DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Jedino je izostalo nekoliko stručnjaka iz Rusije koji
su najavili dolazak, no nisu bili nazočni na ovome skupu.
Sudjelovanjem predstavnika srednjeeuropskih zemalja,
Skandinavije i pribaltičkih zemalja, dobio se zaista
cjelovit pregled stanja dabra na prostoru Europe.


Tijekom simpozija iznijeto je ukupno 26 referata, sudjelovala
su 34 autora, te je predstavljeno 14 postera koja
su izradila u autorstvu ili koautorstvu 23 stručnjaka.


Za nas je sudjelovanje na ovom Simpoziju bilo višestruko
korisno, jer smo široj javnosti predstavili svoj


AKTUALNO


dosadašnji rad na projektu "Dabar u Hrvatskoj", upoznali
s njime gotovo sve eminentne stručnjake u Europi
koji se bave istraživanjem dabrova i njihovih staništa,
te putem referata i izravnih razgovora došli do vrlo vrijednih
saznanja za naš daljnji rad na praćenju dabra i
gospodarenju s ovom životinjskom vrstom.


Dr. se. Marijan Grubešić


JAVNA USTANOVA "PARK PRIRODE KOPAČKI RIT" U BARANJI


Osnivanjem Javne ustanove Park prirode Kopački
rit ´Hrvatske šume" su izgubile veći dio lovno-šumskog
područja u Baranji.


Prije nekog vremena, Vlada Republike Hrvatske donijela
je Uredbu o osnivanju Javne ustanove "Park prirode
Kopački rit", koja je kod zainteresiranih izazvala
brojne nedoumice. Ova uredba očekivala se već ranije,
kada je donijeti novi Zakon o zaštiti prirode (NN
30/94.). Kao i svaki sličan zakonski akt, možda bi ostala
nezapažena da se njome samo nešto dopunjuje, pojašnjava.
Međutim, ovom Uredbom mijenjaju se dosadašnji
korisnici i imenuju novi, a to je ipak krupna promjena
koja se tiče načina upravljanja i korišćenja većega
dijela baranjskog lovno-šumskog područja. Događaji
koji bi mogli uslijediti zabrinjavaju poznavatelje ovoga
područja.


Slika l.Ulaz u područje Posebnog zoološkog rezervata "Kopački
rit" na cesti Biljc-Sakadaš-Podunavlje


Beljskim se lovištem, u čijem sastavu se nalazi Posebni
zoološki rezervat i Park prirode "Kopački rit"


(17.770 ha) upravljalo, znanstveno rečeno, integralno.
Sve aktivnosti u oblasti šumarstva, lovstva, ribarstva,
poljodjelstva i u novije vrijeme turizma, manje-više od
postanka Dobra "Belje", gotovo 300 godina sprovodile
su se u okrilju jedne direkcije, jedne tvrtke, koja se za
vrijeme Austro-Ugarske zvala Herrschaft "Bellve", za
vrijeme Kraljevine Jugoslavije Državno dobro "Belje",
u Titovoj Jugoslaviji Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen",
a u Republici Hrvatskoj Javno poduzeće "Hrvatske
šume".


Interes za lovno-šumsko područje


Osnivanjem Javne ustanove "Parka prirode Kopački
rit" (članak 17. Zakona o zaštiti prirode) javlja se
sumnja u pogledu daljnje učinkovitosti upravljanja
ovim jedinstvenim poplavnim ritsko-šumskim područjem
Baranje. Doduše, postoje uvjerenja da će baranjskim
šumama i dalje gospodariti "Hrvatske šume" slično
kao i u Parku prirode "Lonjsko polje". Što se tiče
lovišta, mišljenja su podijeljena. Nezvanično, bez obzira
na zakonsku regulativu zaštite prirode, predlaže se
neki vid iznajmljivanja, koncesije. Za lovište su zainteresirani
pojedini zaslužni dragovoljci i neki županijski
moćnici. U sjeni su i vrlo imućni građani iz našega republičkog
središta. Iako su njihova poimanja korištenja
i unapređenja lovišta različita, u nečemu se svi slažu, a
to je da se lovište treba oduzeti "Hrvatskim šumama".
Razloge smo objasnili u jednom našem ranijem napisu


0 Beljskom lovištu. Odluku o tome kome će pripasti
pravo uzgoja i korištenja divljači u Parku prirode, donijeti
će nedavno formirano Upravno vijeće*1 Parka prirode
"Kopački rit".


1 Tijekom studenog 1997. godine, na temelju Zakona o zaštiti prirode (cl.
20.) osnovano je Upravno vijeće Parka prirode "Kopački rit". Članovi Upravnog
vijeća su: Eugen Draganović i Jasenka Radović u ime Ministarstva
kulture, Uprave za kulturu i prirodnu baštinu, Mile Dodan, Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva, Zoran Balić, Državna uprava za vode, Damir
Moćan, Javno poduzeće "Hrvatske šume", Darko Varga, Županija Osječkobaranjska
i u ime privatnih i ostalih vlasnika zemljišta (kojih nema u Parku
prirode) Eden Hrvojević, dva elana iz reda stručnih djelatnika Ustanove.