DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Posebnu vrijednost knjizi daju fotografije pojedinih detalja kojima se dodjeljuju točke za ljepotu a što najčešće u praksi dovodi lovce u nedoumicu koliko točaka dodijeliti u konkretnom slučaju. Prikaz načina ocjenjivanja trofeja danje za 4 životinjske vrste kojima se ocjenjuju lubanja i krzno (vuk, medvjed, divlja mačka i ris), za 3 vrste kojima se kao trofej ocjenjuje samo lubanja (lisica, rakunopas i jazavac), jednoj vrsti gdje trofej predstavljaju zubi (vepar), te 7 vrsta divljači gdje trofej predstavlja rogovlje (jelen lopatar, jelen obični, jelen aksis, srnjak, divojarac i divokoza, kozorog te muflon). Odmah iza ovog poglavlja slijedi poglavlje "Mjerila za dodjeljivanje medalja" u sklopu kojeg se nalazi praktična tablica u kojoj su najednom mjestu prikazane granične vrijednosti za dodjelu odličja za sve trofeje. Na 5 stranica prikazane su "Medalje međunarodnih izložbi pod pokroviteljstvom CIC-a" koje prikazuju medalje od prve svjetske lovačke izložbe održane u Beču 1910. godine pa do izložbe u Budimpešti održane 1996. godine. Na ovaj prikaz medalja nadovezuje se prikaz Značaka generalne skupštine CIC-a. Za sve one koji žele sudjelovati na međunarodnim lovačkim izložbama ili ih organizirati, bit će zanimljive kratke "Upute Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC) za organiziranje lovačkih izložbi i ocjenjivanje trofeja" s pratećim pravilnicima. Autor je dao "Pregled međunarodno priznatih službenih CIC-ovih ocjenjivanja lovačkih trofeja i sastav njihovih ocjenjivačkih komisija", iz kojeg se vidi koje su zemlje i koji ocjenjivači sudjelovali na do sada odr žanim međunarodnim lovačkim izložbama, a čitatelji mogu vidjeti koje su zemlje i u kom udjelu zastupljene u komisijama CIC-a. v Na kraju knjige nalazi se 18 tablica u poglavlju "Svjetska lista najjačih trofeja", u kojima su prikazane CIC-ove rang liste vodećih trofeja po vrstama divljači uz naznačenu godinu odstrela (stjecanja trofeje), zemlju u kojoj je trofeja stečena, prezime lovca koji je dotičnu trofeju stekao, broj točaka koje je trofej dobio prilikom ocjene od službene komisije CIC-a i izložbu (mjesto i godina) na kojoj je trofej ocijenjen. Nesumnjivo da će sve lovce kojima se ova knjiga nađe u ruci zanimati kako su rangirane u svjetskim razmjerima trofeje stečene u lovištima na području Hr— vatske, jer kako navodi autor knjige, "Medalje su priznanje lovištu iz kojega potječe odstreljena divljač, a ne lovcu koji ju je odstrijelio". U siromašnoj izdavačkoj djelatnosti s područja lovstva u Hrvatskoj, ova knjiga predstavlja osvježenje u domaćoj lovačkoj biblioteci, a nesumnjivo će mnogima dobro poslužiti kod ocjene trofeja. Uz sitne tiskarske greške koje su se prikrale u prvome izdanju, knjiga je sadržajno i grafički vrlo kvalitetno djelo i kao takva poželjna svakom lovcu, posebice članovima komisija za ocjenjivanje lovačkih trofeja. Glede činjenice da će se ova knjiga prevesti na većinu europskih jezika i postati službeni CIC-ov priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja, možemo biti ponosni što je njeno prvo izdanje ugledalo svjetlo upravo ovdje u Hrvatskoj. dr. se. Marijan Grubešić HRVATSKA: ŠUMARSKI PARTNER U JUGOISTOČNOJ EUROPI Kontakti između Njemačkog i Hrvatskog šumarskog društva Od berlinske Godišnje skupštine Njemačkog šumarskog društva u rujnu 1996. godine razvijaju se kontakti s Hrvatskim šumarskim društvom, koje su u srpnju 1997. prigodom susreta šumarskih društava vodili predsjednici - predstavnici iz obje zemlje. Vrlo je zanimljiva, kao u ostalom i prigodom svih posjeta istočnim i jugoistočnim europskim zemljama u tranziciji, spoznaja o različitim fazama postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. Za Hrvatsku je specifično što se ovdje ide jasnim i vrlo konzekventnim šumarskim putem, na prvom mjestu je načelo potrajnosti gospodarenja šumama, koje se oslanja na staru austrougarsku šumarsku tradiciju, a težnja je da se štete na okolišu iz prošlih stoljeća nadomjeste. Gleda se u budućnost, iako još puno opterećuju gospodarske posljedice izazvane ratom (kada se ovdje govori o ratu uvijek se misli na srpsku agresiju, a to je nešto drugo nego Drugi svjetski rat). Sam pogled na mladi šumarsko-povjesni i šumarsko- politički razvoj Hrvatske pokazuje da se može očekivati snažan srednjeeuropski interes za tamošnji razvoj šumarstva. Kod iskorišćivanja šuma smo i sami bili nazočni. Hrvatska (je velika kao Hessen i Nordrhein- Vvestfalen zajedno; 4,8 milijuna stanovnika; 2,5 milijuna ha šuma), ima od jeseni 1990. godine suverenu nacionalnu šumarsku politiku. Ali ona ima i dugu šumarsko- povijesnu tradiciju. 27. 7. 1769. godine donesen je "Šumski red " carice Marije Terezij e na hrvatskome jeziku. Do 1918. godine hrvatskim šumama gospodarilo se u skladu s austro-ugarskom šumarskom politikom, šumarstvo se oslanjalo na stručnost. Ta stara načela doživljela su 1945. godine utjecaj jugoslavenske središnje vlasti iz Beograda. Nakon Drugog svjetskog rata (počeci socijalima) provedena je eksproprijacija, 1,5 milijuna ha šuma je nacionalizirano, a šumarstvo je centralizirano po sovjetskom uzoru (1945-1948). Nakon ras |