DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 87 <-- 87 --> PDF |
cijsko jezero na Dunavu koje se prostire praktično od južnog predgrađa Bratislave pa u dužni od 25,6 km do hidrocentrale Gabčikovo, na površini od 4200 ha, gotovo u cjelosti je obloženo betonom. Takav neprirodni objekt onemogućava prirodno kretanje životinjskim vrstama koje žive u vodenim ekosustavima. To je ujedno problem koji je uzbunio biologe i ekologe te su gledišta da treba na takvim objektima izgraditi "Biokoridor" koji bi omogućio komunikacije životinjskoga svijeta budućim susretima. Nesumnjivo je bio u pravu prof. Heidecke , vodeći europski stručnjak za dabrove, kada je na kraju Simpozija izjavio da će ova grupa stručnjaka koja se okuplja zbog dabra uskoro postati jedna brojna obitelj. To je dijelom potvrdio i ovaj Simpozij, jer se veliki broj sudionika već dobro poznaje od ranije, dobro surađuje, a i ovom prilikom sklopljena su brojna nova poznanstva koja će zasigurno rezultirati plodnom suradnjom. Hrvatska se na ovom Simpozju po prvi puta uključila u rad skupine europskih stručnjaka koji se bave istraživanjima dabra i njegovih staništa. Referat, čiji su autori Marijan G r u b e š i ć, Gerhard Schvvab i Dominik Raguž pod naslovom "Ponovno naseljavanje dabra u Hrvatsku" ("Wiedcransiedlung des Bibers in Kroatien"), praćenje s velikim zanimanjem, što se vidjelo nakon izlaganja po brojnim upitima o radu, a posebice upitima o staništima dabra u Hrvatskoj te mogućnostima njegovoga prirodnog širenja. Posebno su pozitivno i pohvalno ocijenjena dva detalja u našem radu a to su: Slika 3. Sudionici Simpozija na starim rukavcima Dunava u posjetu novim staništima dabra Na taj bi se način ublažile posljedice ovako megalomanskih objekata na riječnim tokovima. Upravo je i ovaj skup upoznat s problemima takve vrste, te su sudionici na kraju podržali ideju i nastojanje tamošnjih stručnjaka da se pristupi izgradnji biokoridora. Takav koridor omogućio bi lakše i brže širenje dabra na nizvodno dijelove Dunava, odnosno u Mađarsku. U sklopu ekskurzije obišli smo i preostali dio dunavskih ritskih šuma koje su još ostale uz stari tok Dunava nakon izgradnje hidrocentrale Gabčikovo. Petak, 19. rujna 1997. Posljednji dan Simpozija, u prijepodnevnom programu imao je još nekoliko preostalih referata, potpisana je zajednička rezolucija o biokoridoru, te sačinjen kratak presjek i zaključci Simpozija. Predloženo je da se ovakvi skupovi organiziraju svake treće godine, a sljedeći ovakav skup najvjerojatnije će se održati 2000 godine u Poljskoj. Glede broja sudionika ovoga Simpozija, raznolikost i aktualnost iznijetih referata, te ponajprije ozbiljnost svih sudionika u radu Simpozija, daje jamstvo uspjeha i 1. Metode hvatanja, transporta i ispuštanja dabrova zbog nastojanja da se uhvaćeni dabrovi u najkraćem mogućem roku dopreme i ispuste u prikladna staništa 2. Lokaliteti ispuštanja, jer su Lonjsko polje i Drava poznati diljem Europe kao očuvana prirodna staništa s bogatom i raznolikom florom i faunom, te je i ovaj projekt doprinos povećanju biološke raznolikosti i povećanju stabilnosti ekosustava. Dobroj prezentaciji našeg projekta, dosadašnjih dostignuća i ljepotama naših staništa pomogli su brojni sudionici Simpozija iz Njemačke koji su u proljeće 1997 godine posjetili Hrvatsku i upoznali se s novim obitavalištima njihovih dabrova. Na Sipoziju među četrdesetak sudionika našli su se znastvenici iz sljedećih Zemalja: Finske, Norveške, Švedske, Švicarske, Poljske, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Litvanije, Latvije i Danske, Sjedinjenih Američkih Država. Simpozij je okupio predstavnike 14 europskih zemalja i SAD. |