DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr.3 4,CXXII(1998), 139-145 UDK 630* 238 (Salix sp.) 001. PROIZVODNJA BIOMASE STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA ARBORESCENT WILLOW BIOMASS PRODUCTION IN SHORT ROTATIONS Davorin KAJBA*, f Ante KRSTINIĆ, f Nikola KOMLENOVIĆ Posvećeno mome učitelju Prof. dr. Anti Krstiniću i tragično preminulim kolegama Šumarskog instituta Jastrebarsko Dedicated to my teacher Prof dr. Ante Krstinić and to my tragically deceased colleagues from the Forestry Institute of Jastrebarsko SAŽETAK: U klonskom testu proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama utvrđena je genotipska izdiferenciranost klonova glede produkcije suhe tvari po hektaru. Pri starosti od 4/5 godina trispecies hibrid vrba (S. alba x S. fragilis x S. caprea), imao je znatno veću produkciju u odnosu na testirane klonove bijele vrbe (Salix alba). Učešće nadzemnog dijela biomase povećavao se sa starosti, a najproduktivniji trispecies hibrid imao je najpovoljniji odnos podzemnog i nadzemnog dijela biljke. Utjecaj Mona i sklopa ima dominantno djelovanje na produkciju, a utvrđeno je i postojanje interakcije klon x razmak sadnje. Ključne r iječi: klonovistablastih vrba, biomasa, kratke ophodnje. UVOD - Introduction Nasadi mekih listača osnivaju se danas kao predkul-Stablaste vrbe su u odnosu na druge vrste listača i ture, mješovite kulture i kao namjenski nasadi proizvočetinjača najpodesnije za proizvodnju biomase u kratdnje biomase u kratkim ophodnjama, a služe za zadokim ophodnjama, budući se odlikuju vrlo bujnim rasvoljenje potreba proizvodnje trupaca u mehaničkoj pretom u najranijoj mladosti. U vrlo kratkim ophodnjama radi drva, proizvodnji celuloze, te kao energetske planone mogu proizvesti količinu suhe tvari za koju je drutaže. Porast potrošnje drveta povećava pritisak na prirogim vrstama potreban znatno duže razdoblje. Njihova dne sastojine, a osnivanjem intenzivnih nasada brzoras-sposobnost autovegetativnog razmnožavanja reznicatućih listača na marginalnim šumskim i poljoprivredma omogućuje ostvarenje maksimalne genetske dobiti, nim zemljištima, moguće je znatno ublažiti globalni a jaka izdanačka snaga omogućuje niz vegetativnih geproblem nedostatka drvne mase uz očuvanje prirodnih neracija uz minimalne troškove proizvodnje. Stablaste ekosustava. vrbe znatno su tolerantnije na gustinu sklopa u odnosu Osnivanje bioenergetskih plantaža i proizvodnja biona druge vrste šumskog drveća, što omogućuje uzgoj i mase sukladne su sa svjetskim trendovima, a u cilju su velikog broja biljaka po jedinici površine. Danas Hrvatboljeg iskorišćenja obnovljivih izvora energije bez stvaska raspolaže znatnim brojem selekcioniranih i priznaranja dodatnih količina C02, kojima su opterećena fotih klonova vrba, a njihov uzgoj moguć je i na zemljisilna goriva. Biomasa kao nefosilizirani materijal biljštima nepovoljnim za druge vrste šumskog drveća. nog porijekla, nastao je fotosintezom uz stvaranje kisika U raduje obuhvaćena proizvodnja suhe tvari u ener i korišćenje atmosferskog C02, što joj daje znatne pre getskom nasadu selekcioniranih klonova stablastih vr dnosti u odnosu na druge energente. ba, odnosno biomase, zavisno od staništa, klona i razmaka sadnje. * Dr. sci. Davorin Kajba. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |