DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Mehanička svojstva drva i E8 1996/2000 proizvoda od drva (Mechanical performance ofwood and wood produets) Nove prihvaćene Procjena životnoga ciklusa šuma E9 i šumskih proizvoda (Life cycle assessmentforforestry andforest produets) Svojstva drva za industrijsku E10 proizvodnju (Wood properties for industrial use) Karakterizacijske metode za Eli vlakna i papir (Characterisation methodsfor paper andfibres) Urbane šume i drveće E12 (Urbanforests and trees) Prijedlozi za nove akcije Nacionalni šumarski programi (Nationalforest programs) Antropogeni utjecaji na ravnotežu ugljika u europskim šumama (Anthropogenic impacts on carbon balance of the European forests) Tehnički odbor za šumarstvo i šumske proizvode (Technical committee onforestry and forest produets) Ovaj tehnički odbor ustanovljenje 1990. godine, a radi kroz 3 sektorske grupe: Šumarstvo, drvna industrija i papir. Predsjednik odbora je gospodin Fergal M u 1 o y sa Sveučilišta u Dablinu, a znanstveni tajnik gospodin Lars Laestadius . Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je preko Ministarstva znanosti i tehnologije pokrenulo postupak za imenovanje prof. dr. se. Stanislava Sever a za predstavnika u tehničkom odboru za šumarstvo i šumske proizvode i prof. dr. se. Želimira Borzan a za nacionalnoga predstavnika u akciji E12. Prof. dr. se. Ž. Borzan je na osnivačkoj sjednici upravnoga odbora za E12 izabran za člana Upravnoga odbora s mandatom od 5 godina. Ostale informacije o COST-u za znanstveno područje šumarstvo mogu se dobiti u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (Jela Bilandžija, tel. 01610 6688, fax: 01 610 9203) ili izravno u tajništvu COST-a (Technical committee on forestrv and forest produets, Rue de la Loi, 200, SDME 01/38, B - 1049 Brussels, tel.: +32 2 299 15 54; fax: +32 2 296 59 25). Mr. se. Jela Bilandžija MODELI I SUSTAVI ISTRAŽIVANJA U EUROPSKOME ŠUMARSTVU Prema projektu "Unapređenje proizvodnje i organizacije u šumarstvu Hrvatske" kojeg financira JP "Hrvatske šume", obvezali smo se da ćemo obraditi "Modele i sustave istraživanja u europskome šumarstvu". Ukratko prikazujemo rad triju šumarskih instituta, šumarski razvijenih zemalja - Europski šumarski institut (European Forest Institute - EFI ), Joensuu; Šumarski istraživački institut švedske (The Forcstrv Research Institute of Swcden - Skog Forsk), Uppsala i Finski šumarski istraživački institut (Finnish Forest Research Institute - METLA), Helsinki, Vantaa. EUROPSKI ŠUMARSKI INSTITUT (European Forest Institute - EFI ), JOENSUU Šume i problematika vezana uz njih prelaze državne granice, te je logično da tako bude i s istraživanjima. Kao moguće rješenje osnovan je Europski šumarski institut sa širokom mrežom istraživača i velikim brojem instituta - članova. Europski šumarski institut je neovisna, nevladina istraživačka organizacija, osnovana 1993. godine u Joensuu, u Finskoj, gdje joj je i sjedište. To je međunarodni istraživački institut kojemu je cilj provođenje problemski orjentiranih i multidisciplinarnih istraživanja na eu ropskoj razini, koja služe tijelima koja donose odluke i kreiraju politiku u Europi. Istraživanja su usmjerena na šumarsku politiku, uključujući okolišne aspekte, ekologiju, višestruke koristi, bogatstvo i zdravstveno stanje europskih šuma, te opskrbu drvom i ostalim proizvodima šuma. Također se radi na predviđanju budućeg razvoja europskih šuma i njihovoga korišćenja. Institut blisko surađuje s međunarodnim šumarskim organizacijama i nacionalnim institutima i funkcionira kao banka podataka i informacijski centar za šumarstvo Europe, te je usmjeren na analize na kontinentalnoj razini. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Na čelu instituta je odbor s pet članova izvan Finske i četiri finska člana. Znanstveni savjetodavni odbor ima zadatak održati visoku razinu istraživanja i ima deset članova iz drugih zemalja. Ukupan proračun u 1996. godini iznosio je 2,12 milijuna ECU, od čega je 1,05 milijuna ECU osigurala finska vlada, a 1,07 milijuna ECU je iz drugih izvora (590.000 ECU od Europske komisije, 486.000 ECU iz različitih fondova i 62.000 ECU od članarina). Od ukupnoga iznosa proračuna 73% se koristi za istraživanja, uključujući seminare i publikacije, a 27 % se koristi za opremu centra u Joensuu. Europski šumarski institut djeluje kao udruženje koje kontroliraju i vode instituti - članovi. Svake godine povećava se broj članova, a u listopadu 1997. godine ih je bilo 86, iz 35 zemalja, od čega je sedam članova izvan Europe, te još šest međunarodnih tijela. Iz Hrvatske je član Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu. Većina članova su organizacije s aktivnim istraživačkim programom. Europski šumarski institut (EFI) više radi na unapređenju šumarske politike i informacijske službe nego njeni instituti članovi kojima su prepušteni problemi na nacionalnoj razini. Predstavnici instituta - članova sastaju se jednom godišnje na Konferenciji. Vrlo važna aktivnost Europskog šumarskog instituta je formiranje lako dostupnih baza podataka: 1. Baza podataka šumskih resursa 2. Baza podataka šumskih proizvoda 3. Baza podataka tijeka globalne trgovine drvom. Istraživanja su podijeljena po područjima: 1. Šumarska ekologija i gospodarstvo 2. Šumarska ekonomika i trgovina 3. Šumarska politika 4. Šumarske informacije Šumarska ekologija i gospodarstvo Šumarstvo u Europi je sve više usmjereno s intenzivnog plantažnog uzgoja na mješovite šume. Istraživanja koja su u tijeku uključuju: donošenje standarda i metoda za procjenu biološke raznolikosti, ekonomsko vrednovanje troškova i prihoda od mješovitih šuma, doprinos gospodarenju mješovitim šumama razvojem modela funkcioniranja njihovog eko sustava i detaljan opis preostalih poplavnih šuma u Europi kako bi one bile bolje zaštićene. Rezultati studije "Trendovi rasta europskih šuma" iz 1996. godine jasno su pokazali da europske šume brže rastu. Nisu posebno istraženi uzroci ovoga trenda, a autori kao moguće čimbenike navode dosadašnje korište nje zemljišta, gospodarenje šumama, prirodne poremećaje i klimu, uključujući taloženje dušika i povećanu količinu C02 u atmosferi. Na ovoj su studiji tri godine radila 44 znanstvenika iz 12 zemalja. Povećan je interes za prirodne šume, a najčešća su pitanja: 1. Koliko su "prirodne" današnje šume u Europi? 2. Kako šumari mogu biti sigurni da su dosegli zadovoljavajući standard očuvanja biološke raznolikosti? Na osnovi toga provedene su tri studije i uspoređene šume u Finskoj, kojima se intenzivno gospodarilo, i prirodne šume u Rusiji. Došlo se do saznanja koje će ekološke i gospodarske promjene biti neophodne da bi se uvelo prirodnije gospodarenje borealnim šumama. U Europi je sve manje šumskih rezervata. Postoji potreba za poboljšanjem razine informacija o preostalim rezervatima i za ujednačavanjem iskazivanja tih informacija u svim europskim zemljama. Petnaest europskih država je od 1995. godine uključeno u aktivnosti, a rezultati će biti gotovi u 1998. godini, u obliku izvješća o ekološkoj strukturi njihovih rezervata, ključnim spoznajama, usporedbi rezervata i gospodarskih šuma, te o utjecaju tih istraživanja na gospodarenje šumama. Šumarska ekonomika i međunarodna trgovina Šumarska ekonomika i međunarodna trgovina važne su za promjene u lancu šumarstvo - drvna industrija. Različiti čimbenici utječu na cijene i prodane količine šumarskih proizvoda, kao i na zaposlenost u šumarskom sektoru u Europi, a to su: 1. Promjene u potražnji šumarskih proizvoda 2. Povećana okolišna ograničenja 3. Brzi razvoj ekonomija pacifičkih zemalja 4. Nesigurnost opskrbe drvom iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i istočnoeuropskih zemalja 5. Povećana liberalizacija svjetske trgovine kroz GATTAVTO. Norveška vlada ovlastila je EFI da provede detaljnu analizu dugoročnih trendova i očekivanja u svjetskoj ponudi i potražnji drva. Ključni čimbenici koji utječu i na ponudu i na potražnju su stanovništvo, prihodi, cijene, tehnologija i politika. Studija EFI-a slaže se s ostalim studijama da će se potražnja za trupcima umjereno povećati, a predviđanja su da je to povećanje između dvije (niža procjena) i tri (viša procjena) milijarde rrfdo 2050. godine. U tom razdoblju potražnja će se za ogrijevnim drvom nešto povećati ili ostati ista. Sada se godišnje u svijetu s 3,4 milijarde ha šuma siječe 3,4 milijarde m3 drva (prosječno oko 1 mVha). Studija EFI-a pokazuje da šume mogu podnijeti tu razinu proizvodnje, a pretpostavlja se daju mogu i prijeći te tako osigurati dovoljnu količinu drva sredinom sljede |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 98 <-- 98 --> PDF |
