DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 90 <-- 90 --> PDF |
tara, pa se u ozračju suvremene zaštite prirode označuje kao najpogubnije za ZOO rezervat i Park prirode. Do 1952. godine na području Beljskoga lovišta: Kopačkoga rita, Menteša, Petreša, Oršoša, Bude, Kolonce, predjela sadašnjega Parka prirode, nije bilo ni mira za divljač, niti se itko pridržavao lovne etike. Nisu se poštivali zakoni kao što su Zakon o šumama, Zakon o lovu, Zakon o zaštiti prirode, sve dok nije formirana Uprava uzgajališta divljači "Jelen" (od 1959. LŠG "Jelen")." Čini nam se da se osnivanjem Javne ustanove, koncesioniranjem resursa Parka prirode i Kopačkoga rita vraćamo u prošlost, i da je to na neki način uvertira u neko buduće anarhično ozračje i račune koje će opet morati platiti priroda, ekosustav i njegov biljni i životinjski svijet. Jer, kako objasniti da se na području kojim su upravljale "Hrvatske šume" osniva još jedna institucija, Javna ustanova sa svim pravima korišćenja resursa Parka prirode, prava na prihod (čl. 19.). Doduše, znalci tvrde da dobit koju osporava čl. 17. istoga Zakona nije istovjetna prihodu (čl. 19.), odnosno sredstva iz prihoda ostvarenog korišćenjem zaštićenih dijelova prirode imaju točno određenu namjenu, tj. samo za zaštitu prirode i ne mogu se npr. koristiti za povećanje plaće uposlenika(?) Moguće daje tako i da prihode Javne ustanove ograničava zakon, no zato se privatnicima, koncesionarima, zakupcima otvaraju velike mogućnosti. Očigledno je da se povijest ponavlja. Rušenjem jedne institucije (upravljanja) s tradicijom od 300 godina, na putu smo da upropastimo jedno glasovito lovište, ne znajući pritom kako ćemo dalje. Umjesto da smo na lošim iskustvima iz prošlosti nešto naučili, ponovno se ulazi u kolotečinu pogrešaka, nažalost u ovom novom pol itičkom ozračju. Ponovno će ekosustav Kopačkoga rita i njegov biljni i životinjski svijet ispaštati za ljudske nesporazume i neznanja zbog odbacivanja tradicije, nepoznavanja funkcioniranja ekosustava atropogenih utjecaja i sebične i pogubne lokalne politike. Uredbom o osnivanju Javne ustanove razvlašćuju se "Hrvatske šume" na području zaštićenih objekata prirode. U blažem smislu, dosadašnji način upravljanja morat će se prilagoditi zaštiti prirode. U postojeće gospodarske osnove morat će se ugraditi svi zahtjevi zaštite prirode, što će znatno poremetiti sve dosadašnje planove i programe koje su šumari i lovci izradili još za vrijeme okupacije Baranje. LŠG "Jelen" spominjemo u kontekstu integralnog upravljanja lovno-šumskim područjem, koje povijesno proizlazi iz Hcrrschaft "Bellva" Državnog dobra "Belja", isključujući pritom njegov antihrvatski ustroj i ponašanje prema Zagrebu, Zagrebačkom sveučilištu i Hrvatima Optimisti se nadaju da će doći samo do blagog usuglašavanja smjernica gospodarenja šumom i divljači s posebnim naglaskom na zaštitu prirode, i da sve to neće bitno utjecati na dosadašnje prihode i odnose koji su vladali na ovom području. Međutim, stvarnost može biti potpuno drukčija ako se upletu, za sada samo naslućivani i mogući županijski i općinski čelnici, kojima je ponajmanjc stalo do zaštite prirode, a više do iskoristivosti ovoga područja. Za ovu tvrdnju imamo brojne dokaze. Očekivane promjene upravljanja zaštićenim objektima prirode Usuglašavanje; šumarstvo i zaštita prirode Svi poslovi, zadaci i aktivnosti u šumarstvu proizlaze iz (zakonskih propisa) gospodarskih osnova na temelju kojih se podiže, njeguje, zaštićuje i koristi šuma. Upravljanje šumom po gospodarskim osnovama je uhodana praksa na ovom području i sprovodi se već više od 200 godina. Slika 3. Stari brijest (Ulmus campestris L., 1758) u šumi pored lovačkog dvorca "Tikvcš" (Koriscrdo) |