DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 59     <-- 59 -->        PDF

M. Stojković: NAČIN RASPRAVE O GOSPODARENJU DRŽAVNIM ŠUMAMA U NOVINAMA 1928. GODINE Šumarski list br. I 2. CXX11 (I99X). 53-60
vrgne reviziji - svuda gdje su oštećeni interesi države,
načelo trajnog i racionalnog šumskog gospodarenja,
opskrba servitutnih i lokalnih potreba, kao i malih pilana.
Pri tome voditi računa o opravdanim potrebama
drvne industrije.


Jutarnji list i dalje piše 17., 21. ožujka, 13. svibnja i


27. svibnja o šumskim ugovorima, zakonu o sveučilištima
i o novim šumskim aferama.
2.17. JUGOSLAVENSKI LIST,
Sarajevo, 10. siječanj
Ovaj list piše kako su predstavnici Demokratske
stranke prvi otkrili nepravilnosti u šumarstvu. Vođa te
stranke bio je Ljuba Davidović. Ovi predstavnici pored
toga što su prvi otkrili nepravlilnosti, prvi su i počeli
borbu protiv toga, prvi izvjestili sve mjerodavne čimbenike
i tražili strogu kaznu za krivce, ma gdje oni bili.


Provođenje šumske takse na zlatnu bazu koja bi trebala
ostati za vrijeme i trajanja ugovora, pa bi na taj


način bila zapečaćena sudbina naših šuma, našega šumarstva
i našega napaćenog naroda. Navodi se zatim i
primjer: u "Viktoriji" u Zivinicima kod Tuzle, gdje je
bio odobren dodatak ugovoru, nastala je šteta državi
koja iznosi 5,800.000 dinara prema starom ugovoru.


Jugoslavenski list i dalje piše 20. siječnja pod naslovom:
"dr. Šutej o upropašćivanju šuma"; 21. siječnja:
"Napuhane šumske afere"; 5. veljače: "Pljačka šuma
u Bosni i Hercegovini"; 4. ožujka: "Skupštinska anketa
za šumske ugovore u Bosni i Hercegovini". U
ovom listu slijedili su i daljnji zapisi o prilikama u šumarstvu.


Slično kao "Jugoslavenski list" piše i "Večernja pošta",
također iz Sarajeva.


Večernja pošta donosi u nastavcima cijeli govor dr.
Šuteja održan u Narodnoj skupštini. Sve prethodne, ovdje
navedene novine, taj su govor prikazale suzdržano.


2.2. Rasprave na Skupštini Jugoslavenskog šumarskog udruženja
Discussions in assembly of Yougoslav forestrv association


2.21.
PRAVDA, 5. ožujak
Staje s našim šumama?
U lovačkoj sali hotela "Imperijal" otvorena je izvanredna
skupština. Šumari tvrde, pored ostalog, da se
u našim šumama neracionalno gospodari, i u govoru dr.
Đ. Nenadića, profesora Šumarskog fakulteta zagrebačkog
Sveučilišta, bilo je mnogo dokumentiranog izlaganja
posvećenog tom pitanju. Nazočni su i narodni
poslanici: Đura Janković (radikal), Miloš Tupnjanin
(zemljoradnik), Preka (radićevac), Metikoš i Ivančević
(samostalni demokrati). Nazočan je i generalni direktor
šuma Miodrag Stamenković.


U nastupnom govoru, predsjednik Lenarčić je naglasio
kako se ne bavimo demagogijom. Naša je privreda
takva da ne bi mogla podnijeti teret demagogije.
Također je istakao kako šumari nemaju svoga predstavnika
u Narodnoj skupštini.


Zatim je govor održao prof. dr. Ugrenović, o projektu
Zakona o šumama. Projekat je tiskan 1923. godine,
poslužio je kao baza najnovijem projektu Ministra
šuma i rudnika, ali su načinjene neke izmjene koje daju
posve novu sliku zakona o šumama. Smatramo potrebnim
da se konačna redakcija vrati onim osnovnim
smjernicama i načelima koja su utvrđena u projektu
J.Š.U. u godini 1923. Potrebito je osigurati dostojan položaj
šumarstva te policijskih odredbi s položajem koje
se odnose na organizaciju šumarske uprave.


Prof. dr Petračić referirao je o pitanju ukidanja fakulteta.
Protiv ukidanja fakulteta bili su i predstavnici
mnogih gradova, kao i razna privredna i kulturna udruženja.
Tražilo se od ministra da se član 44. financijskog
zakona povuče, kao i sve ono što je u svezi s njim,


odnosno, da se odustane od primjene toga članka.
Jednoglasno je prihvaćena rezolucija.


Slijedile su nevolje studenata šumarskog fakulteta u
Zagrebu. U usporedbi s beogradskim fakultetom oni su
bili zapostavljeni. U Beogradu je pomoć uživalo 30
studenata a u Zagrebu samo dvojica. Fakultet u Zagrebu
je bez struje i grijanja. Skupštinaje riješila da se ovo
pitanje prouči i poduzmu potrebne mjere u svrhu olakšanja
položaja studenata šumarstva u Zagrebu.


Kako se upravlja našim šumama?


Dr. Đuro Nenadić* iznio je referat na preko 100
stranica koji se temeljio na vrlo važnim dokumentima i
saznanjima. Tijekom prijepodnevnoga rada skupštine,
uspio je pročitati samo prvi dio rada, a završio tek poslije
podne.


Hrvatsko-slavonske šume


Te šume su bogate. Tu postoji oko 60 milijuna kubnih
metara drvne mase. Podijeljene su u tri Direkcije,od
kojih je najveća Zagrebačka direkcija (30 milijuna kubnih
metara), a vinkovačka najmanja. One bi trebale
predstavljati jezgru prihoda, ali je sušenje s velikim
obuhvatilo ove šume u velikoj mjeri. Ali još veće zlo
krije se u sustavu upravljanja ovim šumama.


Staje sa šumom Prašnik?


Najveća i najelitnija šuma vinkovačke Direkcije je
šuma Prašnik. Ne biju se smjelo prodavati. Ipak izlagana
je prodaji tri puta po vrlo teškim i nepovoljnim uvjetima.


*Ovaj referat nije objavljen a nepoznata je sudbina rukopisa te je
tekst u Pravdi jedini izvor.