DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 13     <-- 13 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr.3 4,CXXII(1998), 139-145
UDK 630* 238 (Salix sp.) 001.


PROIZVODNJA BIOMASE STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA


ARBORESCENT WILLOW BIOMASS PRODUCTION IN SHORT ROTATIONS


Davorin KAJBA*, f Ante KRSTINIĆ, f Nikola KOMLENOVIĆ


Posvećeno mome učitelju Prof. dr. Anti Krstiniću i tragično preminulim kolegama
Šumarskog instituta Jastrebarsko


Dedicated to my teacher Prof dr. Ante Krstinić and to my tragically deceased colleagues
from the Forestry Institute of Jastrebarsko


SAŽETAK: U klonskom testu proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim
ophodnjama utvrđena je genotipska izdiferenciranost klonova glede produkcije
suhe tvari po hektaru. Pri starosti od 4/5 godina trispecies hibrid vrba


(S. alba x S. fragilis x S. caprea), imao je znatno veću produkciju u odnosu na
testirane klonove bijele vrbe (Salix alba). Učešće nadzemnog dijela biomase
povećavao se sa starosti, a najproduktivniji trispecies hibrid imao je najpovoljniji
odnos podzemnog i nadzemnog dijela biljke. Utjecaj Mona i sklopa
ima dominantno djelovanje na produkciju, a utvrđeno je i postojanje interakcije
klon x razmak sadnje.
Ključne r iječi: klonovistablastih vrba, biomasa, kratke ophodnje.


UVOD - Introduction


Nasadi mekih listača osnivaju se danas kao predkul-Stablaste vrbe su u odnosu na druge vrste listača i
ture, mješovite kulture i kao namjenski nasadi proizvočetinjača
najpodesnije za proizvodnju biomase u kratdnje
biomase u kratkim ophodnjama, a služe za zadokim
ophodnjama, budući se odlikuju vrlo bujnim rasvoljenje
potreba proizvodnje trupaca u mehaničkoj pretom
u najranijoj mladosti. U vrlo kratkim ophodnjama
radi drva, proizvodnji celuloze, te kao energetske planone
mogu proizvesti količinu suhe tvari za koju je drutaže.
Porast potrošnje drveta povećava pritisak na prirogim
vrstama potreban znatno duže razdoblje. Njihova
dne sastojine, a osnivanjem intenzivnih nasada brzoras-sposobnost autovegetativnog razmnožavanja reznicatućih
listača na marginalnim šumskim i poljoprivredma
omogućuje ostvarenje maksimalne genetske dobiti,
nim zemljištima, moguće je znatno ublažiti globalni a jaka izdanačka snaga omogućuje niz vegetativnih geproblem
nedostatka drvne mase uz očuvanje prirodnih neracija uz minimalne troškove proizvodnje. Stablaste
ekosustava. vrbe znatno su tolerantnije na gustinu sklopa u odnosu


Osnivanje bioenergetskih plantaža i proizvodnja biona
druge vrste šumskog drveća, što omogućuje uzgoj i
mase sukladne su sa svjetskim trendovima, a u cilju su velikog broja biljaka po jedinici površine. Danas Hrvatboljeg
iskorišćenja obnovljivih izvora energije bez stvaska
raspolaže znatnim brojem selekcioniranih i priznaranja
dodatnih količina C02, kojima su opterećena fotih
klonova vrba, a njihov uzgoj moguć je i na zemljisilna
goriva. Biomasa kao nefosilizirani materijal biljštima
nepovoljnim za druge vrste šumskog drveća.
nog porijekla, nastao je fotosintezom uz stvaranje kisika


U raduje obuhvaćena proizvodnja suhe tvari u ener


i korišćenje atmosferskog C02, što joj daje znatne pre


getskom nasadu selekcioniranih klonova stablastih vr


dnosti u odnosu na druge energente.


ba, odnosno biomase, zavisno od staništa, klona i razmaka
sadnje.


