DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 57 <-- 57 --> PDF |
VI. Stojković: NAČIN RASPRAVI; 0 GOSPODARENJU DRŽAVNIM ŠUMAMA TRGOVINSKI GLASNIK, 31. siječanj Stručno osoblje i naše šume U članku se piše protiv ukidanja Šumarskog fakulteta i dokazuje potreba za dva fakulteta. Potom su navedeni primjeri o manjku stručnjaka. Tako tri Direkcije šuma u Srbiji s teritorijem od 1,76 milijuna ha raspolažu sa svega 70 šumarskih stručnjaka, od kojih je samo 30 s visokoškolskom spremom. Potpisan je dr. M. Marinović. TRGOVINSKI GLASNIK, 11. veljače Eksploatacijska politika u bosanskim šumama U opširnom članku ovaj list piše o načinu iskorišćivanja šuma u Bosni od Austro-Ugarske do današnjih dana gdje prevladava iskorišćivanje velikih poduzeća, koja su drvo dobivala uz nisku cijenu, na temelju dugoročnih ugovora. Druge europske države (Čehoslovačka, Njemačka) stvaraju mogućnosti za eksploataciju još neotvorenih šuma, osposobljavale su specijalne stručnjake, dok smo mi spas gledali u primitivnoj inicijativi, koja nije bila dorasla svojoj zadaći. Uslijed trenutne konjukture nastale ratnim zbivanjima i poradi istrošenih zaliha, te nenazočnosti Rusije na svjetskom tržištu došlo je do velikog priliva inflacijskog kapitala u šumska poduzeća, koja su se osnivala velikom brzinom nesustavno i bez ekonomske računice, kapaciteta šume te s razvojem konjukture i drugih prilika na svjetskom tržištu drvetom. Ovakav se sustav prenosi i na Hrvatsku i na Slavoniju, gdje do tada nije bio poznat i u uporabi. Sniženje željezničkih tarifa, carina, poreza i taksa, revizije ugovora, sniženje šumske takse bili su zaključci, jer bi se inače upropastila najjača industrija, izvoz, narušila bi se aktivnost trgovinske bilance i stabilnost valute, a radnici bi ostali bez posla. Na kraju članka se kaže: "Sadašnji rad je sankcioniran zakonskim odredbama i da stručnjaci u Ministarstvu šuma i rudnika moraju na ovo gledati drugim očima nego laici - tražeći svuda neke afere. To ubija ugled države i njezin kredit u inozemstvu na veselje zemalja koje su nam konkurenti i koje će iz toga izvući korist". TRGOVINSKI GLASNIK, 2. ožujak Naši bosanski jadi. Milandr. Marković Povodom članka! Malo odgovora ... Trgovinski Glasnik u svojem listu daje dosta prostora stručnjaku dr. Milanu Markoviću, koji s dosta emocija pristupa problemu. Donosimo samo dio članka. Gospodarilo se u vrtlogu lažnih političkih i državnih interesa i razloga, plasiranih samo od zainteresiranih, uz nenazočnost šumarskih stručnih normi i načela. Samo čisti materijalni interesi stranog kapitala. Bosanski šumari naslućivali su i skori i brzi slom i napadali, ovakvu eksploataciju, bolje rečeno devastaciju naših bosanskih šuma! Ciste sječe, pretvaranje četinjača u lisnate šume, a ove u šikare i gole rudine, gdje caruje korov i kupina ili strši kamen. NOVINAMA 192«. GODINI; Šumarski list br. 1-2. CXXII (1998). 53-60 I za Austro-Ugarsku Monarhiju bio je to duboki i nerješivi problem. Sustav upravljanja i gospodarenja bosanskim šumama, poslije rata, od 1919. godine pa sve do danas, za vrijeme svih vlada i svih režima, s malim svjetlim izuzecima, bio je i ostao čisto pljačkaški sustav - "Raubvvirtschaft" - kojeg smo danas svjedoci. Autor dalje iznosi primjer sječe u kubicima za 1923. godinu, te koliko je od toga pripadalo stranom kapitalu a koliko domaćem. U toj sječi učešće domaćega kapitala prema stranom dolazilo je u omjeru 1:20 ili 5:100. Novac dobiven u zdravoj valuti odlazi u strane i neprijateljske banke. Strani kapital nije došao: "Da narod goji, već da mu rebra broji." Na kraju autor zaključuje: "Bilo je drugog puta i drugog načina, drugih mogućnosti i ostvarljivih načela i metoda, bilo je i bilo! Bilo ih je, ali se nikad nisu htjeli, a još manje željeli!" TRGOVINSKI GLASNIK, 3. ožujka Naši bosanski jadi... Povodom članka: Malo odgovora 2) Milan dr. Marković Autor nastavlja i ovdje u istom stilu. Prvo razdoblje je okupacijsko a obuhvaća vrijeme u kojem se težilo za iskorišćivanje neispitanih i još neproučenih, nepoznatih bosanskih šuma, vrijeme zvano "Kuferaško doba", kada se s koferom na leđima i golim štapom u ruci dolazilo u Bosnu, a kasnije odlazilo kao bogati šumarski industrijalci, austrijski - kultur tregeri. Dakle, doba iskorišćivanja i uništavanje bogatih hrastovih šuma. Vrijeme tuđe ruke, tuđeg smjera, tuđeg dijela! Drugo razdoblje je vrijeme aneksije. To više nisu bile bosanske šume, već austrijske na bosanskom tlu. To je i vrijeme trajanja rata u čitavoj Europi i u neku ruku uređenih šumarskih odnosa u bosanskim šumama! Treće razdoblje je vrijeme ponovne okupacije, promjene režima i zemaljske uprave u Bosni; gotovo najkatastrofalnije razdoblje za bosanske šume. Domaća poduzeća prikrivala su strani kapital. Doba ponovne okupacije dijelimo na dva razdoblja. Prvo, odmah po reokupaciji, kada se u šumi nije znalo ni tko pije, ni tko plaća; vrijeme stagnacije, zastoja u novcu i pljački; zatim prividnog kraha, sloma, te organizirane pljačke. Drugo razdoblje je svjesno i proračunato devastiranje šuma i ostvarena revizija nasljednih ugovora za sva ugovorna područja. Radi se o nasljcđenim ugovorima od Austro-Ugarske uprave. Bilo je to pod lažnom maskom opće potrebe, nužde, spasa i dobra za našu proširenu i uvećanu, financijski izmučenu i nemoćnu domovinu. Tečaj dinara bio je lažan i sraman motiv. Kakva ironija! U drugom razdoblju moralo se prekinuti sa stranim poduzećima. Austrije više nije bilo! |