ćeg stoljeća. Međutim, dok su površine pod šumama stalne na većim zemljopisnim širinama, krčenje šuma u većini tropskih područja nastavlja se stopom koja prelazi 1 % godišnje. Prema tome trebalo bi osnovati brzorastuće tropske plantaže kako bi se uravnotežile potražnja i ponuda. Te plantaže mogu brzo proizvesti toliku količinu drva, pa bi se na taj način smanjio pritisak na prirodne šume u tropima. Od 1995. godine EFI vodi projekt Europske komisije kojime se nastoji identificirati ključne čimbenike koji utječu na strukturne promjene na tržištu drvom i šumskim proizvodima, te dati pregled postojećih analiza iz toga područja. U projekt su uključeni znanstvenici iz svih zemalja EU, Rusije i Poljske. Najveće koristi od projekata su: veće znanje o tome kako funkcionira europsko tržište drvom i šumskim proizvodima spoznaja kako postojeće znanje u ovom području može biti unaprijeđeno kroz proširenje istraživanja i bolje sakupljanje podataka osnivanje europske istraživačke mreže na području analize ponude i potražnje drva i šumskim proizvodima Šumarska politika U Europi je šumarska politika u nadležnosti nacionalnih vlada. Međutim, analiza različitih politika i zakona je važna za funkcioniranje slobodnoga tržišta. EFI nastoji da informacije o opcijama šumarske politike budu dostupne kako bi omogućile najbolji izbor onima koji donose odluke. Budući rad uključio bi analizu mogućih utjecaja nastalih kombinacijom različitih šumarskih politika, zakona i propisa europskih država na zajedničko tržište. U posljednjim desetljećima postalo je jasno da se kreiranje šumarske politike, planiranje i gospodarenje u urbanim područjima razlikuje od šumarstva općenito. Veliki su pritisci na urbane šume, kao i zahtjevi za njihovim očuvanjem. Provedena je komparativna studija kreiranja politike u urbanom šumarstvu trideset velikih europskih gradova, koja je pokazala da se mogu razlučiti neki općeniti trendovi razvoja urbanog šumarstva, unatoč različitim političkim, socio-ekonomskim i kulturnim prilikama. Da bi se unaprijedilo istraživanja iz područja šumarske politike i suradnju između znanstvenika i onih koji donose odluke na europskoj razini, EFI je osnovao "Istraživački forum šumarske politike". Šumarske informacije EFI razvija sustav modeliranja za kreiranje alternativnih prikaza budućih šuma u Europi. Ti će prikazi ilustrirati kakve bismo šume imali primjenom različitih tipova gospodarenja.Razvoj šumarske baze podataka je jedna od okosnica EFI-jeve informacijske službe. Europski šumarski informacijski i komunikacijski sustav (EFICS) osnovalo je Vijeće Europe 1989. godine. Njegova je svrha da sakuplja, koordinira, standardizira i obraduje podatke koji su povezani sa šumarstvom i njegovim razvojem. Europska je Komisija 1996. godine ovlastila EFI da procijeni nacionalne baze podataka i mogućnosti usklađivanja prikupljanja podataka za države članice EU, Norvešku, Švicarsku, Lihtenštajn i Island. Ova se studija sastoji od četiri modula: 1. Analiza sustava inventure šuma u državama EU iEFTA 2. Komparativna studija 3. Procjena informacijskih potreba 4. Alternative za budući razvoj EFICS-a. ŠUMARSKI ISTRAŽIVAČKI INSTITUT ŠVEDSKE (The Forestrv Research Institute of Sweden - Skog Forsk), UPPSALA Na čelu Instituta su upravni odbor i direktor. Institut ima tri sektora: 1 .Istraživanje (četiri polja istraživanja i tri istraživačke stanice) 2.Informacije (publikacije, filmovi i si.) 3.Administracija, a savjetodavne skupine djeluju za sektore istraživanja i informacija. Institut financijski podupire država (iako zadnjih godina u nešto smanjenom postotku). Uključuju se u istraživačke programe Europske zajednice, gdje je vrlo oštra konkurencija i treba ponuditi programe koji su od izravne koristi za šumarstvo Švedske. Zatim su tu Fon dacija za strateška istraživanja i Fondacija za strateška istraživanja