* Dr. sci. Davorin Kajba. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 14     <-- 14 -->        PDF

D. Kajba, t A. Krstinić, t N. Komlenović: PROIZV. BIOMASE STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA Šumarski lislbr.3 4.CXXII (IWK). 139-145
MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methods


Na području Šumarije Čakovec, lokalitet Podturen,
u proljeće 1993. godine osnovan je klonski test stablastih
vrba s mogućnosti proizvodnje biomase u kratkim
ophodnjama. Površina eksperimenta iznosila je 0,3 ha,
a osnovan je na aluvijalnom tipu tla, fluvisol (Komlenović
&Krstinić 1994). Klonski test postavljen
je kao faktorijelni pokus u četiri ponavljanja, a podtretiranja
su predstavljala tri različita razmaka sadnje
(1,2 x 1,2 m, 1,2 x 0,8 m, 1,2 x 0,4 m). U pokus je uključeno
ukupno sedam klonova, od kojih šest pripadaju
vrsti Salix alba, a jedan klon predstavlja trispecies hibrid
bijele vrbe, krhke vrbe i ive (Salix x savensis Tri najstić
etKrstinić hybr. nov.). Pred početak druge
vegetacije izvršeno je čepovanje sadnica, a kasnije je
izvršeno odstranjivanje suvišnih izbojaka, tako da je
kod svakog klona i razmaka sadnje, u svim repeticijama
ostavljeno po jedan ili tri izbojka iz panja. Kod starosti
1/2 godine utvrđene su težine sadnica u svježem i su


hom stanju, a utvrđene su i koncentracije elemenata
prehrane po komponentima biomase (Komlenovi ć
et al. 1996). Također je kod starosti sadnog materijala
1/2, 2/3 i 4/5 godina, izvršena izmjera totalnih visina i
promjera iznad vrata korijena.


Ujesen 1997. godine, kod starosti 4/5 godina, izvršeno
je uzimanje uzoraka od prosječne sadnice po klonu
u svježem stanju, kod razmaka sadnje 1,2 x 1,2 m.
Težina sadnica za ostale razmake sadnje procijenjena je
iz regresijskih odnosa visina, promjera i težina analiziranih
sadnica. Procjena količine suhe tvari po hektaru
(kg/ha), utvrđena je na osnovi stvarnog broja izbojaka
(šiba), za određene razmake sadnje.


Statistički odnosi podtretiranja u faktorijelnom pokusu,
a koji se odnose na utjecaj klona, razmaka sadnje,
te jednog ili tri izboja po panju, kao i njihova interakcija,
izračunati su pomoću analize varijanci (program
Statistica 4.5).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Results and discussion


Podaci o sadržaju svježe biljne tvari testiranih izbojkom kod starosti 1/2, 2/3 i 4/5 godina prikazano je
klonova za prosječna stabalca u podtretiranju s jednim u tablici 1.


Tab. 1 Sadržaj svježe tvari kod različite starosti biljaka (g- biljka´), razmak sadnje 1,2 x 1,2 m, jedan izbojak
Tab. 1 Fresh matter contents of plant at diffrent ages (g- plant1), spacing 1,2 x 1,2 m, one sprout


Podzemni Nadzemni Podzemni Nadzemni Podzemni Nadzemni
dio dio dio dio dio dio
Klon UnderAbove
the Ukupno UnderAbove
the Ukupno UnderAbove
the Ukupno
Clone ground ground Total ground ground Total ground ground Total
part part part part part part
g
(%)
g
(%)
g(%)
g
(%)
g
(%)
g
(%)
g
(%)
g
(%)
g
(%)
Star ost 1/2-Age 1/2 Sta ost 2/3 - Age 2/3 Stai ost 4/5 - Age 4/5
V 158 100,9 122,3 232,2 129,7 274,9 404,6 816,0 2400,0 3216,0
(47,3) (52,7) (100,0) (32,1) (67,9) (100,0) (25,4) (74,6) (100,0)
V 107/65/6 143,3 219,2 362,5 178,5 348,6 527,1 1645,0 4700,0 6345,0
(39,5) (60,5) (100,0) (33,9) (66,1) (100,0) (26,0) (74,0) (100,0)
V221 94,1 203,7 297,8 296,2 1074,6 1370,8 1875,0 8950,0 10825,0
(31,6) (68,4) (100,0) (21,6) (78,4) (100,0) (17,3) (82,7) (100,0)
MB 15 113,5 193,3 306,8 239,8 581,6 821,4 1175,0 4050,0 5225,0
(37,0) (63,0) (100,0) (29,2) (70,8) (100,0) (22,5) (77,5) (100,0)
79/64/2 117,6 171,8 289,4 164,7 286,9 451,6 1300,0 4750,0 6050,0
(40,6) (59,4) (100,0) (36,5) (63,5) (100,0) (21,5) (78,5) (100,0)
V 160 97,24 151,9 249,1 209,5 426,4 635,9 715,0 2100,0 2815,0
(39,0) (61,0) (100,0) (33,0) (67,0) (100,0) (25,4) (74,6) (100,0)
V 0240 113,2 136,7 249,9 145,8 364,4 510,2 1030,0 2950,0 3980,0
(45,3) (54,7) (100,0) (28,6) (71,4) (100,0) (25,9) (74,1) (100,0)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 15     <-- 15 -->        PDF

