DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 26     <-- 26 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMIiNKLATURNO-SINTAKSONQMSKA RKVI/1.IA SUBMmiTHRANSKII I SUMA Šumarski list br. 3^t, CXXII (1998), 147-154
Tablica 1 (Nastavak 3)


Broj snimke: 1 2 3 4* 5 6 7 8 9
Lokalitet
Veličina snimke (x 100):
Nadmorska visina x 100:
12
4,5
18
1,6
16
3
20
9
18
11
12
10
12
11
18
12
12
11
Cephalaria leucantha
Cynodon dactylon
Hypericum perforatum
+
+
+
+
+
+
(+
+


* Holosyntypus
A/ Sloj drveća (Trees); B/ Sloj grmlja (Shrubs); C/ Sloj niskoga rašca (Herbs)
U 1-2 snimke zabilježene su jos slijedeće vrste:


A/ Picea abies (9, 12), Populus tremula (8, 12)


B/ Paliurus spina-christi (1,3), Sorbus domestica (2, 3), Lonicera nigra (6, 9), Rosa canina (6, 9),


Populus tremula (7), Picea abies (9), Osyris alba (2),


C/ Teucriumpolium (2, 3), Asparagus acutifblius (2, 3), Polygala nicaeensis (2, 4),


Dlypis spinosa subsp. spinosa (5), Arctoscaphyllos uva-ursi (9),


Juniperus sabina (9), Cyclamen repandum (2)


iteti: 1 Borovo kod Rončević-doca
2 Otinja.
3 Borova draga
4 Borova draga
5 Borovi vrh
6 Šarinac
7 Modrić dolac
8 Balinovac
9 Ripište


RASPRAVA - Discussion


Crni bor (Pinus nigra s.l.) izgrađuje, kao što je ma u sklopu mediteranske regije, opisali kao posebnu
poznato, šumske sastojine i na dolomitnoj i na vapne-asocijaciju Querco ilicis-Pinetum dalmaticae i uvrstili
načkoj litološkoj podlozi. Sa sintaksonomskom interu
svezu Quercion ilicis, red Quercetalia ilicis i razred
pretacijom crnoborovih šuma na dolomitima situacija je Quercetea ilicis, jer u svom flornom sastavu ujedinjuju
potpuno jasna, jer ih svi istraživači koji su se tom proupravo
vazdazelene elemente česminovih šuma.





blematikom bavili (usp. I. Horvat 1959, Wendel Kao što je uvodno bilo istaknuto, A n i ć (1957) nije
berg er 1972, Trinaj stić 1986, Seibert 1992) uvrni
pokušao riješiti problem sintaksonomske pripadnosti
štavaju u posebni razred Erico-Pinetea i red Erico-Pine-crnoborovih šuma sjevernog Velebita u prvom redu


talia. Za istočnoalpske crnoborove šume na dolomitu zbog toga što u to vrijeme još nije bilo dovoljno dobrih
VVcldenberger (1972) predlaže u sklopu sveze Eri-podataka o sintaksonomiji crnoborovih šuma. Sintakco-
Pinion posebnu podsvezu Chamaebuxo-Pinenion, sonomiju šuma crnoga bora jugoistočne Europe razradok
I. Horvat (1959) dinarske crnoborove šume ukljudio
je tek nešto kasnije Ivo Horvat (1959), ali se ona
čuje u svezu Orno-Ericion. opet odnosi samo na crnoborove sume razvijene na do


Situacija sa crnoborovim šumama koje se razvijaju lomitima.
na razmjerno tvrdim vapnencima potpuno je drukčija. Ovom smo prigodom, prema analogiji, šume ausU
flornom sastavu šuma austrijskoga crnoga bora (Pitrijskoga
crnog bora (Pinus nigra subsp. nigra) razvijenus
nigra subsp. nigra) skoro i nema tipičnih borovih ne na vapnencima opisali kao posebnu asocijaciju Oselemenata,
već prevladavaju elementi značajni za red tryo-Pinetum nigrae, a prema njenom flornom sastavu
Quercetalia pubescentis. U najnovije vrijeme mi smo uvrstili u sklopu termofilne listopadne vegetacije u sve(
Trinajsti ć 1986) i šume dalmatinskoga crnoga bora zu Ostryo-Carpinion orientalis, red Quercetalia pubes(
Pinus nigra subsp. dalmatica), razvijene na vapnencicentis
i razred Querco-Fagetea.