okoliša. Osim toga uvijek se natječu za subvencije još desetak institucija. Oko 20 % svih prihoda ostvaruju izravnim ugovorima. Od Vlade očekuju da financijski podrži istraživačke programe, kao npr. oplemenjivanje drveća kojemu je svrha osigurati da u budućnosti švedske šume donose visoke prihode od kvalitetnoga drva i da mogu odolijeti klimatskim promjenama i promjenama okoliša. Također je od nacionalnoga interesa da su modeli i tehnike uzgoja razvijeni tako da dopuštaju profitabilno korištenje šuma i istovremeno odgovaraju zahtjevima okoliša. Institut ima četiri polja istraživanja (osnovna projekta): |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 99 <-- 99 --> PDF |
1. Sirovine i tržište drvom 2. Silvikultura i zaštita 3. Oplemenjivanje šumskoga drveća 4. Operacijski sustavi Prvi projekt "Sirovine i tržište drvom" sadrži četiri potprojekta: Tržište sirovina Zahtjevi proizvoda Usklađivanje proizvodnje sirovina s potrebama papirne industrije Upravljanje tokom sirovina Drugi projekt "Silvikultura i zaštita" također sadrži četiri potprojekta: Metode uzgajanja šuma Zaštita šuma Utjecaj na okoliš Šumarstvo tvrdih listača Treći projekt "Oplemenjivanje šumskoga drveća" sadrži sedam potprojekata: Strategije oplemenjivanja šumskoga drveća, metode ocjenjivanja i posljedice Sustavi vrednovanja obilježja klijanaca Oplemenjivanje običnoga bora u sjevernoj Švedskoj Oplemenjivanje obične smreke i novih četinjača usjevernoj Švedskoj Oplemenjivanje običnoga bora u južnoj Švedskoji proizvodnja alternativnih vrsta Oplemenjivanje obične smreke i novih četinjača ujužnoj Švedskoj Materijal za regeneraciju Četvrti projekt "Operacijski sustavi" ima šest potprojekata: Sustavi za uređenje staništa Sustavi iskorišćivanja šuma Transportni sustavi Šumarska tehnologija prilagođena okolišu Informacijski sustavi i tehnologija Razvoj organizacije i upravljanja Institut ima tri vida unapređenja stručnosti: 1./ Usavršavanje i razvoj metoda Tijekom godine provode se brojna interna usavršav vanja, te stalno testiranje, vrednovanje i primjena novih n metoda istraživanja. 2.2 Praćenje svjetskih trendova i planiranje budućnosti Prate se sva zbivanja i znanstvena dostignuća koja b bbi mogla utjecati na šumarstvo i istraživanja u šumarstvu Švedske. Također se radi na modeliranju mogućeg Lizgleda šumarstva Švedske u 2020. godini. 3. Planiranje prije projekata Unaprijed su određene smjernice istraživanja, a s Ppojavljivanjem novih potreba i problema tijekom istra z živanja izrađuju se pilot studije i ugrađuju nove ideje. Informacije su drugi, vrlo važan sektor Instituta. SSvake godine se održavaju znanstveni skupovi, tiska se ššest časopisa, namijenjenih različitim kategorijama čiti tatelja (od znanstvenih časopisa do onih namijenjenih Ppotencijalnim investitorima i vlasnicima privatnih šu n ma). Snimaju se različiti video filmovi i obogaćuje z zbirka fotografija, odnosno dijapozitiva. FINSKI ŠUMARSKI ISTRAŽIVAČKI INSTITUT (Finnish Forest Research Institute -METLA), HELSINKI, VANTAA Ovaj institut je središnja šumarska istraživačka organizacija u Finskoj, osnovana 1917. godine i jedan je od najvećih šumarskih instituta u Europi. Istraživački centri su u Helsinkiju i Vantaai. Institut ima osam istraživačkih stanica, oko 800 zaposlenih, od čega više od 200 istraživača, 144000 ha šuma, od čega je 67000 ha prirodnih zaštićenih površina. Istraživanje je organizirano po projektima. Ima oko sto istraživačkih projekata koji se vrednuju najmanje svake tri godine. U Institutu se nalaze vodeći stručnjaci iz područja inventure šuma i praćenja stanja šuma. Institut ima četiri glavna područja istraživanja: 1. Smanjenje upotrebe drva 2. Biološka raznolikost u šumama 3. Zdravlje šuma 4. Višestruka funkcija šuma Neki od projekata su: 1. Šumski ekosustav i promjene okoliša, s pod projektima: Modeliranje u šumarstvu i analiza Cjelovito praćenje promjena Razvoj i podržavanje pokusa Sukcesija u prašumama 2. Gospodarenje šumskim tlima 3. Opis i klasifikacija vegetacije 4. Šumarska genetika i oplemenjivanje drveća, s potprojektima: Genetska osnova oplemenjivanja šumskoga drveća Nacionalni katalog izvora materijala za pošumljavanje |