I). Kiijbii. t A. Krslinić. t N. Komlcnović: PROIZV. BIOMASE STABLASTIH


Pri starosti biljaka I /2 godina nije bilo velikih razlika
u količini svježe tvari između klonova, već je značajnije
veliko učešće podzemnog dijela biomase, koji kod
nekih klonova prelazi i preko 45 % ukupne količine. Već
kod starosti 2/3 apsolutno se izdvaja hibridni klon
V 221, koji ima višestruko veću biomasu od ostalih testiranih
klonova. Učešće biomase podzemnog dijela
znatno se smanjuje, no još uvijek kod nekih klonova
prelazi 36 %. Najproduktivniji klon V 221 zadržava pozitivna
obilježja s najmanjim udjelom podzemnog dijela
(21,6 %) i najvećim udjelom deblovine (78,4 %). Sposobnost
razvoja bogatijeg korijenovog sustava genetska
je posebnost pojedinog klona, a kod ovog hibridnog klona
uvjetovana je vjerojatno učešćem gena vrbe ive koja
se ne može rutinski razmnožavati iz reznica.


U dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je da hibridi
bijcic i krhke vrbe dobro uspijevaju samo na boljim staništima,
zbog svojih većih zahtjeva za hranivima, te se
uspijeh postiže samo na produktivnijim tlima. Na ekstremno
siromašnim tlima preživljavaju klonovi čiste
bijele vrbe, koji su dobro prilagođeni zbog manjeg utroška
hraniva, a naročito dušika (Ko ml eno vic
& Krstinić 1969, 1987, Krstinić et al. 1989). Iz
gore iznesenog proizlazi da od ovog trispecies hibrida
(V 221), dobre rezultate treba očekivati na boljim staništima.
U prijašnjim istraživanjima utvrđeno je da ovaj
klon karakteriziraju visoke koncentracije kalcija i cinka
u lišću, dok on sadrži malo dušika i drugih hraniva, posebice
sumpora (Komlenović et al. 1996). što se
tiče djelotvornosti dušika glede produkcije suhe tvari
deblovine, klon V 221 pokazao se najperspektivnijim
od istraživanih genotipova.


I pri starosti 4/5 godina taj je klon imao najveći sadržaj
svježe tvari nadzemnog dijela sadnice (8950,0 g), s
najboljim ušešćem odnosa podzemnog i nadzemnog dijela
biljke (Tab. 1). Pri ovoj starosti udio podzemnog
dijela biljke i dalje je značajno opao kod svih testiranih
klonova, a kretao se od 17,3 do 26,0 %.


Rezultati izmjera totalnih visina, promjera iznad vrata
korijena i procijenjene suhe tvari/ha nadzemnog dijela
sadnica kod starosti 4/5 godina prikazanje u tablici 2.


Budući da svaki klon obuhvaća tri različita razmaka
sadnje, a kod svakog razmaka sadnje odvojena su i podtretiranja
(jedan ili tri izboja po panju), pa je prema preživljavanju
(broju šiba) procijenjena količina suhe tvari
nadzemnog dijela po hektaru.


U zemljama gdje su intenzivirani radovi za produkciju
biomase od selekcioniranih klonova vrbe, a ophodnje
se prakticiraju od 3 do 5 godina, njihova produkcija
iznosi od 36 do 60 tona suhe tvari po hektaru. Nakon sječe
u drugom ciklusu proizvodnje, produkcija može dostići
12 do 15 tona suhe tvari/ha, ukoliko je zemljište
opskrbljeno dovoljnom količinom hraniva, ponajprije
dušika. Produkciju je moguće u vegetativnim ciklusima


U KRATKIM OPHODNJAMA Šumarski list hr.3 4. (XXII (1998), 1 39-145


održavati u trajanju od 20 godina (Sennerby-Forsse
1986,Zsuffaetal. 1993, Christersson et al. 1993).


