DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 56 <-- 56 --> PDF |
M. Stojktnic: NAČIN RASPRAVE () GOSPODARENJU DRŽAVNIM ŠUMAMA U NOVINAMA 1928. GODINE Šumarski list br. I 2, CXXII (1998). 53-60 2.11. Pravda, beogradsko nezavisno glasilo Narodna skupština 4. ožujka 1928. godine Šutej o velikoj aferi u bosanskim šumama. U ovom napisu pisalo se o govoru dr. Šuteja (Hrvatska seljačka stranka / dalje HSS) te prijedlogu rezolucije i izboru anketnog odbora za ispitivanje svih dugoročnih šumskih ugovora. Također tražio je da se ovaj prijedlog oglasi kao hitan. Govor je trajao tri i pol sata, i opširno su bile iznijete afere u zaključivanju dugoročnih ugovora, odnosno prodaje državnih šuma. J. Šutej je iz nio kako je državi ovime nanesena znatna šteta u milijardama. Tražio je anketu koja bi potvrdila sve ovo. Citirao je Dragišu Lapčevića koji je o tome pisao kao član komisije koja je ispitivala ove afere. Utvrdio je kako je država oštećena u milijardama. .1. Šutej je rekao da se ovako radilo i u Grčkoj. Za vrijeme govora uzbuđeno je vikao i Stjepan Radić: "Sve te ministre treba objesiti na Terazijama!" S. Radić se za vrijeme govora Šuteja i dalje strašno uzrujavao te vikao kako sve ministre treba objesiti na Terazijama. U 17i! nastavljena je rasprava o prijedlogu J. Šuteja. Govorili suTupanjin iĐura Janković radikal, a na kraju je riječ uzeo ministar šuma i rudnika dr. Miović, koji je izložio stoje učinjeno kako bi se spriječilo zlouporabe te u ime vlade prihvatio hitnost, koja je zatim jednoglasno izglasana. 2.12. POLITIKA Neovisne novine; osnivač Vladislav Ribnikar, poginuo 1914. Ovaj dnevni list donosi 4. III u rubrici: Narodna skupština: Prijedlog dr. Šuteja Politika piše o govoru dr. Šuteja slično kao i Pravda. Narodna skupština izabrala je Anketni odbor od 7 narodnih poslanika, koji će uz pomoć jednoga stručnjaka iz područja tih šumskih ugovora, preispitati stanje svih tih dugoročnih šumskih ugovora te podnijeti Skupštini prijedlog u pogledu trajanja ugovora, kao i progonu svih krivaca. Šutej je dalje govorio da o tome naš tisak piše kao i inozemni. Ta eksploatacija se zove eksploatacija na bosanski način. Naši odgovorni čimbenici šute na sva ta pisanja. Ne vjerujem daje u našoj državi moglo biti veće afere od ove. U listu slijedi podnaslov: Kupio cijelo ministarstvo i zato će doći general. Šutej je dalje iznosio kako je tvornica tanina Našice iskorištavala šume kod Bosanske Gradiške. Ona je planinu Kozaru opustošila i uništila. Radić je povikao: "Taj je kupio cijelo ministarstvo! Trebalo bi vas javno linčovati na Terazijama! Ane pred sud! Nego neka vas narod linčuje. To ste zaslužili i to ćete doživjeti! To je Davidovićev tvrdi grad! Eto, zato tražimo da dođe general, on bi sve to ispitao! 1 zato ga zovemo, i zato će doći i rastjerati ovu bandu!" 2.13. VREME Dnevni list, Beograd, 4. III Narodna skupština. Za pregled dugoročnih ugovora Tu su opisani dijelovi govora Juraja Šuteja tj. onaj dio koji se odnosio na izbor ankete za pregled dugoročnih šumskih ugovora. Na kraju je i obrazloženje prijedloga. Šume daju preko 400 milijuna dinara prihoda godišnje. VREME od 7. III U rubrici Narodna skupština, među ostalim piše, kako se prešlo na pretres prijedloga rezolucije g. Šuteja o šumama u Bosni. Rezolucije je utoliko izmijenjena što čc Anketni odbor sam birati stručnjake i to s lista pojedinih poslaničkih klubova ili poslanika. Izabrani su i zamjenici. VREME od 10. III U rubrici Narodna skupština, donosi se i govor Vlat ka Mačeka o šumarstvu, gdje on traži da se prestane sa iskorišćivanjem naroda. Poslije Mačeka govorio je Ante Pavlović, koji je također tražio da se šume vrate narodu. 2.14. TRGOVINSKI GLASNIK Beograd, 30. siječanj Šume pred komisijom Ministar šuma i rudnika odredio je komisiju koja će pregledati ugovore sklopljene sa šumskim poduzećima te ustvrditi kolika je šteta prouzročena državi. Predsjednik komisije je dr. Pera Đorđević, profesor. Vjerovalo se da će on progoniti sve one koji su od naših šuma napravili pravu "Panamu." Interesantno je, da se odmah 1919. godine pristupilo zamjeni dotadašnjih ugovora, koji su u osnovi bili dobri i korektni i u kojima se nalazila i jedna ovakva odredba: "Izričito se određuje, da možebitna kasnija molba za sniženje kupovne cijene neće se pod nikakvim uvjetom prihvatiti". Kadaje ta odredba uklonjena iz ugovora koji je sada zaključen, otvorena je mogućnost za skidanje cijena i za stalno reduciranje državnih primanja. Iz jednog od tih ugovora izostavljena je odredba o državnom participiranju s 25% u čisto šumskom prihodu, pa su zatim sljedila sve veća, državna odricanja od svih državnih prihoda. Zatim slijede nacionalizacija, amortizacija, valorizacija, pretvaranje dinara u zlato, razumije se uz bonifikaciju, klasifikaciju i druge izume po kojima je država stalno bila oštećena. Ima poduzeća koja nisu platila nikakvu taksu, pa im je država postala dužnikom! Glasnik dalje piše o već, poznatim mjerama koje bi trebalo poduzeti, ali je novost da treba izvršiti pretres kod osoba za koje se osnovano sumnja da su radila na štetu države, kao i kod njihovih srodnika kako bi se pronašao novac sumnjiva porijekla. Trgovinski Glasnik na kraju završava riječima: "Krajnje je vrijeme nastalo je da se u državnoj službi zavede strogi moral i da se iskorijene zloupotrebe." |