DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Na čelu instituta je odbor s pet članova izvan Finske i četiri finska člana. Znanstveni savjetodavni odbor ima zadatak održati visoku razinu istraživanja i ima deset članova iz drugih zemalja. Ukupan proračun u 1996. godini iznosio je 2,12 milijuna ECU, od čega je 1,05 milijuna ECU osigurala finska vlada, a 1,07 milijuna ECU je iz drugih izvora (590.000 ECU od Europske komisije, 486.000 ECU iz različitih fondova i 62.000 ECU od članarina). Od ukupnoga iznosa proračuna 73% se koristi za istraživanja, uključujući seminare i publikacije, a 27 % se koristi za opremu centra u Joensuu. Europski šumarski institut djeluje kao udruženje koje kontroliraju i vode instituti - članovi. Svake godine povećava se broj članova, a u listopadu 1997. godine ih je bilo 86, iz 35 zemalja, od čega je sedam članova izvan Europe, te još šest međunarodnih tijela. Iz Hrvatske je član Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu. Većina članova su organizacije s aktivnim istraživačkim programom. Europski šumarski institut (EFI) više radi na unapređenju šumarske politike i informacijske službe nego njeni instituti članovi kojima su prepušteni problemi na nacionalnoj razini. Predstavnici instituta - članova sastaju se jednom godišnje na Konferenciji. Vrlo važna aktivnost Europskog šumarskog instituta je formiranje lako dostupnih baza podataka: 1. Baza podataka šumskih resursa 2. Baza podataka šumskih proizvoda 3. Baza podataka tijeka globalne trgovine drvom. Istraživanja su podijeljena po područjima: 1. Šumarska ekologija i gospodarstvo 2. Šumarska ekonomika i trgovina 3. Šumarska politika 4. Šumarske informacije Šumarska ekologija i gospodarstvo Šumarstvo u Europi je sve više usmjereno s intenzivnog plantažnog uzgoja na mješovite šume. Istraživanja koja su u tijeku uključuju: donošenje standarda i metoda za procjenu biološke raznolikosti, ekonomsko vrednovanje troškova i prihoda od mješovitih šuma, doprinos gospodarenju mješovitim šumama razvojem modela funkcioniranja njihovog eko sustava i detaljan opis preostalih poplavnih šuma u Europi kako bi one bile bolje zaštićene. Rezultati studije "Trendovi rasta europskih šuma" iz 1996. godine jasno su pokazali da europske šume brže rastu. Nisu posebno istraženi uzroci ovoga trenda, a autori kao moguće čimbenike navode dosadašnje korište nje zemljišta, gospodarenje šumama, prirodne poremećaje i klimu, uključujući taloženje dušika i povećanu količinu C02 u atmosferi. Na ovoj su studiji tri godine radila 44 znanstvenika iz 12 zemalja. Povećan je interes za prirodne šume, a najčešća su pitanja: 1. Koliko su "prirodne" današnje šume u Europi? 2. Kako šumari mogu biti sigurni da su dosegli zadovoljavajući standard očuvanja biološke raznolikosti? Na osnovi toga provedene su tri studije i uspoređene šume u Finskoj, kojima se intenzivno gospodarilo, i prirodne šume u Rusiji. Došlo se do saznanja koje će ekološke i gospodarske promjene biti neophodne da bi se uvelo prirodnije gospodarenje borealnim šumama. U Europi je sve manje šumskih rezervata. Postoji potreba za poboljšanjem razine informacija o preostalim rezervatima i za ujednačavanjem iskazivanja tih informacija u svim europskim zemljama. Petnaest europskih država je od 1995. godine uključeno u aktivnosti, a rezultati će biti gotovi u 1998. godini, u obliku izvješća o ekološkoj strukturi njihovih rezervata, ključnim spoznajama, usporedbi rezervata i gospodarskih šuma, te o utjecaju tih istraživanja na gospodarenje šumama. Šumarska ekonomika i međunarodna trgovina Šumarska ekonomika i međunarodna trgovina važne su za promjene u lancu šumarstvo - drvna industrija. Različiti čimbenici utječu na cijene i prodane količine šumarskih proizvoda, kao i na zaposlenost u šumarskom sektoru u Europi, a to su: 1. Promjene u potražnji šumarskih proizvoda 2. Povećana okolišna ograničenja 3. Brzi razvoj ekonomija pacifičkih zemalja 4. Nesigurnost opskrbe drvom iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i istočnoeuropskih zemalja 5. Povećana liberalizacija svjetske trgovine kroz GATTAVTO. Norveška vlada ovlastila je EFI da provede detaljnu analizu dugoročnih trendova i očekivanja u svjetskoj ponudi i potražnji drva. Ključni čimbenici koji utječu i na ponudu i na potražnju su stanovništvo, prihodi, cijene, tehnologija i politika. Studija EFI-a slaže se s ostalim studijama da će se potražnja za trupcima umjereno povećati, a predviđanja su da je to povećanje između dvije (niža procjena) i tri (viša procjena) milijarde rrfdo 2050. godine. U tom razdoblju potražnja će se za ogrijevnim drvom nešto povećati ili ostati ista. Sada se godišnje u svijetu s 3,4 milijarde ha šuma siječe 3,4 milijarde m3 drva (prosječno oko 1 mVha). Studija EFI-a pokazuje da šume mogu podnijeti tu razinu proizvodnje, a pretpostavlja se daju mogu i prijeći te tako osigurati dovoljnu količinu drva sredinom sljede |