DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Jedino je izostalo nekoliko stručnjaka iz Rusije koji su najavili dolazak, no nisu bili nazočni na ovome skupu. Sudjelovanjem predstavnika srednjeeuropskih zemalja, Skandinavije i pribaltičkih zemalja, dobio se zaista cjelovit pregled stanja dabra na prostoru Europe. Tijekom simpozija iznijeto je ukupno 26 referata, sudjelovala su 34 autora, te je predstavljeno 14 postera koja su izradila u autorstvu ili koautorstvu 23 stručnjaka. Za nas je sudjelovanje na ovom Simpoziju bilo višestruko korisno, jer smo široj javnosti predstavili svoj AKTUALNO dosadašnji rad na projektu "Dabar u Hrvatskoj", upoznali s njime gotovo sve eminentne stručnjake u Europi koji se bave istraživanjem dabrova i njihovih staništa, te putem referata i izravnih razgovora došli do vrlo vrijednih saznanja za naš daljnji rad na praćenju dabra i gospodarenju s ovom životinjskom vrstom. Dr. se. Marijan Grubešić JAVNA USTANOVA "PARK PRIRODE KOPAČKI RIT" U BARANJI Osnivanjem Javne ustanove Park prirode Kopački rit ´Hrvatske šume" su izgubile veći dio lovno-šumskog područja u Baranji. Prije nekog vremena, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Kopački rit", koja je kod zainteresiranih izazvala brojne nedoumice. Ova uredba očekivala se već ranije, kada je donijeti novi Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94.). Kao i svaki sličan zakonski akt, možda bi ostala nezapažena da se njome samo nešto dopunjuje, pojašnjava. Međutim, ovom Uredbom mijenjaju se dosadašnji korisnici i imenuju novi, a to je ipak krupna promjena koja se tiče načina upravljanja i korišćenja većega dijela baranjskog lovno-šumskog područja. Događaji koji bi mogli uslijediti zabrinjavaju poznavatelje ovoga područja. Slika l.Ulaz u područje Posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit" na cesti Biljc-Sakadaš-Podunavlje Beljskim se lovištem, u čijem sastavu se nalazi Posebni zoološki rezervat i Park prirode "Kopački rit" (17.770 ha) upravljalo, znanstveno rečeno, integralno. Sve aktivnosti u oblasti šumarstva, lovstva, ribarstva, poljodjelstva i u novije vrijeme turizma, manje-više od postanka Dobra "Belje", gotovo 300 godina sprovodile su se u okrilju jedne direkcije, jedne tvrtke, koja se za vrijeme Austro-Ugarske zvala Herrschaft "Bellve", za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Državno dobro "Belje", u Titovoj Jugoslaviji Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen", a u Republici Hrvatskoj Javno poduzeće "Hrvatske šume". Interes za lovno-šumsko područje Osnivanjem Javne ustanove "Parka prirode Kopački rit" (članak 17. Zakona o zaštiti prirode) javlja se sumnja u pogledu daljnje učinkovitosti upravljanja ovim jedinstvenim poplavnim ritsko-šumskim područjem Baranje. Doduše, postoje uvjerenja da će baranjskim šumama i dalje gospodariti "Hrvatske šume" slično kao i u Parku prirode "Lonjsko polje". Što se tiče lovišta, mišljenja su podijeljena. Nezvanično, bez obzira na zakonsku regulativu zaštite prirode, predlaže se neki vid iznajmljivanja, koncesije. Za lovište su zainteresirani pojedini zaslužni dragovoljci i neki županijski moćnici. U sjeni su i vrlo imućni građani iz našega republičkog središta. Iako su njihova poimanja korištenja i unapređenja lovišta različita, u nečemu se svi slažu, a to je da se lovište treba oduzeti "Hrvatskim šumama". Razloge smo objasnili u jednom našem ranijem napisu 0 Beljskom lovištu. Odluku o tome kome će pripasti pravo uzgoja i korištenja divljači u Parku prirode, donijeti će nedavno formirano Upravno vijeće*1 Parka prirode "Kopački rit". 1 Tijekom studenog 1997. godine, na temelju Zakona o zaštiti prirode (cl. 20.) osnovano je Upravno vijeće Parka prirode "Kopački rit". Članovi Upravnog vijeća su: Eugen Draganović i Jasenka Radović u ime Ministarstva kulture, Uprave za kulturu i prirodnu baštinu, Mile Dodan, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Zoran Balić, Državna uprava za vode, Damir Moćan, Javno poduzeće "Hrvatske šume", Darko Varga, Županija Osječkobaranjska i u ime privatnih i ostalih vlasnika zemljišta (kojih nema u Parku prirode) Eden Hrvojević, dva elana iz reda stručnih djelatnika Ustanove. |