DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXII (1998), 147-154 UDK 630* 188 (Pinus nigra Arnold) 001. NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA REVIZIJA SUBMEDITERANSKIH ŠUMA CRNOGA BORA (PINUS NIGRA ARNOLD) U HRVATSKOJ NOMENCLATURAL AND SYNTAXONOMIC REVISON OF SUBMEDITERRANEAN FORESTS OF AUSTRIAN PINE (PINUS NIGRA ARNOLD) IN CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: U radu je izvršena nomenklaturno-sintaksonomska revizija submediteranskih šuma crnoga bora (Pinus nigra Arnold), koje je Anić opisao pod imenom Pinetum nigrae submediterraneum. Ta je šumska zajednica u skladu s važećim sintaksonomskim kodeksom opisana pod imenom as. Ostryo- Pinetum nigrae Trinajstić, ass. nov, te uvrštena u svezu Ostryo-Carpinion orientalis, red Quercetalia pubescentis i razred Querco-Fagetea. UVOD - Introduction Ona šumska zajednica koju izgrađuje crni bor (Pivršena sintaksonomska analiza njenoga fiornog sastava nus nigra Arnold) na primorskim padinama sjevernog na odgovarajuće karakteristične vrste asocijacije, sveVelebita i koju je svojevremeno Anić (1957) označio ze, reda i razreda, te uvrštena u odgovarajuće sintaksoimenom Pinetum nigrae submediterraneum, te pobliže ne, pa je opis invalidan. proučio, s gledišta je važećih međunarodnih sintakso-Budući da se 1997., godine održavao u Beču međunanomskih propisa ("Code Internationale of plantsociolo-rodni skup Istočnoalpsko-dinarskog društva za istražigical Nomenclature", usp. Barkman et al. 1986) invali-vanje vegetacije s osnovnom temom "Borove šume isto dno opisana iz dva osnovna razloga. Prvo: U imenu čnoalpsko-dinarskog prostora", pružila mi se prilika da asocijacije nalazi se geografsko-ekološki pojam subizvršim i nomenklaturnu i sintaksonomsku reviziju kommediterraneum, pa je ime ilegitimno, te drugo: nije iz-pleksa Pinetum nigrae submediterraneum Anić 1957. MATERIJAL I METODE - Material and Methods Kao osnovica za sintaksonomsku reviziju submediOvom prilikom Anićeva procjena prilagođena je teranskih šuma crnoga bora poslužila je fitocenološka metodi Braun-Blanqueta, tako da su oznake za pokrovtablica koju je objavio Anić (1957: 498-501). Taje tablinost u Anićevoj tablici u osnovi podijeljene s 2, kako ca u izvornom obliku, s obzirom na metodologiju kojom slijedi: je izrađena, praktički neupotrebljiva. Naime, Anić je Anić Braun-B pokrovnost (prvi broj kombinirane procjene) izrazio na 10-9 5razini od 10%, pa njegova skala ima deset brojki (1-10), 8-7 4 dok standardna metoda Braun-Blanqueta, općenito pri hvaćena kod fitocenoloških istraživanja, ima pet bro6- 5 3 jeva (1-5), dakle izražava pokrovnost na razini od 20%. 4-3 2 2-1 1 * Prof. dr. sci. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-10000 Zagreb |