DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Slika 4. Vrbak u predjelu Nadhata(Kopački rit) zaposjednut gnijezdima
velikog vranca (Phalacrocorax carbo sinensis (Blumenbach)
1796-1810.


Suvremena zaštita prirode utjecala je na neka dosadašnja
načela šumarske teorije i prakse. Primjerice, već
se godinama na ovom području zaštićuju prastara stabla


Slika 5. Orlovo gnijezdo nakon čiste sječe. Zaštitnici prirode shvatili
su to kao izrugivanje zaštiti prirode. Šumski predjel Budvaj,
1989. godina


hrasta lužnjaka, zatim hrastovi "žiraši" (za divljač) u
poplavnom području, stari brijestovi, vrbaci u kojima


gnijezde veliki vranci, čaplje i druge močvarice. Zbog
gnijezda sivih čaplji, internom zaštitom izdvojen je jedan
cijeli topolik (euroamerička topola, šuma stara sada
više od 20 godina), koji je manje-više osuđen na propast.


Zbog zaštite rijetkih crnih roda (Ciconia uigra) i
orlova štekavaca (Haliaeetus albicilla) izuzimale su se
cijele površine gospodarski zrelih sastojina hrasta lužnjaka,
u veličini od najmanje jednoga do dva hektara
(2 ha, R = 100 m), kako bi se pticama osiguralo gnježđenje.


Nadalje, zbog zaštite i zadržavanja visoke divljači
(jelenske) neki šumski reviri bili su prepušteni prirodnoj
evoluciji, tako da su s vremenom poprimili izgled
prašume itd.


Ovi primjeri govore nam da će najvjerojatnije i Javna
ustanova inzistirati na zaštiti pojedinih vrsta i skupina
životinja, te neće dozvoliti upravljanje po postojećim
gospodarskim osnovama. U gospodarske osnove,
kako smo rekli, ugraditi će se zahtjevi zaštite prirode.
Moguće da će površine za zaštitu crnih roda, orlova štekavaca
(i drugih orlova), sokola golubaša biti veličine
odjela. Govori se i o zaštiti crnih topola (genofonda),
koje u pojedinim odjelima izgledaju prekrasno, zdravo,
prsni promjer im je veći od 1,5 metra, a visina i više od
32 metra. Krošnje visokih topola često koriste za gnježdenje
orlovi štekavci i sokolovi (Falco cherrug).


Slika 6. Stara crna topola na kojoj se nalazi gnijezdo orla štekavca
(Haliaeetus albicilla (L.) 1758 u krošnji stabala


Za pretpostaviti je da će se zbog osobitih estetskih i
ekoloških razloga izuzeti od sječe stare hrastove šume
Tikveša (G. J. "Dvorac-Siget"), a možda i neke druge
šumske površine.


Zbog zaštitarskih razloga upitno je podizanje šuma
plantažama i općenito korišćenje kultivara topola i vrba.
Zaštita prirode utjecat će na planove uzgoja, zaštite i
sječa. Vjerojatno će ekonomski najvrijednija stabla biti
prepuštena prirodnom umiranju. Inzistirati će se na obnovi
mladika (malada) bijele vrbe zbog gnježdenja čaplji
i drugih močvarica.