DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 85 <-- 85 --> PDF |
H3: šumarska suradnja sa zemljama prijelaznoga gospodarstva (Forestrv Co-operation with Countries with Economies in Transition) Koordinator rezolucije: prof. dr. se. Mladen Figurić Pomoćnik koordinatora: dr. se. Denis Jelačić H4: Strategija za dugoročnu prilagodbu europskih šuma na klimatske promjene (Strategiesfar a Long-Term Adaptation ofForests in Europe to Climate Change) Koordinator rezolucije: prof. dr. se. Zvonko Seletković Pomoćnik koordinatora: mr. se. Ivan Tikvić SI: Europska mreža trajnih pokusnih ploha za motrenje šumskih ekosustava (European Nehvork of Permanent Sample Plots far Monitoring ofForest Ecosystems) Koordinator rezolucije: dr. se. Željko Španjol Pomoćnik koordinatora: dipl. inž. Dario Baričević S2: Očuvanje šumskoga genofonda (Conservation ofForest Genetic Resources) Koordinator rezolucije: dr. se. Joso Gračan Pomoćnik koordinatora: dr. se. Davorin Kajba S3: Decentralizirana europska banka podataka o šumskim požarima (Decentralised European Data Bank on Forest Fires) Koordinator rezolucije: mr. se. Jela Bilandžija Pomoćnik koordinatora: dipl. inž. Vladimir Lindić S4: Prilagodba gospodarenja u planinskim šumama na nove okolišne uvjete (Adapting the Management ofMountain Forests to New Environmental Conditions) Koordinator rezolucije: dr. se. Vladimir Kušan Pomoćnik koordinatora: dr. se. Miroslav Benko S5: Proširenje EUROSILVE, mreže istraživanja fiziologije drveća (Expansion oftheEUROSILVA Network Research on Tree Physiology) Koordinator rezolucije: dr. se. Nikola Komlenović Pomoćnik koordinatora: dipl. inž. Dunja Novosel S6: Europska mreža istraživanja u šumskim ekosustavima (European Network far Research into Forest Ecosystems) Koordinator rezolucije: dr. se. Boris Hrašovec Pomoćnik koordinatora: dr. se. Ivan Martinić Mr. se. Jela Bilandžija PRVI EUROPSKI SIMPOZIJ O DABRU Prvi europski simpozij o dabru održanje od 15. do 19. rujna 1997. godine u glavnom gradu Republike Slovačke - Bratislavi. Radi se, kako i sam naslov simpozija govori, o prvom susretu znanstvenika i stručnjaka iz Europe koji se bave istraživanjima ove zanimljive životinjske vrste koja svojim uspješnim populacijskim oporavkom budi sve više pozornosti i potiče raznovrsna istraživanja. Preteča ovom simpoziju bio je dvodnevni radni sastanak - VVorkschop u Beču održan 25. i 26. rujna 1994. godine. Već tada se uvidjela potreba da se organizira opsežniji skup, kako bi se prezentiralo stanje dabra u Europi te brojna zanimljiva istraživanja u područjima gdje je dabar nazočan već duže vrijeme. Organizacije ovog prvog simpozija prihvatio se dr. Karol Pachinger , s Instituta za ekologiju pri Prirodoslovnom fakultetu u Bratislavi, koji je u relativno kratkom vremenu uspješno organizirao cjelotjedni program i okupio stručnjake iz gotovo svih europskih zemalja. Skupu su bili nazočni i znanstvenici iz Amerike, te nekih zemalja koje još nemaju dabra, ali se pripremaju za njegovo unošenje na prikladne prostore, poput Rumunjske. 