Iz tablice 2 vidljivo je da hibridni klon V 221 i pri
starosti od 4/5 godina ima najbolju produkciju. Kod
razmaka sadnje 1,2 x 0,4 m, (ukupno 41 660 šiba/ha s
obzirom na preživljavanje), imao je produkciju od 130
tona suhe tvari po hektaru. Iako prehrana dušikom na
ovoj pokusnoj plohi nije bila povoljna, ovi rezultati su
znatno veći od produkcije biomase selekcioniranih klonova
vrba za tu starost u svijetu. Istraživanja kod ovog
perspektivnog klona trebalo bi usmjeriti u utvrđivanje
njegove specifične težine drva i drugih obilježja bitnih
za produkciju suhe tvari.


Iz dobivenih rezultata vidljivo je da su mogućnosti
proizvodnje biomase sa selekcioniranim klonovima
stablastih vrba u Hrvatskoj optimalni, glede produkcijskog
potencijala staništa i asortimana selekcioniranih
genotipova (SI. 1). Produkciju biomase moguće je znatno
unaprijediti fertilizacijom, koja se obvezno primjenjuje
u inozemstvu, a koja se može izbjeći pravilnom
selekcijom klonova nezahtjevnim za hranivima.


Slika 1 Proizvodnja biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama,
Šumarija Čakovec - Starost 4/5 god.
Fig. 1 Arborescent willow biomass productions in short rotation,
Forest range office Čakovec, Age 4/5 yrs.
(Foto: dr. sc. D. Kajba)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 16     <-- 16 -->        PDF

D. Kajha, f A. Krstinić. t N. Komlenović: PROI/V. BIOMASE STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA Šumarski list br.3^1, CXXII (IW8), 139-145
U tablicama 3, 4 i 5 prikazana je analiza varijanci za
totalne visine, promjer iznad vrata korijena i količine
suhe tvari po hektaru.


Iz dobivenih rezultata vidljivo je da za sva tri mjerena
svojstva utjecaj klona i razmaka sadnje iskazuju sta


Tab. 3 Analiza varijanci za totalne visine (cm)
Tab. 3 Analysis of variance for the total heights (cm)


Izvor
varijabiliteta
Source of
variability
Razmak sadnje - Spacing
Klone - Clone
Blok-Block
Razmak x klon - Spacing x clone
Razmak x blok - Spacing x block
Klon x blok - Clone x block


Stupnjevi
slobode


D.f.
2
6
2
12
4
12
Tab. 4 Analiza varijanci za promjer iznad vrata korijena (mm)
Tab. 4 Analysis of variance for the diameter above the ground level (mm)


Izvor
varijabiliteta
Source of
variability
Razmak sadnje - Spacing
Klone - Clone
Blok - Block
Razmak x klon - Spacing x clone
Razmak x blok - Spacing x block
Klon x blok - Clone x block


Stupnjevi
slobode


D.f.
2
6
2
12
4
12
F


jedna šiba po biljci
one sprout per plant
1,55
4,81**
2,31
2,21*
1,14
0,66


Tab. 5 Analiza varijanci za suhu tvar nadzemnog dijela (kg/ha)
Tab. 5 Analysis of variance for dry matter above ground (kg/ha)


Izvor
varijabiliteta
Source of
variability


Razmak sadnje - Spacing
Klone- Clone
Blok - Block
Razmak x klon - Spacing x clone
Razmak x blok - Spacing x block
Klon x blok - Clone x block


Stupnjevi
slobode


D.f.
2
6
2
12
4
12
tistički značajnu signifikantnost i doininatan utjecaj na
ukupnu produkciju biomase. Takoder je za sva tri svojstva
utvrđena statistički značajna interakcija klon x raz


mak sadnje.


