(užitih ali neregistriranih prihoda) od internalita šuma
(užitog i na tržištu realiziranog prihoda od drva).


Istraživanjima postignute rezultate (spoznaje) bilo
bi moguće, a i potrebno uključiti pri upotpunjivanju legislative
i razvoju metoda ekonomike, posebno mikroekonomike,
šumarstva. U metode bilanciranja vrijednosti
šuma morale bi biti uključene dodatne funkcije,
koje su sastavnica multifunkcionalnih vrijednosti šuma.
Pritom je posebno zanimljivo spoznati i izučiti međudjelovanje
kod relacija "posjetitelji - posljedice na
šume", "posjetitelji - značenje rekreacije za stanovništvo",
"šume - siva ekonomika stanovništva".