1. EUROPEAN BEAVER SYMPOSIUM Bratislava, Slovakia, 15-19 September 1997 Institute of Ecology, Facultv of Natural Sciences Comenius Universitv Slovak Zoological Society ABSTRACTS of lectures and posters KURZFASSUNGEN der Vortrage und Poster |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Program simpozija 15. rujna - Dolazak i registracija sudionika 16. rujna - Svečano otvorenje Simpozija - Referati i diskusije (u dopodnevnom i poslijepodnevnom programu) - Prezentacija postera (u večernjem dijelu programa) 17. rujna - Referati i diskusije (u dopodnevnom i poslijepodnevnom programu) - Prezentacija postera - VVorkshop - Bokoridor na akumulacijskom jezeru na Dunavu kod Čunova (u večernjem dijelu prograna) 18. rujna - Ekskurzija na akumulaciju na Dunavu kod Čunova i dunavske ritske šume 19. rujna - Referati i diskusije - Rasprava i potpisivanje rezolucije za izgradnju Biokoridora na akumulacijskom jezeru Čunovo na Dunavu - Prezetacija postera i izbor najboljeg postera - Donošenje zaključaka Simpozija i zatvaranje Simpozija Petodnevni program bio je u cijelosti popunjen, jer je prijavljen velik broj referata i postera s vrlo zanimljivim sadržajem, a organizator je predvidio nakon svakog referata kratku diskusiju odnosno mogućnost da se autoru postave izravno pitanja u svezi s njegovim radom i istraživanjem Tako je svaki izlagač dobio na raspolaganje 25 minuta. Slika 1. Dermopreparat vrste kojoj je Simpozij posvećen Utorak, 16. rujna 1997. Prvoga radnog dana, nakon svečanoga otvaranja simpozija, uslijedili su referati kojima je zajednička tema bila rasprostranjenost dabra u Europi i akcija pono vnog naseljavanja u neke zemlje i neka područja. Akcije ponovnog naseljavanja dabra gotovo u svim slučajevima imaju pozitivan ishod, i sada se govori već o dinamici porasta brojnog stanja i proširenja rasprostranjenosti na tim područjima. U večernjem dijelu programa prezentirani, su poste ri uz koje su autori spremno raspravljali o prezentiranoj tematici, i općenito o osobnom radu i iskustvima stečenim tijekom istraživanja dabrova i njihovih staništa. Srijeda, 17. rujna 1997. Drugi radni dan, koji je također bio namijenjen izlaganjima referata i diskusijama, protekao je uglavnom pod zajedničkom temom biologija i ekologija dabra. Nekoliko referata odnosilo se na biologiju dabra i njegov utjecaj na prostor u kojemu obitava, kao i na odnos dabra i ostalih životinjskih vrsta u istom staništu. Naravno i ti su referati bil vrlo interesantni za nas, jer na temelju takvih istraživanja možemo donekle predvidjeti i neke pojave koje će se u skoroj budućnosti događati i kod nas. U večernjem dijelu programa, u sklopu Workshopa, slikama, dijapozitivima i izlaganjem predstavljen je jedan od velikih problema u staništima dabra, a to je izgradnja velikih vodenih stepenica radi hidrocentrala i plovnih puteva. Takvi objekti sprječavaju prirodni put riba i semiakvatčnih životinja te izoliraju dijelove populacija. Takvi objekti sprječavaju prirodno širenje, između ostalih i dabra, te se predlaže da se na akumulaciji Čunovo, ali i na ostalim sličnim objektima, izgradi tzv. biokoridor kojim bi ribe i ostale životinjske vrste mogle komunicirati između staništa iznad i ispod vodne ustave. Workshop je ujedno bio i priprema za ekskurziju u sklopu Simpozija koja je slijedila sljedeći dan. Četvrtak, 18. rujna 1997. Ekskurzija akumulaciju Čunovo, hidroelektranu Gabčikovo i preostale dunavske ritske šume. Akumula- Slika 2. Veliki građevinski zahvati na rijekama poput hidrocentrala prepreka su životinjskom svijetu. Detalj s HE Gabčikovo «S4 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 87 <-- 87 --> PDF |
