DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI ŠUMSKO DRVEĆE I GRMLJE JESTIVIH PLODOVA Stella Šatalic Stanislav Štambuk U prvome dijelu obrađena je biološka raznolikost šuma. Poznato je kako je na Konferenciji UN o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992, Hrvatska zajedno sa 157 zemalja potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti koja je stupila na snagu 29. prosinca 1993. godine, a 5 siječnja 1994. Hrvatska je postala punopravna stranka Konvencije. Za Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti određenje 29. prosinac. Biološka raznolikost je raznolikost života na Zemlji kojom su obuhvaćeni svi geni, životinjski i biljni svijet kao i svi krajobrazi. To su šume, travnjaci, močvare, vode na kopnu, mora, tlo, usjevi, domaće životinje, divlje životinje i mikroorganizmi. Donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti ima čvrsti temelj u spoznaji o današnjemu stanju uništavanja i nestajanja živoga svijeta. Do danas je opisano preko milijun životinskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta i 11.200 mikroorganizama. Pretpostavlja se kako ukupan broj vrsta na zemlji iznosi preko 10 milijuna i kako svake godine nestaje oko 40.000 vrsta, medu kojima je najviše onih koje još nisu opisane. Šuma pripada u najzamršenije kopnene ekosustave, koji se u pravilu odlikuju velikim brojem vrsta s vrlo naglašenim slojem drveća, a biološku raznolikost koja obuhvaća sva živa bića šume teško je utvrditi. Dosadašnja istraživanja upozoravaju kako je najviše života i raznolikosti u onim dijelovima šume koje obično zanemarujemo, u tlu i u osušenim trulim stablima. Što biološka raznolikost znači možemo zaključiti po izreci velikoga ekologa svjetskoga glasa Odurna koji kaže kako je biološka raznolikost više od začina života. Prikazivanje ove knjige upravo danas na Međunarodni dan biološke raznolikosti znatan je prilog njezinome očuvanju u nas. U uvodu knjige autori upozoravaju kako drveće i grmlje jestivih plodova naših šuma ima posebno značenje u održavanju njihove stabilnosti jer su: Sastavni dio genetskoga bogatstva naših šuma, Nezamjenjiva karika u hranidbenom lancu za niz vrsta od mikroorganizama, kukaca, ptica, glodavaca i velikih biljojeda do velikih grabežljivaca, činitelj zdravstvene otpornosti šumskih sastojina zajedno s ostalim vrstama drveća i grmlja stanište su velikome broju drugih vrsta i mikrostanište različitim vrstama koje na njima obitavaju. U poglavlju o raznolikosti obrađen je zakonski okvir zaštite biološke raznolikosti gdje se posebno naglašava kako u šumama koje pokrivaju preko 43% kopnenoga dijela Hrvatske, obitava veći broj biljnih i životinjskih vrsta, i kako šumarstvo snosi najveću odgovornost i teret očuvanja prirodnih kopnenih ekosustava. Raščlanjeni su Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske kao dobra podloga za očuvanje biološke raznolikosti, ali nije naglašena prednost hrvatskoga Zakona o šumama koji se smatra jednim od najekološkijih u Europi. Opisani su međunarodni skupovi u Strasbourgu 1990. i Helsinkiju 1993. na kojima Republika Hrvatska prihvaća rezolucije koje se odnose na sveukupni ekološko- biološki ustroj gospodarenja šumama u budućnosti, gdje se posebno naglašava potrajnost u gospodarenju šumama te njihova biološka raznolikost. Naglašeno je značenje drveća i grmlja jestivih plodova za održanje zoocenoze u šumi, kao i uloga zaštitnih šumskih pojasa i živica te naglašene prednosti šumsko- poljodjelskog gospodarenja. U potpoglavlju o krajobraznoj raznolikosti navedene su osobitosti pojedinih šumskih zona od Primorske Hrvatske, preko gorskih i planinskih predjela do nizinskih šuma Posavine, Podravine i Podunavlja. U drugome poglavlju pod naslovom: Neke vrste drveća i grmlja jestivih plodova, abecednim redom latinskih naziva opisana je 51 vrsta. Uz svaki opis dana je karta njezinoga areala u Hrvatskoj, zatim crtež morfoloških osobitosti od izbojka i pupa do cvijeta i ploda, a stoje u tekstu potanko opisano. Plod i njegova svojstva su posebice naglašeni. |