DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 70 <-- 70 --> PDF |
DEL BOSCO DEMANiALE INALIENABILE FO N T A N A Sc-ala da I a IOOOO - Supprtiric ha 227**2 T^ ^ ^ x \ =^3 Slika 3: Nacrt šume BOSCO DELLA FONTANA s oznakom odjela i zvjezdastim prosjekama. (Iz brošure BOSCO FONTANA, F. FOZZER etc, Peri, 1987.) Horst Kramer -Alparslan Akca: LEITFADEN ZUR \VALDMESSLEHRE, (Dendrometrija), Gottingen, 1995., str. 266, treće prošireno izdanje Drugo izdanje Kramerov e dendrometrije (1987.) pod gornjim naslovom, prikazano je u Šumarskom listu 1988. godine na str. 373. Treće izdanje iste knjige prošireno je i nadopunjeno glede strukture sastojina, osobito glede raspodjele stabala po debljini. Također je detaljnije obrađena kompletna analiza stabala, pomoću koje je prikazan rast i prirast. Kao primjer poslužilo je jedno 48-godišnje stablo obične smreke. Analiza je pokazala da je između desete i petnaeste godine debljinski prirast iznosio 6,14 cm (ili 1,2 cm/god.), a visinski prirast 4,2 m (ili 0,82 m/god.), što su najviše vrijednosti, odnosno maksimumi. Iz slike visinskoga rasta toga stabla vidi se da krivulja rasta ima točku infleksije u desetoj godini, što bi odgovaralo kulminaciji visinskoga prirasta. Od ostalih zanimljivosti spominjem "Parabellckluppe" (Finnenkluppe), promjerku za mjerenje debljine stabala iznad 1,3 m i više od zemlje. Svakako je hvale vrijedan Kramerov dendrometar, koji je Kramer konstruirao u obliku otvarača za boce s prorezom od 1 cm širine i vrpcom od 50 cm duljine. Tako se brojenjem stabala u jednom krugu odmah može dobiti temeljnica sastoji ne u mVha. Posebno mjesto u knjizi namijenjeno je vitkosti stabla (Schlankheitsgrad), koje je definirano kvocijentom visine stabla i prsnoga promjera. Na str. 65 nalazi se shematski prikaz utvrđivanja biomase jednoga stabla, što može čitateljima Šumarskoga lista dobro poslužiti kao uvid iz kojih se dijelova sastoji biomasa. Glede boniteta Kramer razlikuje relativni i apsolutni bonitet. Prvi se utvrđuje pomoću prirasno-prihodnih tablica, a drugi pomoću visine koju postižu stabla u stotoj godini starosti: takozvana "dominantna visina" (OBERHOHE). U nekom dijelovima Njemačke prirasno- prihodne tablice izrađene su na temelju dominantne visine (OBERHOHE), primjerice tablice za običnu smreku Assmanna i Franza(1963.) i nove tablice za bor i običnu smreku od VVenka 1985. U svezi s time na str. 216. knjige nalazi se tablica za preračunavanje dominantne visine u srednju visinu. Sve u svemu, Kramerova dendrometrija je moderni udžbenik opskrbljen bogatom literaturom i pomoćnim tablicama koje su korisne ne samo studentima nego i šumarskoj praksi. |