cijsko jezero na Dunavu koje se prostire praktično od južnog predgrađa Bratislave pa u dužni od 25,6 km do hidrocentrale Gabčikovo, na površini od 4200 ha, gotovo u cjelosti je obloženo betonom. Takav neprirodni objekt onemogućava prirodno kretanje životinjskim vrstama koje žive u vodenim ekosustavima. To je ujedno problem koji je uzbunio biologe i ekologe te su gledišta da treba na takvim objektima izgraditi "Biokoridor" koji bi omogućio komunikacije životinjskoga svijeta budućim susretima. Nesumnjivo je bio u pravu prof. Heidecke , vodeći europski stručnjak za dabrove, kada je na kraju Simpozija izjavio da će ova grupa stručnjaka koja se okuplja zbog dabra uskoro postati jedna brojna obitelj. To je dijelom potvrdio i ovaj Simpozij, jer se veliki broj sudionika već dobro poznaje od ranije, dobro surađuje, a i ovom prilikom sklopljena su brojna nova poznanstva koja će zasigurno rezultirati plodnom suradnjom. Hrvatska se na ovom Simpozju po prvi puta uključila u rad skupine europskih stručnjaka koji se bave istraživanjima dabra i njegovih staništa. Referat, čiji su autori Marijan G r u b e š i ć, Gerhard Schvvab i Dominik Raguž pod naslovom "Ponovno naseljavanje dabra u Hrvatsku" ("Wiedcransiedlung des Bibers in Kroatien"), praćenje s velikim zanimanjem, što se vidjelo nakon izlaganja po brojnim upitima o radu, a posebice upitima o staništima dabra u Hrvatskoj te mogućnostima njegovoga prirodnog širenja. Posebno su pozitivno i pohvalno ocijenjena dva detalja u našem radu a to su: Slika 3. Sudionici Simpozija na starim rukavcima Dunava u posjetu novim staništima dabra Na taj bi se način ublažile posljedice ovako megalomanskih objekata na riječnim tokovima. Upravo je i ovaj skup upoznat s problemima takve vrste, te su sudionici na kraju podržali ideju i nastojanje tamošnjih stručnjaka da se pristupi izgradnji biokoridora. Takav koridor omogućio bi lakše i brže širenje dabra na nizvodno dijelove Dunava, odnosno u Mađarsku. U sklopu ekskurzije obišli smo i preostali dio dunavskih ritskih šuma koje su još ostale uz stari tok Dunava nakon izgradnje hidrocentrale Gabčikovo. Petak, 19. rujna 1997. Posljednji dan Simpozija, u prijepodnevnom programu imao je još nekoliko preostalih referata, potpisana je zajednička rezolucija o biokoridoru, te sačinjen kratak presjek i zaključci Simpozija. Predloženo je da se ovakvi skupovi organiziraju svake treće godine, a sljedeći ovakav skup najvjerojatnije će se održati 2000 godine u Poljskoj. Glede broja sudionika ovoga Simpozija, raznolikost i aktualnost iznijetih referata, te ponajprije ozbiljnost svih sudionika u radu Simpozija, daje jamstvo uspjeha i 1. Metode hvatanja, transporta i ispuštanja dabrova zbog nastojanja da se uhvaćeni dabrovi u najkraćem mogućem roku dopreme i ispuste u prikladna staništa 2. Lokaliteti ispuštanja, jer su Lonjsko polje i Drava poznati diljem Europe kao očuvana prirodna staništa s bogatom i raznolikom florom i faunom, te je i ovaj projekt doprinos povećanju biološke raznolikosti i povećanju stabilnosti ekosustava. Dobroj prezentaciji našeg projekta, dosadašnjih dostignuća i ljepotama naših staništa pomogli su brojni sudionici Simpozija iz Njemačke koji su u proljeće 1997 godine posjetili Hrvatsku i upoznali se s novim obitavalištima njihovih dabrova. Na Sipoziju među četrdesetak sudionika našli su se znastvenici iz sljedećih Zemalja: Finske, Norveške, Švedske, Švicarske, Poljske, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Litvanije, Latvije i Danske, Sjedinjenih Američkih Država. Simpozij je okupio predstavnike 14 europskih zemalja i SAD. |