F


jedna šiba po biljci
one sprout per plant
0,83
16,78**
0,05
7,23**
0,25
1,08


F - vrijednost
F - value


jedna šiba po biljci


one sprout per plant5060,56**
2137,83**
9,63**
189,37**
0,65
0,73


Starost 4/5 god - Age 4/5 yrs


- vrijednost
F - value
tri šibe po biljci
three sprout per plant
6,62**
29,38**
1,49
13,03**
2,65
4,23**


Starost 4/5 god - Age 4/5yrs


- vrijednost
F - value
tri šibe po biljci
three sprout per plant
5,03*
9,75**
1,07
6,21**
2,07
2,64*


Starost 4/5 god - Age 4/5yrs


tri šibe po biljci


three sprout per plant
3323,42**
1414,48**
7,34**
64,28**
0,96
1,25




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 17     <-- 17 -->        PDF

U. Kajba, t A. Krstinić, t N. Komlenović: PROIZV. BIOMASK STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA Šumarski listbr.3-4,CXXH(1998), 139-145
ZAKLJUČCI Conclusions


1. U klonskom testu proizvodnje biomase u kratkim 3. Učešće nadzemnog dijela biomase povećavao se
ophodnjama utvrđena je genotipska izdiferenciranost sa starosti, a najproduktivniji trispecies hibrid imao je
klonova glede produkcije suhe tvari po hektaru. najpovoljniji odnos podzemnog i nadzemnog dijela
biljke.


2. Pri starosti od 4/5 godina trispecies hibrid vrba
(S. alba x S.fragilis x S. caprea), imao je procijenjeno 4. Utjecaj klona i sklopa ima dominantan utjecaj na
130 t suhe tvari/ha, stoje znatno veća produkcija u odprodukciju,
a utvrđeno je i postojanje interakcije klon x
nosu na testirane klonove bijele vrbe (Salix alba). razmak sadnje.
LITERATURA - References


Christersson, L., L. Sennerby - Forsse, L. skih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zsuffa , 1993: The role and significante of woZagrebu
i Šumarski institut, Jastrebarsko, Zaody
biomass plantations in Swedish agriculture. greb, pp. 9-21.
The Forestry Chronicle, Vol. 69, No. 6, str. 687


Krstinić, A., Komlenović, N, Vi đakov ić, M.,


693. Faculty of Forestry, University of Toronto.
1989: Selection of White Willow Clones (Salix


Komi eno vić, N., Krstinić, A., 1969: Visinski rast alba L.) suitable for growing in mixed plantai
sadržaj mineralnih hraniva u lišću unutarvrsnih tions with Black Alder (Alnus glutinosa Gaertn.).
i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Šum. Anali za šumarstvo, br. 15/2, str. 17-36, Zagreb.
list, br. 7 - 8, str. 229 - 241, Zagreb.


Sennerby - Forsse, L., 1986: Handbook for energy


Komlenović , N., Krstinić , A., 1987: Genotipske Forestry. Swedish Univetsity of Agricultural
razlike između nekih klonova stablastih vrba s Sciences, 29 p.
obzirom na stanje ishrane. Topola br. 133 - 134,


Zsuffa, L., Sennerby - Forsse, L., Weisger


str. 29 - 40, Beograd.


ber, H., Hall , R.B., 1993: Strategies for Clonal


Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba,D., 1996: Forestry with Poplars, Aspens and Willows. CloMogućnosti
proizvodnje biomase stablastih vrba nal Forestry II, M. R. Ahuja and W. J. Libby
u kratkim ophodnjama u Hrvatskoj. In: Mayer, (Eds.), str. 91-119, Springer - Verlag.


B. (ed.), Unapređenje proizvodnje biomase šumSUMMARY:
In the clonal test concerning the arborescent willow biomass
production in short rotation, a genotypical differentiation of clones has been
determined in respect of dry matter production per hectare. At the age of 4/5
years the trispecies willow hybrid (S. alba x S. fragilis x S. caprea) had a considerably
higher production in relation to the tested white willow clones (Salix
alba). The biomass share above the ground increased with the age, and the
most productive trispecies hybrid had the most favourable relation between
the plant underground and above-the-groundparts. The clone and site influence
is predominant for the production, and besides, the existence of a clone x
spacing interaction has been determined.


Key wo rds: arborescent willow clones, biomass, short rotation.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 20     <-- 20 -->        PDF

\ö\ l NI KOM ERC cl.O.O.