DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 98 <-- 98 --> PDF |
ćeg stoljeća. Međutim, dok su površine pod šumama stalne na većim zemljopisnim širinama, krčenje šuma u većini tropskih područja nastavlja se stopom koja prelazi 1 % godišnje. Prema tome trebalo bi osnovati brzorastuće tropske plantaže kako bi se uravnotežile potražnja i ponuda. Te plantaže mogu brzo proizvesti toliku količinu drva, pa bi se na taj način smanjio pritisak na prirodne šume u tropima. Od 1995. godine EFI vodi projekt Europske komisije kojime se nastoji identificirati ključne čimbenike koji utječu na strukturne promjene na tržištu drvom i šumskim proizvodima, te dati pregled postojećih analiza iz toga područja. U projekt su uključeni znanstvenici iz svih zemalja EU, Rusije i Poljske. Najveće koristi od projekata su: veće znanje o tome kako funkcionira europsko tržište drvom i šumskim proizvodima spoznaja kako postojeće znanje u ovom području može biti unaprijeđeno kroz proširenje istraživanja i bolje sakupljanje podataka osnivanje europske istraživačke mreže na području analize ponude i potražnje drva i šumskim proizvodima Šumarska politika U Europi je šumarska politika u nadležnosti nacionalnih vlada. Međutim, analiza različitih politika i zakona je važna za funkcioniranje slobodnoga tržišta. EFI nastoji da informacije o opcijama šumarske politike budu dostupne kako bi omogućile najbolji izbor onima koji donose odluke. Budući rad uključio bi analizu mogućih utjecaja nastalih kombinacijom različitih šumarskih politika, zakona i propisa europskih država na zajedničko tržište. U posljednjim desetljećima postalo je jasno da se kreiranje šumarske politike, planiranje i gospodarenje u urbanim područjima razlikuje od šumarstva općenito. Veliki su pritisci na urbane šume, kao i zahtjevi za njihovim očuvanjem. Provedena je komparativna studija kreiranja politike u urbanom šumarstvu trideset velikih europskih gradova, koja je pokazala da se mogu razlučiti neki općeniti trendovi razvoja urbanog šumarstva, unatoč različitim političkim, socio-ekonomskim i kulturnim prilikama. Da bi se unaprijedilo istraživanja iz područja šumarske politike i suradnju između znanstvenika i onih koji donose odluke na europskoj razini, EFI je osnovao "Istraživački forum šumarske politike". Šumarske informacije EFI razvija sustav modeliranja za kreiranje alternativnih prikaza budućih šuma u Europi. Ti će prikazi ilustrirati kakve bismo šume imali primjenom različitih tipova gospodarenja.Razvoj šumarske baze podataka je jedna od okosnica EFI-jeve informacijske službe. Europski šumarski informacijski i komunikacijski sustav (EFICS) osnovalo je Vijeće Europe 1989. godine. Njegova je svrha da sakuplja, koordinira, standardizira i obraduje podatke koji su povezani sa šumarstvom i njegovim razvojem. Europska je Komisija 1996. godine ovlastila EFI da procijeni nacionalne baze podataka i mogućnosti usklađivanja prikupljanja podataka za države članice EU, Norvešku, Švicarsku, Lihtenštajn i Island. Ova se studija sastoji od četiri modula: 1. Analiza sustava inventure šuma u državama EU iEFTA 2. Komparativna studija 3. Procjena informacijskih potreba 4. Alternative za budući razvoj EFICS-a. ŠUMARSKI ISTRAŽIVAČKI INSTITUT ŠVEDSKE (The Forestrv Research Institute of Sweden - Skog Forsk), UPPSALA Na čelu Instituta su upravni odbor i direktor. Institut ima tri sektora: 1 .Istraživanje (četiri polja istraživanja i tri istraživačke stanice) 2.Informacije (publikacije, filmovi i si.) 3.Administracija, a savjetodavne skupine djeluju za sektore istraživanja i informacija. Institut financijski podupire država (iako zadnjih godina u nešto smanjenom postotku). Uključuju se u istraživačke programe Europske zajednice, gdje je vrlo oštra konkurencija i treba ponuditi programe koji su od izravne koristi za šumarstvo Švedske. Zatim su tu Fon dacija za strateška istraživanja i Fondacija za strateška istraživanja okoliša. Osim toga uvijek se natječu za subvencije još desetak institucija. Oko 20 % svih prihoda ostvaruju izravnim ugovorima. Od Vlade očekuju da financijski podrži istraživačke programe, kao npr. oplemenjivanje drveća kojemu je svrha osigurati da u budućnosti švedske šume donose visoke prihode od kvalitetnoga drva i da mogu odolijeti klimatskim promjenama i promjenama okoliša. Također je od nacionalnoga interesa da su modeli i tehnike uzgoja razvijeni tako da dopuštaju profitabilno korištenje šuma i istovremeno odgovaraju zahtjevima okoliša. Institut ima četiri polja istraživanja (osnovna projekta): |